Na temelju članka 16. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija ("Narodne novine" br. 48/99 i 15/00) i članka 13. stavka 2. i članka 29. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94), ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra poljoprivrede i šumarstva, donosi
PRAVILNIK
O ZAŠTITI GLjIVA (Fungi)
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 34 od 03 travnja 2002)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom proglašavaju se zaštićenima pojedine vrste samoniklih gljiva koje su ugrožene i rijetke, propisuju uvjeti za sakupljanje plodišta, otkup i stavljanje u promet ugroženih vrsta samoniklih gljiva koje nisu posebno zaštićene, određuju uvjeti za ishođenje dopuštenja za sakupljanje tih samoniklih gljiva ili njihovih dijelova za osobne potrebe i u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa radi njihove zaštite, te druga pitanja od značenja za zaštitu samoniklih vrsta gljiva.
Članak 2.
U smislu ovog Pravilnika koriste se definicije sa sljedećim značenjem:
"micelij" je tijelo gljive, koje se nalazi unutar supstrata, najčešće tla ili biljnih ostataka,
"nadzemne gljive" su vrste samoniklih gljiva čija se plodišta razvijaju na površini tla ili na biljnom supstratu iznad površine tla,
"otkupljivač gljiva" je stručno osposobljena osoba koja obavlja neposredan otkup od komercijalnih sakupljača u ime i za račun pravne ili fizičke osobe koja je ovlaštena za otkup i sakupljanje samoniklih gljiva radi stavljanja u promet,
"plodišta" su organi za razmnožavanje što ih stvara najveći broj vrsta gljiva i nužni su za preživljavanje tih vrsta gljiva, a micelij ih formira samo povremeno,
"podzemne gljive" su vrste samoniklih gljiva čija se plodišta razvijaju ispod površine tla,
"pravna ili fizička osoba ovlaštena za otkup i/ili sakupljanje samoniklih gljiva radi stavljanja u promet" je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti otkupa i/ili sakupljanja samoniklih gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
"sakupljanje gljiva" je postupak u kojem se samonikle gljive sakupljaju za osobne potrebe, ili u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
"samonikle gljive" su gljive koje spontano rastu na prirodnim, poluprirodnim i kultiviranim staništima,
"sakupljač gljiva za osobne potrebe" je fizička osoba koja sakuplja samonikle gljive za svoje potrebe i za potrebe svoga domaćinstva,
"komercijalni sakupljač" je fizička osoba koja sakuplja samonikle gljive u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
"komercijalne vrste gljiva" su samonikle gljive koje spadaju u "ugrožene vrste gljiva" utvrđene ovim Pravilnikom, i koje se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
"zaštićene vrste gljiva" su vrste samoniklih gljiva koje su vrlo rijetke i/ili čije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili prekomjernog i nekontroliranog sakupljanja, te prijeti opasnost nestanka vrste s područja Republike Hrvatske,
"ugrožene vrste gljiva" su sve vrste samoniklih gljiva koje nisu posebno zaštićene, i koje mogu postati ugrožene zbog nekontroliranog sakupljanja, stoga se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa pod uvjetima i na način propisanim ovim Pravilnikom,
"suhe gljive" su prerađene samonikle gljive u suhom stanju,
"iznošenje" je prekogranični prijenos samoniklih gljiva za osobne potrebe,
"izvoz" je prekogranični promet samoniklim gljivama namijenjenim tržištu.
Članak 3.
U smislu ovoga Pravilnika zaštićene su vrste samoniklih gljiva koje su ugrožene i vrlo rijetke i/ili čije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili zbog prekomjernoga i nekontroliranoga sakupljanja, te prijeti opasnost njihovu nestanku, (u daljnjem tekstu: zaštićene vrste gljiva), stoga nije dopušteno njihovo sakupljanje.
U smislu ovog Pravilnika određenu zaštitu uživaju i samonikle gljive koje nisu posebno zaštićene i koje se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa uz uvjete propisane ovim Pravilnikom, budući bi prekomjerno i nekontrolirano sakupljanje tih gljiva dovelo u pitanje njihov opstanak na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ugrožene vrste gljiva).
II. ZAŠTIĆENE VRSTE GLjIVA
Članak 4.
Zaštićenim vrstama gljiva proglašavaju se sljedeće vrste:
1. razred Discomycetes:
Ascotremella faginea,
Caloscypha fulgens (narančasto zelena peharica),
Cudonia circinans,
Discina gigas (golema moždanica),
Discina leucodžantha (žuta pločarica),
Discina parma,
Geoglossum umbratile,
Geopydžis majalis,
Holnjaja mucida,
Leucoscypha ovilloides,
Microglossum olivaceum (maslinasti jezičac),
Microglossum viride (zeleni jezičac),
Pachyella violaceonigra,
Pseudorhizina sphaerospora,
Psilopezia nummularialis,
Ptychoverpa bohemica (češka smrčkovica),
Scutellinia minor,
Spathularia flavida (žuta lopatica),
Strossmayeria rackii,
Trichoglossum hirsutum,
Urnula craterium (crni pehar),
Verpa conica (prstasta smrčkovica).
2. razred Hymenomycetes,
a) red Aphyllophorales:
Albatrellus pes-caprae (maglen),
Aleurocystidiellum subcruentatum,
Amylocistis lapponicus,
Antrodia crassa,
Antrodia variiformis,
Antrodiella citrinella,
Antrodiella fragrans,
Atheloderma mirabilis,
Aurantioporus croceus,
Auriporia aurulenta,
Buglossoporus pulvinus,
Ceriporiopsis placenta,
Ceriporiopsis subrufa,
Columnocystis ambigua,
Cotylidia pannosa,
Flavophlebia sulphureo-isabellina,
Fomitopsis rosea,
Gloeoporus dichrous,
Hericium flagellum,
Hericium coralloides (koraljasti igličar),
Hericium erinaceum (resasti igličar),
Junghuhnia fimbriatella,
Lopharia spadicea,
Metulodontia nivea,
Phellinus pouzarii,
Phellinus rimosus,
Pilatoporus spraguei,
Piptoporus soloniensis,
Polyporus umbellatus (jelenovo uho),
Pulchericium caeruleum,
Skeletocutis jelicii,
Skeletocutis papyracea,
Sparassis crispa (kovrčasta kokica),
Sparassis nemecii (Nemecova kokica),
Spongipellis delectans,
Steccherinum setulosum,
Trametes ljubarskyi,
Tyromyces fissilis.
b) red Agaricales:
Amanita caesarea (blagva),