Na temelju članka 23. stavka 6. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine", broj 85/08. i 110/08.) ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA I POSTUPKU ZA STJECANjE PRAVA ZAPOSLENOG RODITELjA ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELjA DJETETA S TEŽIM SMETNjAMA U RAZVOJU NA DOPUST ILI NA RAD U SKRAĆENOM RADNOM VREMENU RADI NjEGE DJETETA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 18 od 11 veljače 2009; 25/09)

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i postupak stjecanja prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, na dopust ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, a u trajanju propisanom člankom 23. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (u daljnjem tekstu: Zakon), te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja tih prava.
(2) Pravo na dopust ili pravo na skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga članka zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo koristiti nakon što je u cijelosti iskoristio pravo na roditeljski dopust iz članka 14. Zakona.
(3) Pod skraćenim radnim vremenom prema odredbama ovoga Pravilnika podrazumijeva se rad s polovicom punog radnog vremena.

Članak 2.

(1) Težim smetnjama u razvoju djeteta iz članka 1. ovog Pravilnika podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe kod:
- oblačenja i svlačenja,
- obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i stolice),
- pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala,
- hranjenja putem sonde ili gastrosome,
- samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života,
- samostalnog korištenja posebne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj,
- obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, zbog promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.
(2) Smetnjama u razvoju djeteta prema stavku 1. ovoga članka smatraju se:
1. oštećenje vida,
2. oštećenje sluha,
3. oštećenje govorno-glasovne komunikacije,
4. oštećenje lokomotornog sustava,
5. oštećenje središnjeg živčanog sustava,
6. oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava,
7. oštećenje drugih organa i organskih sustava,
8. mentalna oštećenja,
9. psihičke bolesti.

Članak 3.

(1) Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti iz članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu - Zavod).
(2) Nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda iz stavka 1. ovoga članka o postojanju tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti iz stavka 1. ovoga članka, donosi nalaz, mišljenje i ocjenu u sastavu i na način propisan općim aktom o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Članak 4.

(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu pod uvjetom da radi s punim radnim vremenom, da drugi roditelj nije nezaposlen prema propisima o zapošljavanju, odnosno ako živi sam s djetetom u zajedničkom kućanstvu (npr. samohrani ili razvedeni roditelj).
(2) Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvariti jedno od prava iz stavka 1. ovoga članka ako drugi roditelj, koji je nezaposlen, nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana.

Članak 5.

(1) Ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju, koji koristi jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, umre, napusti dijete, nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, drugi roditelj može koristiti:
- pravo na dopust za njegu djeteta, ako ima status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja,
- pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, ako ima status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja po osnovi punog radnog vremena.
(2) Nemogućnost roditelja da zbog svog psihofizičkog stanja pruža potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda.
(3) Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka djeteta s težim smetnjama u razvoju koristi jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, otac djeteta može, pod uvjetima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, koristiti jedno od prava dok je majka na rodiljnom i roditeljskom dopustu prema članku 12. stavku 1. i članku 14. stavku 2. Zakona.

Članak 6.

(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ne može ostvariti jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika ako koristi pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po drugoj osnovi.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ne može ostvariti odnosno prestaje mu jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, odnosno ako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, svakodnevno duže od 8 sati.
(3) Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji sam živi s djetetom, a koji je obavezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, odnosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, svakodnevno duže od 8 sati.

Članak 7.

(1) Postupak za ostvarivanje prava iz članka 4. stavka 1. i članka 5. ovoga Pravilnika pokreće se na osnovi pisanog zahtjeva zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja.
(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog članka odlučuje rješenjem nadležna ustrojbena jedinica Zavoda na čijem području zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prebivalište ili odobreni stalni, odnosno privremeni boravak, a na temelju nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva nadležne ustrojbene jedinice Zavoda.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika stječe s danom konačnosti rješenja iz stavka 2. ovoga članka, a prema potvrdi o konačnosti koju ustrojbena jedinica Zavoda stavlja i ovjerava na samom rješenju.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka kad zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj u času podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka koristi roditeljski dopust, korištenje pravom na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju stječe se s prvim narednim danom nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust.
(5) Nakon stavljanja potvrde konačnosti, rješenje iz stavka 2. ovoga članka nadležna ustrojbena jedinica Zavoda dostavlja i poslodavcu zaposlenog