Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 i 76/07) na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i uz suglasnost ministra obrane donosim

PRAVILNIK

O VOJNOJ STEZI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 3 od 07 siječnja 2008)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o vojnoj stezi (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage).
Nadređene osobe i vojnostegovni sudovi utvrđuju stegovnu odgovornost pripadnika Oružanih snaga u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon) i ovim Pravilnikom.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, o kršenju vojne stege podređenoga koje je počinjeno prema nadređenoj osobi, odlučuje osoba neposredno nadređena osobi prema kojoj je kršenje vojne stege počinjeno.

Članak 2.

Nema kršenja vojne stege ako ponašanje nije Zakonom propisano kao kršenje vojne stege.
Nitko ne može biti kažnjen stegovnom mjerom niti stegovnom kaznom ako ta mjera odnosno kazna nije Zakonom propisana kao stegovna mjera odnosno stegovna kazna.

Članak 3.

Stranka u smislu ovoga Pravilnika je osoba protiv koje se vodi stegovni postupak.

Članak 4.

Kršenje vojne stege može biti počinjeno izravnom ili neizravnom namjerom.
Stranka postupa izravnom namjerom kad je svjesna svojega djela i hoće njegovo počinjenje.
Stranka postupa neizravnom namjerom kad je svjesna da može počiniti kršenje vojne stege pa na to pristaje.

Članak 5.

Kršenje vojne stege može biti počinjeno svjesnim ili nesvjesnim nehajem.
Stranka postupa svjesnim nehajem kad je svjesna da može počiniti kršenje vojne stege, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.
Stranka postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjesna da može počiniti kršenje vojne stege iako je prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bila dužna i mogla biti svjesna te mogućnosti.

Članak 6.

Osoba koja vodi stegovni postupak ne može imati niži osobni čin od stranke.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka:
- u postupku raspravljanja pred vojnostegovnim sudovima predsjednik sudskog vijeća može imati niži osobni čin od stranke,
- načelnici službi i čelnici samostalnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane mogu voditi stegovni postupak za stegovne pogreške protiv djelatnih vojnih osoba raspoređenih na rad u njihovim ustrojstvenim jedinicama.

Članak 7.

Pripadnici Oružanih snaga dužni su prijaviti nadređenoj osobi kršenje vojne stege o kojem imaju saznanja.
Nadređena osoba dužna je poduzeti sve potrebne mjere radi osiguranja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja.

Članak 8.

Postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti je hitan i javan.
Javnost se može isključiti ako to zahtijeva potreba čuvanja tajnih podataka i u drugim zakonom utvrđenim slučajevima.
U stegovnom postupku stranka se može braniti sama ili uz pomoć branitelja koji u tom postupku ima položaj punomoćnika.
Na zahtjev stranke koja je član sindikata omogućit će se sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja.

Članak 9.

Razgledavanje i umnožavanje spisa odobrava osoba nadležna za vođenje stegovnog postupka.
Ako spis predmeta sadrži dokumentaciju označenu određenim stupnjem tajnosti, nadležna osoba odobrit će uvid u spis pod nadzorom i osobu koja spis razgleda upozoriti da je dužna držati tajnom činjenice i podatke koje spis sadrži.
U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka nadležna osoba može zabraniti prepisivanje ili umnožavanje dokumenata iz spisa.
O svakom razgledavanju, umnožavanju i prepisivanju dokumentacije iz stegovnog spisa, o upozorenju iz stavka 2. ovog članaka, te o zabrani razgledavanja ili umnožavanja dokumentacije iz spisa, nadležna osoba sastavlja službenu bilješku koja se ulaže u spis.

Članak 10.

Za jedno ili više kršenja vojne stege o kojima se odlučuje istodobno, izriče se samo jedna stegovna sankcija.
Za isto kršenje vojne stege pripadniku Oružanih snaga ne može se izreći stegovna mjera i stegovna kazna.

Članak 11.

Službujući časnik Vojne policije može zadržati pripadnika Oružanih snaga koji teže narušava javni red i mir ili remeti red u postrojbi, ustanovi odnosno zapovjedništvu, ali ne dulje od 24 sata.
O zadržavanju se sastavlja zapisnik.
Časnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je odmah o zadržavanju izvijestiti osobu ovlaštenu za odlučivanje o pokretanju stegovnog postupka.

Članak 12.

Zapovjednik privremenog vojnog sastava (namjenski organizirane snage) glede pokretanja stegovnog postupka i izricanja stegovnih mjera ima ovlast zapovjednika koji je osnovao privremeni vojni sastav.
Zapovjednik iz stavka 1. ovoga članka o pokretanju stegovnog postupka odnosno o izricanju stegovne mjere izvijestit će zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u koje je stranka raspoređena na službu.

Članak 13.

Obnašatelj dužnosti ima pravo pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera u skladu s dužnošću koju privremeno obnaša.

Članak 14.

U Hrvatskoj ratnoj mornarici časnici koji se nalaze na određenim ustrojbenim mjestima, glede pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera imaju sljedeće ovlasti:
- ovlast zapovjednika satnije - zapovjednik broda ili desantnog plovnog sredstva, pomoćnik zapovjednika broda ili zapovjednik brodskog odreda za čije je ustrojbeno mjesto predviđen čin poručnika bojnog broda odnosno satnika,
- ovlast zapovjednika bojne - zapovjednik plovne postrojbe, zapovjednik ili pomoćnik zapovjednika broda za čije je mjesto predviđen čin kapetana korvete ili viši čin.

Članak 15.

Zapovjednik ratnog broda kao i zapovjednik sastava ratnih brodova, kada se brod ili sastav ratnih brodova nalazi izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ima pravo pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera kao i njegov neposredno nadređeni časnik.

Članak 16.

Pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege počinjeno u prijašnjoj ustrojstvenoj jedinici u ovlasti je čelnika ustrojstvene jedinice u kojoj je stranka raspoređena na službu u vrijeme utvrđivanja njezine stegovne odgovornosti.
Čelnik iz stavka 1. ovoga članka o pokretanju postupka izvješćuje čelnika ustrojstvene jedinice u kojoj je stranka bila raspoređena na službu u vrijeme kršenja vojne stege.
Pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege počinjeno u ustrojstvenoj jedinici u koju je stranka privremeno upućena u ovlasti je čelnika ustrojstvene jedinice u vrijeme utvrđivanja stegovne odgovornosti.
Čelnik iz stavka 3. ovoga članka o pokretanju stegovnog postupka izvješćuje čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena na službu.

II. STEGOVNI POSTUPAK ZA STEGOVNE POGREŠKE

1. Općenito
Članak 17.
Stegovni postupak za stegovne pogreške pokreće se donošenjem zaključka protiv kojeg žalba nije dopuštena.

Članak 18.

Zaključak o pokretanju stegovnog postupka dostavlja se stranci.
Kada se stranci ne može dostaviti zaključak o pokretanju stegovnog