Na temelju članka 9. Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja ("Narodne novine", br. 64/06) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA, NAČINU, MJESTIMA TE ROKOVIMA SUSTAVNOG ISPITIVANjA I PRAĆENjA VRSTE I AKTIVNOSTI RADIOAKTIVNIH TVARI U ZRAKU, TLU, MORU, RIJEKAMA, JEZERIMA, PODZEMNIM VODAMA, KRUTIM I TEKUĆIM OBORINAMA, VODI ZA PIĆE, HRANI I PREDMETIMA OPĆE UPORABE TE STAMBENIM I RADNIM PROSTORIJAMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 60 od 28 maja 2008)

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Pravilnikom utvrđuju uvjeti, načini, mjesta te rokovi sustavnog ispitivanja i praćenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u zraku, tlu, moru, rijekama, jezerima, podzemnim vodama, krutim i tekućim oborinama, vodi za piće, hrani i predmetima opće uporabe te stambenim i radnim prostorijama.

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:
Bioindikatori su biljni ili životinjski organizmi koji akumuliraju kemijske elemente ili spojeve iz okoliša i ukazuju na izloženost biote.
Emisija je ispuštanje ili istjecanje radioaktivnih tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili emitiranje ionizirajućeg zračenja u okoliš iz objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost ili koji u okoliš ispušta radioaktivne tvari (u daljnjem tekstu: objekt). Podaci o emisiji utvrđuju se na mjestu ispuštanja i uključuju podatke o aktivnostima pojedinačnih radionuklida ispuštenih u određenom razdoblju izraženim u becljuerelima (Blj).
Praćenje stanja okoliša je sustavno ispitivanje i praćenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu, predmetima opće uporabe, stambenim i radnim prostorijama te mjerenje vanjskog zračenja kako bi se utvrdile promjene u intenzitetu ili vrsti zračenja ili u koncentraciji radionuklida.
Praćenje stanja okoliša objekta je ispitivanje i praćenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu objekta, a provodi se analizom uzoraka iz okoliša objekta i mjerenjem vanjskog zračenja. Njime vlasnik ili korisnik objekta dokazuje da pri normalnom radu objekt ne ispušta u okoliš radioaktivne tvari aktivnosti iznad propisanih granica i da nisu prekoračeno granice za vanjsko ozračenje. Dijeli se na prethodno, redovno i završno praćenje stanja okoliša objekta.
Prethodno praćenje stanja okoliša objekta je ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu objekta koji se provodi kako bi se utvrdila postojeća razina koncentracija i vrsta radioaktivnih tvari u okolišu te mjerenje vanjskog zračenja i/ili uporaba matematičkih modela za izračun širenja radioaktivnih tvari u okolišu objekta i matematičkih modela za procjenu ozračenja prije početka rada objekta.
Redovno praćenje stanja okoliša objekta je ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu objekta te mjerenje vanjskog zračenja tokom rada objekta.
Završno praćenje stanja okoliša objekta je ispitivanje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu objekta koji je prestao s radom te mjerenje vanjskog zračenja.
Okoliš obuhvaća zrak, tlo, more, rijeke, jezera, podzemne vode, krute i tekuće oborine, sediment, bioindikatore, vodu za piće te hranu.
Specifično određivanje pojedinih radionuklida jest ispitivanje i mjerenje radionuklida koji su iz uzorka izdvojeni radiokemijskom ili nekom drugom metodom i potom mjereni brojačima umjerenim odgovarajućim etalonom za alfa, beta ili gama zračenje, odnosno odgovarajućim spektrometrima.
Uzorak je reprezentativni dio zraka, vode, tla ili drugog materijala koji se uzima na određenom mjestu u okolišu. Uzorci mogu biti jednokratni, zbirni i sastavljeni. Jednokratni uzorak se uzima pojedinačno u određeno vrijeme. Zbirni uzorak se uzima u određenim vremenskim intervalima i spaja se u jedan uzorak. Sastavljeni uzorci su smjesa nekoliko pojedinačnih uzoraka uzetih u određenom vremenu.

Članak 3.

Praćenje stanja okoliša provodi se u svim dijelovima okoliša iz kojeg različitim putevima prijenosa radioaktivnih tvari stanovništvo može biti izloženo ionizirajućem zračenju od vanjskog zračenja te zbog unošenja radionuklida udisanjem i gutanjem.
Metodologija koja se primjenjuje pri uzimanju, pripremi i mjerenju uzoraka mora zadovoljavati uvjete propisane međunarodno standardiziranim normama za osiguranje kakvoće proizvoda i usluga što su određene za tu svrhu.
Mjerenje koncentracije aktivnosti radionuklida u uzorcima iz okoliša provodi se gama spektrometrijskim mjerenjima, alfa i beta spektrometrijskim mjerenjima, te metodama specifičnim za ispitivanje vrste i aktivnosti pojedinih radionuklida u skladu s međunarodno standardiziranim metodama i preporukama.
U slučaju izvanrednog događaja ili u slučaju da je sastav radioaktivnog onečišćenja poznat, a brzo se mijenja s vremenom, mogu se koristiti mjerne metode niže razlučivosti od onih propisanih stavkom 3. ovoga članka.
Oprema i uređaji koji se koriste za ispitivanja moraju biti umjereni u skladu s pozitivnim propisima.
U okviru praćenja stanja okoliša moraju se sakupiti i podaci potrebni za interpretaciju rezultata i procjenu efektivne doze (količina oborina, protok rijeka, količina distribuirane vode za piće i sl).
Rezultati ispitivanja praćenja stanja okoliša moraju biti vrednovani i pripremljeni na način da se mogu upotrijebiti za procjenu izloženosti stanovništva ionizirajućem zračenju iz okoliša, za izračun trenda izloženosti stanovništva od ionizirajućeg zračenja iz okoliša te za donošenje odluka o potrebi poduzimanja mjera zaštite.

2. PRAĆENjE STANjA OKOLIŠA

Članak 4.
Mjesta i učestalost uzimanja uzoraka i ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu, predmetima opće uporabe te stambenim i radnim prostorijama za svaku kalendarsku godinu utvrđuje godišnjim programom (u daljnjem tekstu: godišnji program) Državni zavod za zaštitu od zračenja uz suglasnost ministarstva nadležnog za zdravstvo, a provodi se sukladno Tablici 1. PrilogaI. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
U slučaju izvanrednog događaja mjesta i učestalost uzimanja uzoraka i mjerenja određuje Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Članak 5.
Državni zavod za zaštitu od zračenja uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, za svaku kalendarsku godinu utvrđuje Godišnji program do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu prema Tablici 1. PrilogaI. ovoga Pravilnika.
Pri izradi godišnjeg programa treba voditi računa o mogućim promjenama u okolišu i/ili zakonodavstvu koje su nastale nakon izrade posljednjeg godišnjeg programa, te ih se treba uvažiti prilikom izrade novog godišnjeg programa.
U godišnjem programu mora se navesti format elektonskih zapisa rezultata ispitivanja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari prema kojima ih ovlašteni stručni tehnički servis iz članka 6. ovoga Pravilnika mora isporučiti s izvješćem iz članka 19. ovoga Pravilnika.
Članak 6.
Ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu i predmetima opće uporabe te stambenim i radnim prostorijama (u daljnjem tekstu: poslovi praćenje stanja okoliša) obavljaju stručni tehnički servisi koje je za to ovlastio Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Članak 7.
Vanjsko zračenje se mjeri na visini od 1 m iznad neobrađene travnate površine uređajima za neprekidno mjerenje brzine doze u zraku i/ili termoluminecentnim dozimetrima (skraćeno: TLD).
Rezultati iz stavka 1. ovoga članka prikazuju se kao brzine apsorbirane doze izražene u miligrejima na sat (mGy/h), odnosno apsorbirane doze izražene u miligrejima (mGy).
Članak 8.
Uzorci zraka sakupljaju se kontinuirano u toku 24 sata prosisavanjem velikog volumena zraka, preko filtera poznate efikasnosti na visini od 1,5 m iznad neobrađene travnate površine. Dnevni uzorci se na kraju mjeseca spajaju u zbirne mjesečne uzorke i mjere gamaspektrometrijski.
Rezultati ispitivanja vrste i aktivnosti radionuklida u uzorcima iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se u Blj m-3.
Članak 9.
Uzorci krutih i tekućih oborina uzimaju se kontinuirano preko lijevaka površine 1 m2 postavljenim na visini od 1 metar iznad tla.
Dnevni uzorci iz stavka 1. ovoga članka spajaju se u mjesečni, odnosno polugodišnji zbirni uzorak koji se mjeri gamaspektrometrijski.
Na mjestu uzimanja uzoraka iz stavka 1. ovoga članka mora se