Na temelju članka 58. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" br. 60/92, 26/93 i 29/94) ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA I NAČINU OBAVLjANjA MJERA ZA SPRJEČAVANjE I SUZBIJANjE BOLNIČKIH INFEKCIJA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 93 od 07 kolovoza 2002)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Odredbama ovoga Pravilnika propisuju se mjere za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe te način rada Bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija (u daljnjem tekstu: Bolničko povjerenstvo) i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo Ministarstva zdravstva).

Članak 2.

Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
Bolnička infekcija je svaka infekcija bolesnika koja se javlja nezavisno od primarnog oboljenja ili svaka infekcija zdrave osobe (zaposlenog osoblja), za koju se utvrdi da je do nje došlo u bolničkoj sredini, ordinaciji privatne prakse ili u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe kao posljedica pregleda, liječenja ili skrbi, a razvije se tijekom liječenja ili nakon otpusta iz bolnice u određenom vremenskom periodu. Bolnička infekcija može se javiti u sporadičnom (pojedinačnom), epidemijskom i endemskom obliku.
Epidemija bolničke infekcije je pojava dva ili više slučaja bolničke infekcije uzrokovana istim uzročnikom, i međusobno povezana mjestom, vremenom i postupkom.
Endemija bolničke infekcije je pojava ili perzistiranje bolničkih infekcija uzrokovana istim uzročnikom, povezanih mjestom, postupkom, ali s različitim vremenskim javljanjem.
Križna (cross) bolnička infekcija je infekcija kod koje mikroorganizmi prelaze s jedne osobe na drugu izravno ili posredno putem predmeta.
Rizični odjeli su odjeli na kojima se liječe bolesnici s povećanim rizikom od stjecanja i razvoja bolničke infekcije, a s obzirom na učestalost i težinu bolničkih infekcija dijele se u tri kategorije:
1. Odjeli visokog rizika su jedinice intenzivnog liječenja i njege, sterilne jedinice, neonatološke jedinice intenzivnog liječenja, odjeli za opekline, transplantaciju, kardiokirurgiju, neurokirurgiju, vaskularnu kirurgiju, ortopediju, traumatologiju, hemodijalizu te onkološki i hematološki odjeli;
2. Odjeli srednjeg rizika su opći kirurški, urološki, neonatološki, ginekološko-opstretički, dermatološki te infektološki;
3. Odjeli niskog rizika su internistički odjeli, osim internističkih odjela iz točke 1. i 2. ovoga članka, pedijatrijski, psihijatrijski, stacionarni i gerijatrijski odjeli te ordinacije.
Bolesnici s povećanim rizikom oboljevanja od bolničkih infekcija su kirurški bolesnici, imunodeficijentni bolesnici, nedonoščad, novorođenčad i dojenčad, bolesnici s opeklinama, bolesnici u jedinicama intenzivnog liječenja i njege, bolesnici na hemodijalizi te infektološki bolesnici.

Članak 3.

Bolnička infekcija utvrđuje se na temelju kliničkih simptoma, mikrobioloških, laboratorijskih i drugih nalaza, te epidemioloških podataka.

II. MJERE ZA SPRJEČAVANjE I SUZBIJANjE ŠIRENjA BOLNIČKIH INFEKCIJA

Članak 4.

Mjere za sprečavanje i suzbijanje širenja bolničkh infekcija su:
1. Pregled, trijaža i sanitarna obrada bolesnika pri prijemu na bolničko liječenje, a prema kliničkim indikacijama, mikrobiološka i epidemiološka obrada bolesnika;
2. Provedba sanitarno-higijenskih postupaka pri radu te ponašanje zaposlenih, bolesnika i posjetitelja unutar zdravstvene ustanove, ordinacije privatne prakse te stacionara;
3. Čišćenje, pranje, provjetravanje radnih prostorija i pripadajuće opreme;
4. Higijena i dezinfekcija ruku, kože, sluznica;
5. Dezinfekcija instrumenata, medicinskog pribora i okoline;
6. Sterilizacija opreme i pribora za medicinske postupke;
7. Aseptični i higijenski postupci pri radu;
8. Prikupljanje, razvrstavanje, pranje, sterilizacija i transport bolničkog rublja;
9. Osiguranje zdravstvene ispravnosti namirnica, uključujući vodu za piće te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta pripreme, čuvanja i podjele hrane;
10. Osiguranje zdravstvene ispravnosti i kakvoće vode za potrebe hemodijalize;
11. Osiguranje kakvoće zraka;
12. Dezinsekcija i deratizacija;
13. Zbrinjavanje infektivnog otpada;
14. Rano otkrivanje, izolacija i liječenje osoba oboljelih od bolničke infekcije;
15. Prijavljivanje bolničkih infekcija (sporadični slučajevi i bolničke infekcije u endemskom i epidemijskom obliku);
16. Praćenje učestalosti bolničkih infekcija u odnosu na vrstu infekcije, uzročnike, populaciju bolesnika, primjenu dijagnostičkih ili terapijskih postupaka;
17. Praćenje učestalosti rezistencije pojedinih vrsta mikroorganizama, praćenje potrošnje antibiotika te formiranje liste rezervnih antibiotika;
18. Provođnje preventivnih i specifičnih mjera (imunizacija, kemoprofilaksa, seroprofilaksa) te mikrobiološka kontrola žive i nežive sredine;
19. Osiguranje higijensko-tehničke ispravnosti objekta, opreme i instalacija sukladno medicinskim potrebama. Sudjelovanje članova Bolničkog povjerenstva u građevinsko-arhitektonskim rekonstrukcijama ili izgradnji unutar zdravstvene ustanove;
20. Trajna edukacija cjelokupnog osoblja (zdravstvenog i nezdravstvenog) o sprečavanju, suzbijanju i praćenju bolničkih infekcija. Kontinuirana edukacija članova Bolničkog povjerenstva, a posebno članova Tima za kontrolu bolničkih infekcija.

Članak 5.

Pod pregledom, trijažom i sanitarnom obradom bolesnika pri prijemu na bolničko liječenje podrazumijeva se:
1. Pregled bolesnika na prijemnom odjelu odnosno u ambulanti, pri kojem liječnik na temelju kliničkih simptoma, anamneze i epidemioloških podataka odlučuje da li je potrebna mikrobiološka obrada i/ili izolacija;
2. Epidemiološka obrada sastoji se od epidemiološke anamneze u smislu utvrđivanja ranije stečene bolničke infekcije ili prisutne infekcije višestruko otpornim mikroorganizmima ili prisutnosti rizičnih faktora bitnih za razvoj bolničke infekcije (implantat, reoperacija, komorbiditetni faktori);
3. Sanitarna obrada bolesnika obuhvaća kupanje i tuširanje, oblačenje u čisto rublje te depedikulaciju u slučaju ušljivosti;
4. Odlaganje odjeće bolesnika u centralnoj garderobi ili predavanje obitelji, a po potrebi i raskuživanje.

Članak 6.

Pod provedbom sanitarno-higijenskih postupaka pri radu te ponašanje zaposlenih osoba, bolesnika i posjetitelja unutar ustanova iz članka 1. ovoga Pravilnika, podrazumijeva se:
1. uspostava jasnog i jednostavnog sustava označavanja kretanja osoba unutar zdravstvene ustanove, označavajući zone visokog rizika odnosno zabranjenog pristupa;
2. donošenje Pravilnika o kućnom redu koji regulira ponašanje zaposlenih, bolesnika i posjetitelja;
3. uspostava kružnog toka za čiste i kontaminirane materijale (rublje, instrumenti, otpad) na način da se spriječi križanje čistog i nečistog materijala; odnosno transport u zatvorenim spremnicima;
4. poštivanje odredbi organizacije zdravstvene njege bolesnika.

Članak 7.

Pod čišćenjem, pranjem i provjetravanjem prostorija te čišćenjem i pranjem pripadajuće opreme podrazumijeva se:
1. čišćenje prostorija, radnih površina, pribora za rad i drugih predmeta koji podliježu posebnom higijenskom režimu, po dnevnom, tjednom i mjesečnom rasporedu, odnosno prema propisanom i prihvaćenom postupniku;
2. strojno ili ručno pranje posuđa (ručno pranje u trodijelnom sudoperu uz obveznu dezinfekciju nakon ispiranja);
3. redovito provjetravanje prostorija, osobito nakon dijagnostičkih i terapijskih postupaka, te skrbi i zdravstvenoj njezi (debridman rane, kolonoskopija, previjanje rane, presvlačenje posteljine i drugo).

Članak 8.

Pod dezinfekcijom podrazumijeva se selektivno uništavanje mikroorganizama u određenom vremenskom razdoblju. Provodi se mehaničkim (čišćenje, filtriranje) i fizikalnim (toplina, UV zrake) postupcima te kemijskim otopinama (dezinficijensima).
Dezinfekcija kemijskim otopinama dijeli se prema stupnju mikrobiocidne djelotvornosti dezinficijensa (nisko, srednje i visokovrijedna), prema namjeni (koža, sluznice, pribor, oprema) i prema razinama rizika (niski, srednji, visoki).
Za provođenje kemijske dezinfekcije treba imati opću listu dezinficijensa, liste dezinficijensa prema namjeni i razinama rizika, te upute za primjenu. Upute za primjenu nužne su i za sve ostale oblike dezinfekcije.

Članak 9.

Pod sterilizacijom opreme i pribora za medicinske postupke podrazumijeva se uništavanje svih vrsta i svih oblika živih mikroorganizama.
Sterilizacija se provodi vrućom vodenom parom pod pritiskom, suhim, vrućim zrakom, formaldehidom, etilen oksidom, plazma peroksidom i gama zračenjem.
Priprema i postupci za provedbu sterilizacije obuhvaćaju:
1. sterilizaciju pribora, instrumenata i materijala za medicinske zahvate koja se obavlja u centralnoj sterilizaciji i/ili substerilizaciji;
2. materijale za sterilizaciju potrebno je prethodno prirediti, razvrstati i zapakirati;
3. prije sterilizacije, upotrebljeni pribor i instrumente obvezno je potopiti u dezinficijens (strojno, ručno) i mehanički očistiti pod tekućom vodom;
4. pribor i instrumente složiti u setove za određene zahvate, te razvrstati ostale materijale;
5. pakiranje predmeta i materijala, veličina paketa i količina upakiranog materijala određene su vrstom sterilizacije;
6. trajna kontrola ispravnosti rada aparata za sterilizaciju ovisi o