Temeljem članka 61. Zakona o vinu ("Narodne novine" br. 96/03) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi
PRAVILNIK
O VOĆNIM VINIMA
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 73 od 03 srpnja 2006, 24/11, 28/11, 62/11, 82/11)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način proizvodnje, prometa, označavanja te uvoza i izvoza voćnih vina.
Članak 2.
U smislu ovog Pravilnika značenje pojmova je sljedeće:
1. "voćno vino" je prehrambeni proizvod dobiven fermentacijom soka ili masulja od svježeg i za to pogodnog koštičavog, jezgričavog, jagodičastog, bobičastog ili ostalog voća i ima minimalni sadržaj prirodnog alkohola 1,2 % vol.;
2. svrstavanje pojedinih voćnih vrsta u koštičavo, jezgričavo i jagodičasto ili bobičasto voće obavlja se u skladu s Prilogom 1. ovog Pravilnika. Sve ostale voćne vrste svrstavaju se u ostalo voće. Grožđe ne spada u voće u smislu ovog Pravilnika;
6. (brisana)
3. "voćni masulj" je svježe izgnječeno voće s peteljkom ili bez nje;
4. "voćni mošt" je tekući proizvod, proizveden odgovarajućim postupcima tiještenja i ocjeđivanja voćnog masulja;
5. "voćni mošt u fermentaciji" je proizvod dobiven fermentacijom voćnog mošta, stvarne alkoholne jakosti veće od 1 % vol, ali manje od tri petine ukupne volumne alkoholne jakosti;
6. "voćni sok" je voćni mošt tretiran dopuštenim sredstvima i postupcima (konzerviranje, hlađenje, filtracija i dr.) koji sprečavaju početak alkoholne fermentacije;
7. "voćna komina" je ostatak od prešanja svježeg voća, fermentirana ili nefermentirana;
8. "talog voćnog vina" je:
- istaloženi ostatak u posudama s voćnim vinom nakon fermentacije, za vrijeme odležavanja i dozrijevanja voćnog vina i dopuštenih postupaka bistrenja i taloženja, kao i ostatak dobiven filtriranjem ili centrifugiranjem voćnog vina,
- talogom voćnog vina smatra se i ostatak nakon bistrenja i taloženja voćnog mošta kao i ostatak dobiven filtriranjem i centrifugiranjem voćnog mošta;
13. "pojačavanje" je povećanje volumnih udjela alkohola (volumne alkoholne jakosti) u voćnom masulju, voćnom moštu, voćnom moštu u fermentaciji, dodavanjem šećera;
14. "alkoholna jakost" može biti:
- prirodna alkoholna jakost - ukupna alkoholna jakost izražena u volumnim %, u proizvodu prije ikakvog postupka pojačavanja ili doslađivanja,
- stvarna alkoholna jakost - alkoholna jakost izražena u volumnim % u proizvodu pri temperaturi od 20oC,
- potencijalna alkoholna jakost - alkoholna jakost izražena u volumnim % u proizvodu pod pretpostavkom prelaska ukupne količine šećera vrenjem u alkohol,
- ukupna alkoholna jakost - alkoholna jakost izražena u volumnim % i predstavlja sumu stvarne i potencijalne alkoholne jakosti.
Članak 2a
Voćno vino u prometu može biti:
1. voćno vino;
2. desertno voćno vino;
3. aromatizirano voćno vino;
4. biser voćno vino;
5. pjenušavo voćno vino;
6. razblaženo voćno vino.
Članak 2b
Voćno vino je voćno vino u užem smislu, sukladno definiciji iz članka 2. točke 1. ovog Pravilnika.
Desertno voćno vino je voćno vino kojem je dodan alkohol voćnog podrijetla i/ili voćna rakija, voćni sok i/ili koncentrirani sok i koje, ako se sadržaj alkohola preračuna u šećer, sadrži više od 260 g/L šećera i čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 13% vol., a ukupna alkoholna jakost ne više od 22% vol.
Aromatizirano voćno vino je voćno vino u čijoj se proizvodnji koriste arome sukladno posebnom propisu, aromatične biljke i njihovi plodovi. Pored toga smiju se dodavati voćni sok, koncentrirani voćni sok, alkohol voćnog podrijetla, voćna rakija i šećer, pri čemu udio temeljnog vina mora iznositi najmanje 75%. Stvarna alkoholna jakost je najmanje 13% vol, a ukupna alkoholna jakost ne više od 22% vol.
Biser voćno vino je voćno vino čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 5% vol. i u zatvorenim posudama ima tlak otopljenog ugljik dioksida od 1,0 - 2,5 bara pri temperaturi od 20 o C.
Pjenušavo voćno vino je voćno vino dobiveno primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom od voćnog soka ili voćnog vina. U zatvorenoj posudi ima tlak od namanje 3 bara pri temperaturi od 20 oC, pri čemu sav otopljeni ugljik dioksid potječe od alkoholne fermentacije.
Razblaženo voćno vino je voćno vino čija je stvarna alkoholna jakost 4-6% vol, a dobiveno je razrjeđivanjem koncentriranog voćnog vina. Ugljik dioksid koji je sadržan u proizvodu ne mora u cijelosti potjecati od fermentacije. Dopušteno je dodavanje aroma i bojila sukladno posebnim propisima.
II. DOPUŠTENI POSTUPCI U PROIZVODNjIVOĆNIH VINA
Članak 3.
Dopušteno je kod svih voćnih vina:
1. primjena sljedećih postupaka i obrade;
a) prozračivanje i dodavanje kisika;
b) uvođenje dušika;
c) toplinska obrada;
d) centrifugiranje i filtracija, bez ili s inertnim sredstvima za filtriranje uz uvjet da nema nepoželjnih ostataka u tretiranim proizvodima;
e) dodavanje ugljičnog dioksida, argona i dušika, samostalno ili kombinirano, isključivo radi stvaranja inertne atmosfere i radi obrade proizvoda bez pristupa zraka;
f) dodavanje sorbinske kiseline i kalijevog sorbata, pod uvjetom da sadržaj sobinske kiseline u gotovom proizvodu ne prelazi 200 mg/L;
g) dodavanje L-askorbinske kiseline;
h) dodavanje limunske kiseline;
i) dodavanje jabučne ili mliječne kiseline;
j) dodavanje vinske kiseline;
k) dodavanje kvasaca;
1) dodavanje enzima;
m) dodavanje sredstava za otkiseljavanje;
n) obrada aktivnim ugljenom maksimalno do 100 g/hL;
o) dodavanje polivinil polipirolidona (PVPP) maksimalno do 80 g/hL;
p) dodavanje mliječnih bakterija;
lj) dodavanje kalijheksacijanoferata;
r) bistrenje s jednim ili više sredstava za enološku upotrebu:
- jestiva želatina,
- morunji mjehur,
- kazein ili kalijev kazeinat,
- bjelanjak jajeta,
- bentonit,
- silicij dioksid u obliku gela ili koloidne otopine,
- kaolin,
- tanin,
- pektolitički enzimi.
2. miješanje voćnih vina različitih voćnih vrsta te dodavanje voćnih sokova različitih voćnih vrsta.
Članak 4.
Dopušteno je kod svih kategorija voćnih vina:
1. dodavanje šećera, voćnog soka i/ili koncentriranog voćnog soka u takvoj mjeri da sadržaj stvarnog alkohola u trenutku predaje potrošaču ne prelazi 13 % vol.;
2. bojanje prirodno crvenog vina od jezgričavog ili bobičastog i koštičavog voća svježim kominama ili sokovima iste skupine voćnih vrsta.
Članak 5.
Za proizvodnju desertnog voćnog vina, aromatiziranog voćnog vina, biser voćnog vina i pjenušavog voćnog vina dopušteno je voćnim vinima dodavati šećer ili koncentrirani voćni sok u većoj mjeri od one označene u članku 4. ovog Pravilnika.
Članak 6.
Zabranjeno je:
1. miješanje voćnog vina s pokvarenim ili patvorenim voćnim vinom;
2. miješanje voćnog vina s vinom;
3. proizvodnja voćnog vina od komine ili taloga.
IV. EVIDENCIJA PROIZVOĐAČA
Članak 7.
Proizvođači voćnih vina koji svoje proizvode stavljaju na tržište moraju biti upisani u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina (u daljnjem tekstu: Upisnik). Obrazac za upis u Upisnik tiskanje u Prilogu 3. ovog Pravilnika.
V. STAVLjANjE U PROMET
Članak 8.
Voćno vino koje se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima:
1. da ima odgovarajuća organoleptička svojstva, da je bistro i čisto bez stranog mirisa i okusa;
2. (brisana)
3. ukupne kiseline najmanje 3,5 g/L izražene kao jabučna kiselina;
4. hlapive kiseline najviše do 1,5 g/L izražene kao octena kiselina;
5. ekstrakta bez šećera najmanje 15 g/L;
6. ukupnog sumpor dioksida do 200 mg/L;
7. slobodnog sumpor dioksida najviše 30 mg/L;
8. pepela najmanje 1 g/L.
Bez obzira na odredbe stavka 1. ovoga članka razblaženo voćno vino koje se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima:
1. da ima odgovarajuća organoleptička svojstva, da je bistro i čisto bez stranog mirisa i okusa;
2. ukupne kiseline najmanje 3,0 g/L izražene kao jabučna kiselina;
3. hlapive kiseline najviše do 1,5 g/L izražene kao octena kiselina;
4. ekstrakta bez šećera najmanje 10 g/L;
5. ukupnog sumpor dioksida do 200 mg/L;
6. slobodnog sumpor dioksida najviše 30 mg/L;
7. pepela najmanje 0,6 g/L.
Članak 8.a
Stvarna alkoholna jakost voćnih vina u prometu je:
1. Za voćna vina 1,2% - 13% vol.;
2. Za desertna i aromatizirana voćna vina više od 13% vol;
3. Za razblažena voćna vina 4 - 6% vol.
Članak 9.
Ne smije se stavljati u promet:
1. po zdravlje štetno