Na osnovi članka 20. stavke 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 94/01., 88/02. i 149/02.) i članka 19. Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ("Narodne novine" broj 16/02. i 24/02.), Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na 22. sjednici, održanoj 19. veljače 2003. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O UVJETIMA I POSTUPKU OSTVARIVANjA PRAVA IZ OSNOVNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANjA S OSNOVE OZLjEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 32 od 04 ožujka 2003)

I. OpĆe odredbe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se:
1. postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, radi ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s te osnove;
2. uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se ozljeda ili bolest mogla priznati za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest;
3. rokovi u kojima prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti mora biti podnijeta.

Članak 2.

Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon) i propisima donijetim na osnovi toga Zakona može ostvariti osoba:
– koja je u času nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti imala status osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), ako drugim propisima i ovim Pravilnikom nije drugačije određeno;
– za koju je poslodavac ili ona osobno Zavodu u propisanom roku podnijela prijavu o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti;
– kojoj je rješenjem, odnosno ovjerom Zavoda iz članka 14. ovog Pravilnika, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom ozljeda ili bolest priznata za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest.

Članak 3.

U postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni područni ured Zavoda postupat će u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju, propisima o zaštiti na radu, te odredbama Zakona i ovog Pravilnika, važećih na dan nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Članak 4.

Ozljedom na radu smatra se:
1. ozljeda osobe izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima status osigurane osobe Zavoda;
2. bolest osobe koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima status osigurane osobe Zavoda;
3. ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana;
4. ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osigurana osoba Zavoda pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju;
5. ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koju pretrpi osigurana osoba iz članka 13. Zakona;
6. ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.

Članak 5.

Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:
– skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti (npr. tučnjava, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome);
– atake kronične bolesti (npr. epilepsija, šizofrenija);
– urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest kao što su: infarkt, moždani udar, bolesti kralježnice s gubitkom funkcije i neurološkim ispadima.

Članak 6.

Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima status osigurane osobe Zavoda.
Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuje se zakonom.

II. Pokretanje postupka utvrivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

Članak 7.

Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti osigurane osobe Zavoda ostvaruju nakon prethodno provedenog postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest.
Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokreće pravna ili fizička osoba (poslodavac), odnosno osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost (gospodarsku, profesionalnu ili poljoprivrednu), podnošenjem prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti iz članka 9. ovog Pravilnika.
Prijavu iz stavka 2. ovog članka poslodavac je obvezan podnijeti osobno ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osobe kojoj se prema Zakonu osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (u daljnjem tekstu: osigurana osoba Zavoda).
Podnošenjem prijave prema stavku 3. ovog članka poslodavac pokreće postupak radi utvrđivanja da li se ozljeda ili bolest može smatrati ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću te da je ta ozljeda ili bolest nastala na radu.
Ako poslodavac ne postupi prema stavku 3. ovog članka, nadležni područni ured Zavoda na pisani zahtjev osigurane osobe Zavoda provest će postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Iznimno od stavka 2. ovog članka postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest može pokrenuti i nadležni područni ured Zavoda ako sazna za činjenice i okolnosti nastanka ozljede ili bolesti osigurane osobe Zavoda.

1. Podnošenje prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti

Članak 8.

Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se, u pravilu, područnom uredu Zavoda nadležnom prema mjestu prebivališta osigurane osobe Zavoda (nadležni područni ured), a iznimno područnom uredu Zavoda na području kojeg je sjedište poslodavca, kada je radnicima poslodavca Zavod odobrio ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja putem područnog ureda Zavoda nadležnog prema sjedištu poslodavca.

Članak 9.

Prijava o ozljedi na radu podnosi se neovisno da li je nastali događaj imao za posljedicu privremenu nesposobnost za rad radnika, odnosno osigurane osobe Zavoda.
Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se na tiskanicama koje sadrže:
a) prijava o ozljedi na radu:
1. podatke o Zavodu i radnjama područnog ureda Zavoda;
2. osnovne podatke o podnosiocu prijave;
3. osobne podatke o stradaloj, odnosno oboljeloj osobi;
4. podatke o prezimenu, imenu te funkciji radnika pod čijim neposrednim rukovođenjem je obavljan rad pri kome je nastao događaj na radu;
5. podatke o prezimenu, imenu i funkciji radnika koji su se u vrijeme događaja na radu nalazili na mjestu gdje je on nastao;
6. podatke o prezimenu, imenu i funkciji te vlastoručni potpis ovlaštenog radnika – poslodavca koji podnosi prijavu;
7. podatke o događaju na radu, i to o:
7.1. ozlijeđenom radniku:
– posao koji je radnik obavljao u trenutku kad se dogodila ozljeda na radu;
– priroda ozljede;
– ozlijeđeni dio tijela;
– osnova osiguranja;
– posao koji radnik obavlja;
– stručna sprema potrebna za rad na radnom mjestu;
– radni staž ostvaren na poslovima prije nastanka ozljede;
– broj odrađenih sati u tijeku dana prije nastanka ozljede;
– da li je ozljeda nastala za vrijeme redovnog, produženog ili izvanrednog rada.
7.2. ozljedi na radu:
– datum, dan u tjednu i vrijeme dana kada se dogodila ozljeda;
– da li se ozljeda dogodila na mjestu rada, na putu do mjesta rada ili obratno, na službenom putu ili na nekom drugom mjestu;
– izvor ozljede;
– način nastanka ozljede;
– uzrok ozljede;
– jesu li korištena osobna zaštitna sredstva;
– je li bilo naređeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava;
– jesu li bila primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu.
8. podatke u vezi pruženih zdravstvenih usluga, a koji se odnose na:
– doktora medicine koji je pregledao ozlijeđenog, odnosno oboljelog radnika (prezime, ime i adresa ordinacije);
– zdravstvenu ustanovu u kojoj je pregledan ozlijeđeni, odnosno oboljeli radnik (naziv i adresa);
– ozlijeđeni dio tijela (šifra prema MKB);
– bolesti od kojih boluje