Na temelju članka 75. stavka 3. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu ("Narodne novine", broj 40/07 i 61/11), ministar mora, prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministrom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donosi

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM UVJETIMA ZA SIGURNOST ŽELjEZNIČKOGA PROMETA KOJIMA MORAJU UDOVOLjAVATI INDUSTRIJSKI I DRUGI ŽELjEZNIČKI KOLOSIJECI KOJI NISU JAVNO DOBRO U OPĆOJ UPORABI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 99 od 31 avgusta 2011)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom uređuju se tehnički uvjeti za siguran, uredan, redovit i nesmetan tijek željezničkoga prometa, kao i temeljni funkcionalni uvjeti za željezničke infrastrukturne podsustave, kojima moraju udovoljavati industrijski i drugi željeznički kolosijeci u Republici Hrvatskoj koji nisu javno dobro u općoj uporabi.
(2) U ovom Pravilniku uređuju se i tehnički uvjeti za industrijske i druge kolosijeke koji nisu javno dobro u općoj uporabi, a čine zasebnu cjelinu i nisu priključeni na željezničke pruge, niti neposredno, niti posredno preko drugih kolosijeka.
(3) U ovom Pravilniku uređuju se tehnički uvjeti za križanje industrijskih i drugih kolosijeka koji nisu javno dobro u općoj uporabi s javnim prometnicama.

Članak 2.

(1) Pri projektiranju, građenju, rekonstrukciji, obnovi, održavanju, nadzoru i uporabi industrijskih i drugih željezničkih kolosijeka koji nisu javno dobro u općoj uporabi moraju se primjenjivati uvjeti propisani zakonima i drugim propisima koji reguliraju sigurnost u željezničkom prometu, zaštitu okoliša, prostorno uređenje i gradnju te drugi propisani uvjeti.
(2) U aktivnostima navedenim u stavku 1. ovoga članka moraju se primjenjivati odgovarajuće hrvatske norme i priznate strukovne norme, upute za rad, tehničko-tehnološki postupci i pravila za održavanje.
(3) Stručne osobe koje sudjeluju u aktivnostima navedenim u stavku 1. ovoga članka moraju ispunjavati za to propisane uvjete.
(4) Na industrijskim i drugim željezničkim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi smiju se primjenjivati tehničko-tehnološka rješenja koja nisu suprotna uvjetima propisanim pripadajućim zakonima, drugim propisima te odredbama ovoga Pravilnika, i to na propisani način i u skladu s propisanim postupcima.

Članak 3.

(1) Na industrijske i druge željezničke kolosijeke koji nisu javno dobro u općoj uporabi, u dijelu koji uređuje uvjete za nesmetan prijelaz željezničkih vozila sa željezničke pruge na industrijski kolosijek i obratno, odgovarajuće se primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuju tehnički uvjeti za sigurnost željezničkoga prometa i tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati željeznički infrastrukturni podsustavi na željezničkim prugama.
(2) Na industrijske i druge željezničke kolosijeke koji nisu javno dobro u općoj uporabi, a na kojima se u skladu s uvjetima propisanim Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu iznimno obavlja promet vlakova, u cijelosti se primjenjuju propisi navedeni u stavku 1. ovoga članka, ovisno o vrsti željezničkoga prometa i dopuštenim brzinama vlakova na takvim kolosijecima.
(3) Pri projektiranju, građenju, rekonstrukciji, obnovi, održavanju i uporabi željezničkih infrastrukturnih podsustava odnosno njihovih sastavnih dijelova na industrijskim i drugim željezničkim kolosijecima koji nisu javno dobro u općoj uporabi, a priključuju se na željezničke pruge, moraju se poštivati tehnički, tehnološki, funkcionalni i sigurnosni uvjeti u smislu međuovisnosti i tehničko-tehnološkoga jedinstva.

Članak 4.

Za ispunjavanje tehničkih uvjeta za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati industrijski i drugi željeznički kolosijeci koji nisu javno dobro u općoj uporabi odgovoran je vlasnik odnosno posjednik industrijskoga ili drugoga željezničkog kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi.

Članak 5.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. "Dopuštena infrastrukturna brzina" je najveća brzina kojom vlakovi smiju voziti na industrijskom i drugom željezničkom kolosijeku koji nije javno dobro u općoj uporabi odnosno dijelu takvoga kolosijeka ovisno o projektiranoj građevinskoj brzini i stvarnoj tehničkoj uporabnoj sposobnosti željezničkih infrastrukturnih podsustava.
2. "Glavni signal" je stalni signal koji signalizira signalne znakove zapovijedi ili priopćenja o zabrani ili dopuštenju za daljnju vožnju vlaka. Može biti ulazni, izlazni, zaštitni i prostorni.
3. "Industrijski kolosijek" je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji se priključuje na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika odnosno posjednika toga kolosijeka te na kojem industrijska željeznica može obavljati i prijevoz za vlastite potrebe.
4. "Kolodvor" je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak počinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja. U kolodvoru se može obavljati ulazak i izlazak putnika te utovar i istovar robe.
5. "Kontaktna mreža" je dio stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče duž elektrificiranih kolosijeka.
6. "Laka željeznica" je zaseban željeznički sustav namijenjen pretežno gradskom i prigradskom prometu s vozilima čije je osovinsko opterećenje najviše 130 kN.
7. "Obnova (remont) industrijskoga kolosijeka (željezničkih infrastrukturnih podsustava)" je izvođenje radova na postojećem industrijskom ili drugom kolosijeku koji nije javno dobro u općoj uporabi (odnosno na dijelovima željezničkih infrastrukturnih podsustava) kojima se uglavnom na kraju uporabnog vijeka obavlja zamjena dotrajalih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava istovrsnim ili sličnim, a ovisno o tome da li se radovima obnove utječe na način ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu i/ili lokacijske uvjete u skladu s kojima je izgrađena, ista može predstavljati održavanje ili rekonstrukciju industrijskog ili drugog kolosijeka koji nije javno dobro u općoj uporabi.
8. "Održavanje industrijskoga kolosijeka (željezničkih infrastrukturnih podsustava)" je provođenje propisanih sustavnih mjera i izvođenje radova na postojećem industrijskom ili drugom kolosijeku koji nije javno dobro u općoj uporabi u svrhu očuvanja njegovoga funkcionalnog stanja i bitnih zahtjeva za građevinu u skladu s propisima za siguran tijek prometa, pri čemu se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, kao i nadzor stanja, povremeni pregledi, kontrola ispravnosti i drugo.
9. "Odvojna skretnica" je skretnica na otvorenoj pruzi kojom je na željezničku prugu priključen neki kolosijek (druga željeznička pruga, industrijski kolosijek, posebni kolosijek priključen na otvorenoj pruzi, otpremništvo i slično).
10. "Osni razmak između kolosijeka" je udaljenost između osi dvaju susjednih kolosijeka, mjerena vodoravno i okomito na kolosiječnu os.
11. "Otvorena pruga" je dio željezničke pruge između dva susjedna kolodvora. Granicu između kolodvora i otvorene pruge čine ulazni signali, a gdje tih signala nema, prve ulazne skretnice.
12. "Projektirana građevinska brzina" je temeljna brzina koja služi za projektiranje željezničkih pruga odnosno kolosijeka i određivanje potrebnih parametara kolosiječne geometrije, pružnoga gornjeg ustroja i pružnoga donjeg ustroja (pružnih građevina).
13. "Profil željezničkoga vozila" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku željezničke pruge odnosno kolosijeka okomitom na uzdužnu os kolosijeka i ravninu kolosijeka položenu na gornje rubove voznih tračnica, čija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji prazno ili natovareno željezničko vozilo u mirovanju (statički profil) ili u pokretu (kinematički profil) ne smije prijeći niti jednim svojim dijelom.
14. "Pružni donji ustroj (pružne građevine)" je dio građevinskoga infrastrukturnog podsustava, a čine ga građevine (geotehničke, hidrotehničke, konstruktorske), konstrukcije i oprema u funkciji željezničkoga prometa.
15. "Pružni gornji ustroj" je dio građevinskoga infrastrukturnog podsustava, a čine ga konstrukcije, sklopovi i elementi koji su neposredna podloga za kretanje željezničkih vozila.
16. "Razina sigurnosti željezničkoga prometa" je propisani stupanj isključivanja neprihvatljivih štetnih situacija, pojava ili događaja u odvijanju željezničkoga prometa.
17. "Rekonstrukcija industrijskoga kolosijeka (željezničkih