Na temelju članka 7. stavka 5., članka 10. stavka 2., članka 12. stavka 2., članka 13. stavaka 4. i 5. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu ("Narodne novine", broj: 84/08 i 75/09), ministar pravosuđa donosi

PRAVILNIK

O TEORIJSKOM I PRAKTIČNOM STRUČNOM OBRAZOVANjU VJEŽBENIKA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 96 od 04 kolovoza 2009, 4/10)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim pravilnikom uređuje se način vrednovanja kandidata za prijam vježbenika u pravosudna tijela, sadržaj pisane provjere znanja i strukturiranog razgovora, mjesto, vrijeme i program stručnog obrazovanja, način sudjelovanja vježbenika u stručnim radionicama te način njihova ocjenjivanja, nadzor nad provođenjem vježbeničke prakse, vrsta i broj obveznih radnji koje se moraju izraditi u svakom dijelu stručnog obrazovanja, kao i obrazac dnevnika kojeg je vježbenik dužan voditi tijekom vježbeničke prakse.
(2) Vježbenička praksa mora omogućiti vježbeniku stručno obrazovanje uz potpuni uvid u organizaciju i funkcioniranje pravosudnih institucija, te profesionalni rad pravosudnih dužnosnika.
(3) Vježbenici mogu biti raspoređeni na vježbeničku praksu u općinske, županijske, trgovačke i prekršajne sudove te u općinska i županijska državna odvjetništva.

II. VREDNOVANjE KANDIDATA ZA VJEŽBENIKE U PRAVOSUDNIM TIJELIMA

1. Način utvrđivanja broja bodova

Članak 2.

Postupak vrednovanja kandidata provodi Povjerenstvo za izbor vježbenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Članovima Povjerenstva pripada naknada za rad u visini koju odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 3.

(1) U postupku odabira, kandidat može ostvariti najviše 100 bodova.
(2) Na osnovi rezultata sveučilišnog diplomskog studija prava i na temelju ostalih postignuća na diplomskom, poslijediplomskom i sveučilišnom doktorskom studiju prava kandidat može ostvariti najviše 50 bodova.
(3) Opći uspjeh ostvaren na studiju bodovno se vrednuje na način da se prosječna ocjena ostvarena na studiju izražena cijelim brojem i jednom decimalom, množi sa brojem 10 i dobiveni broj predstavlja broj ostvarenih bodova.
(4) Za postignuća tijekom diplomskog studija prava kandidat može ostvariti ukupno najviše 5 bodova i to za primljenu:
- Rektorovu nagradu 3 boda,
- Dekanovu nagradu 2 boda.
(5) Za postignuća na poslijediplomskom studiju prava kandidat može ostvariti najviše 5 bodova i to za:
- završen sveučilišni doktorski studij prava 5 bodova,
- završen specijalistički poslijediplomski studij 3 boda.
(6) Povjerenstvo odlučuje u svakom pojedinom slučaju koji se broj bodova ostvaruje za završen sveučilišni diplomski studij prava u inozemstvu, vrednujući postignuti opći uspjeh na tom studiju, primjenom kriterija iz stavka 3. ovog članka.
(7) Na temelju rezultata pisane provjere znanja kandidat može ostvariti najviše 40 bodova.
(8) Na temelju rezultata provedenog strukturiranog razgovora kandidat može ostvariti najviše 10 bodova.
(9) Nakon provedenog postupka vrednovanja, Povjerenstvo utvrđuje listu kandidata prema ostvarenom broju bodova.

2. Sadržaj pisane provjere znanja

Članak 4.

(1) Cilj pisane provjere znanja je ocijeniti sposobnost kandidata za prepoznavanje pravnih problema u pojedinim predmetima, predlaganje mogućih materijalnopravnih i postupovnih rješenja te sposobnost postupanja u uvjetima ograničenog vremena.
(2) Na pisanoj provjeri znanja kandidat mora:
- odabrati među predloženim odgovorima (višestruki odabir) ili
- dopuniti ponuđenu tvrdnju ključnim pojmom koji nedostaje
(3) Kandidati pisanu provjeru znanja izrađuju pod osobnom zaporkom koju određuje Povjerenstvo. Članovi povjerenstva koji ocjenjuju pisanu provjeru znanja ne smiju znati identitet kandidata.
(4) Sadržaj pisane provjere znanja utvrđuje Povjerenstvo.
(5) Pisana provjera znanja traje dva sata i sastoji se od 40 pitanja ili zadataka pri čemu se za svaki točan odgovor dobiva jedan bod.
(6) Pisana provjere znanja provodi se pod nadzorom jednog člana Povjerenstva ili druge osobe koju za to odredi predsjednik Povjerenstva.
(7) Tijekom pisane provjere znanja kandidati se ne smiju služiti bilo kakvim pravnim materijalima, kao što su tekstovi propisa, stručna literatura, niti bilo kakvim tehničkim pomagalima, uključujući i komunikacijske uređaje. Kandidat ne smije napuštati mjesto održavanja pisane provjere znanja bez odobrenja osobe zadužene za provođenje nadzora.

3. Strukturirani razgovor

Članak 5.

(1) Strukturiranom razgovoru može pristupiti kandidat koji je na temelju članka 3. i 4. ovog Pravilnika ostvario najmanje 51 bod.
(2) Strukturiranim razgovorom ocjenjuju se društvene i komunikacijske vještine kandidata, motivacija za obnašanje pravosudne dužnosti i njegovi profesionalni ciljevi.
(3) Strukturirani razgovor provode članovi Povjerenstva, uz sudjelovanje stručne osobe (psihologa).
(4) O provođenju strukturiranog razgovora vodi se zapisnik.
(5) Ako kandidat na strukturiranom razgovoru ne ostvari niti jedan bod, takva se ocjena pisano obrazlaže.

III. VJEŽBENIČKA PRAKSA

1. Praktični dio vježbeničke prakse

Članak 6.

(1) Praktično stručno obrazovanje vježbenika obavljat će se u pravosudnom tijelu u koje je raspoređen.
(2) Tijekom praktičnog stručnog obrazovanja, vježbenik mora izraditi najmanje dvije pisane radnje mjesečno od kojih najmanje jedna mora biti obrazložena odluka (presuda/optužnica).
(3) Mentor mora ocijeniti obvezne pisane radnje u roku od 15 dana od dana kada mu je radnja predana. Radnju će raspraviti s vježbenikom obzirom na oblik i sadržaj u postupovnom i materijalnom smislu. Svaka pisana radnja ocjenjuje se s najviše 100 bodova.
(4) Na kraju praktičnog stručnog obrazovanja mentor ocjenjuje vježbenika na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika (obrazac broj 1).
(5) Po završetku rada s pojedinim mentorom vježbenik anonimno ocjenjuje rad mentora na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika (obrazac broj 2).

2. Sudjelovanje vježbenika u stručnim radionicama

Članak 7.

(1) Teorijsko stručno obrazovanje vježbenika u pravosudnim tijelima provodi se sudjelovanjem u stručnim radionicama Pravosudne akademije.
(2) Stručne radionice sastoje se od sljedećih nastavnih cjelina:
- uvod i organizacija pravosuđa u trajanju od 2 dana,
- građansko pravo i građansko postupovno pravo u trajanju od 20 dana,
- kazneno pravo i kazneno postupovno pravo u trajanju od 20 dana,
- trgovačko pravo u trajanju od 5 dana,
- radno pravo u trajanju od 2 dana,
- obiteljsko pravo u trajanju 2 dana,
- upravno pravo u trajanju od 5 dana,
- ustavno pravo u trajanju od 2 dana, te
- osnove Europske unije u trajanju od 2 dana.
(3) Nastavni dan traje 6 sati.
(4) Sadržaj pojedine nastavne cjeline određen je Programom Pravosudne akademije.

Članak 8.

(1) Čelnik pravosudnog tijela mora vježbeniku omogućiti redovito sudjelovanje u stručnim radionicama.
(2) Vježbenik mora aktivno sudjelovati u stručnim radionicama, izrađivati pisane radnje u zadanim rokovima te izvršavati druge zadatke koje mu dodijeli voditelj stručne radionice.

Članak 9.

(1) Voditelji ocjenjuju rad vježbenika u roku od sedam dana od završetka pojedine nastavne cjeline na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika (obrazac broj 3).
(2) Jedan primjerak ocjene dostavlja se vježbeniku, a jedan ulaže se u njegov osobni očevidnik.
(3) Po završetku nastavne jedinice vježbenik anonimno ocjenjuje rad voditelja na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika (obrazac broj 4).

Članak 10.

(1) Pravosudna akademija osigurava prostor i opremu za održavanje stručnih radionica, utvrđuje raspored održavanja stručnih radionica, te organizira posjete pravosudnim i drugim institucijama u svrhu provedbe programa obrazovanja vježbenika u stručnim radionicama.
(2) Nadzor nad provođenjem stručnih radionica i radom njihovih voditelja obavlja ravnatelj Pravosudne akademije.

Članak 11.

Troškovi sudjelovanja vježbenika u pravosudnim tijelima u stručnim radionicama Pravosudne akademije (putni troškovi, troškovi smještaja i sl.), kao i troškovi izobrazbe voditelja stručnih radionica i mentora, podmiruju se iz sredstava državnog proračuna predviđenih u posebnim aktivnostima Pravosudne akademije.

Članak 12.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa posebnom će odlukom odrediti visinu naknade za sudjelovanje odvjetničkih vježbenika, javnobilježničkih vježbenika i osoba iz članka 19. Zakona u stručnim radionicama Pravosudne akademije, ukoliko teorijski dio njihovog stručnog obrazovanja u cjelini ili djelomično provodi Pravosudna akademija.

3. Dnevnik rada vježbenika

Članak 13.

(1) Vježbenik je dužan tijekom vježbeničke prakse voditi dnevnik rada, na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika (obrazac broj 5).
(2) Dnevnik rada mora sadržavati:
- ime, prezime, adresu, telefon i e-mail adresu,
- ukupno vrijeme provedeno