Na osnovi članka 74. stavka 3. Zakona o športu ("Narodne novine", broj 59/90) Ministarstvo prosvjete, kulture i športa donosi

PRAVILNIK

O SIGURNOSTI NA UREENIM SKIJALIŠTIMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 68 od 13 studenog 1991)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o sigurnosti na uređenim skijalištima (u daljnjem tekstu: pravilnik) propisuje se uređivanje i korištenje skijališta, održavanje reda i stavljanje oznaka na skijalištu, spašavanje i pružanje prve pomoći, način odrđivanja i korištenja naprava žičara, kao i druga pitanja u svezi s radom i sigurnim korištenjem skijališta.

Članak 2.

Uredena skijališta (u daljnjem tekstu: skijališta), u smislu ovog pravilnika, posebno su uređene prirodne površine, izgrađeni i opremljeni objekti, naprave za športsko i rekreativno skijanje, te druge športsko-rekreativne aktivnosti, koje se odvijaju u pravilu na snijegu, rade trajno ili sezonski, a dostupna su pod jednakim uvjetima svakome.

Članak 3.

Na skijalištima je dopušteno športsko i rekreativno skijanje i poduka skijanja.
Za sanjkanje, motorno skijanje i druge aktivnosti kao što su skokovi, skijaško kodanje i trčanje, letenje delta-planom i sl, površine moraju biti potpuno odvojene od skijašhih staza te posebno ograđene i označene
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se i na prostore iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 4.

Skijalištima upravljaju poduzeća, športske organizacije i druge pravne ili fizičke osobe (u daljnjem tekstu: uprava

II. UREIVANjE SKIJALIŠTA

Članak 5.

Uređivanje skijališta i stvaranje uvjeta za njegovo sigurno korištenje smatra se osobito:
- prethodno tehničko uređivanje i tekuće održavanje skijališta.
- zaštita od lavina,
- postavljanje zaštita ispred zgrada, javnih puteva, provalija šuma, stupova, stijena vododerina, potoka i drugih opasnih mjesta,
- postavljanje oznaka zabrana, upozorenja i obavijesti,
- osiguravanje službe spašavanja i pružanja prve pomoći,
- osiguravanje sustava veza na skijalištu i veza sa zdravstvenom ustanovom i službom unutarnjih poslova,
- osiguravanje redarske službe na skijalištu.

Članak 6.

Skijališta mogu imati jednu ili više skijaških staza, sanjkališta i površina za druge aktivnosti na snijegu.
Skijaške staze dijele se na:
1. lake skijaške staze,
2. srednje teške skijaške staze,
3. teške skijaške staze.
Svaka skijaška staza mora biti uočljivo označena, s obzirom na težinu.
Težina skijaških staza označava se na slijedeći način:
1. lake skijaške staze - plavom bojom,
2. srednje teške skijaške staze - crvenom bojom,
3. teške skijaške staze - crnom bojom.

Članak 7.

Dopuštene veličine uzdužnih padova skijaških staza

--------------------------------------------------------

skijaške staze              prosjećni najveći djelomični

pad       pad     pad

--------------------------------------------------------

lake skijaške staze         do 25%	30%	35%

srednje teške skijaške staze do 35%	40%	45%

teske skijaske staze        do 45%	50%	55%

--------------------------------------------------------

Padovi koji su dopušteni djelomično, mogu biti samo na 25% dužine skijaške staze.

Članak 8.

Poprečni pad skijaških staza ne smije biti veći od 15%. Dopušten je poprečni pad od l5% do 25%, uz uvjet da dionice s tim padom ne smiju biti veće od 25% dužine skijaške staze.
Poprečni pad ne mora biti isti po cijeloj širini skijaške staze.

Članak 9.

Dužina skijaške staze nije ograničena.

Članak 10.

(irina skijaške staze mora biti najmanje 30 m. Izuzetno, širina skijaške staze može biti i manja, uz uvjet da njezina ukupna dužina koja je manje širine od 30 m, iznosi najviše 30% ukupne dužine skijaške staze, a da pojedina dionica širine manje od 30 m nije duža od 100 m, te da uzdužni padovi tih dijelova skijaške staze ne premašuju:
- kod lakih skijaških staza 20%
- kod srednje teških skijaških staza 30%
- kod teških skijaških staza 40%.

Članak 11.

Svaka skijaška staza mora imati sigurnu zaustavnu površinu. s najmanjom dužinom od 30 m. Uzdužni pad zaustavne površine može biti najviše 20%.
Zaustavna površina može bitii krača, ali ne manja od 20 m, pod uvjetom da je uzdužni pad prosječno barem l0% u suprotnom smjeru (uspon).
Zaustavna površina mora biti odvojena od dijela prilaza za napravu žičare.

Članak 12.

Najmanji radijus uzdužne osovine skijaške staze smije biti 60 m.
Poprečni pad krivina radijusa osovine skijaške staze do 60 m smije biti najviše 5% u suprotnom smjeru.
Na prijelazu iz ravnog dijela u krivinu treba predvidjeti prelazne krivine sukladno mogućnostima trase.
Prijelaz iz jednog uzdužnog pada u drugi mora se izvesti zaobljenjem čiji su radijusi barem:
- konveksni (ispupćeni) 1.500 m,
- konkavni (udubljeni) 500 m.

Članak 13.

Trasu skijaške staze treba izvesti tako da ima blage vodoravne i okomite prijelaze.
Prilikom trasiranja skijaške staze treba osigurati dovoljnu preglednost.
Preglednost se odnosi na konveksne promjene uzdužnih padova, zapreke uz stazu (šuma, nasip, zidovi i sl.), te ostalo što smanjuje preglednost.

Članak 14.

Prema težini skijaške staze preglednost mora biti najmanje:
- za lake skijaške staze 40 m
- za srednje teške skijaške staze 60 m
- za teške skijaške staze 100 m.

Članak 15.

Površina skijaške staze mora biti izravnata i izjednačena, bez udubljenja i ispupčenja, po mogućnosti i prekrivena travom.
Površina skijaške staze mora biti osigurana od erozije.

Članak 16.

Na strmijim dijelovima skijaške staze, te na dijelovima koji su s obzirom na krivine i poprečne padove nepovoljni za uspon strojeva za obradu snijega, na skijaškim stazama
treba predvidjeti obilaznice - transportne puteve, koji svojim karakteristikama moraju biti prilagođeni mogućnostima uspona stroja.

Članak 17.

Kapacitet pojedine skijaške staze izračunava se prema formuli:
1 m denivelacije (visinske razlika početka i završetka skijaške staze) = 5/3 skijaša/sat.
Kod skijaških staza koje imaju suženja (mjesta čija je širina manja od 30 m):
1/24 dž m denivelecije dž najmanja širina skijaške staze = 1 skijaš/sat.
Ako je kapacitet naprava žičara koje se nalaze uz skijašku stazu manji od vrijednosti kapaciteta dobivenog na način iz prethodnog stavka računa se da je kapacitet skijaške staze i kapacitet naprava žičara uz skijaške staze.
Kapacitet skijališta je zbroj kapaciteta pojedinih skijaških staza, kod čega se kapacitet smanjuje i to: kod skijališta sa 2 - 3 skijaške staze za l0%, kod 4 - 6 skijaških staza za 15%, a kod skijališta sa 7 i više skijašhih staza za 20%.

Članak 18.

Uz svako skijalište mora se osigurati prostor za promet u mirovanju - parkiralište.
Prostor za parkiralište treba osigurati uz ulaz za skijalište.
Na kapacitet od 1.000 skijaša mora se osigurati parkiralište za 10 autobusa i 200 osobnih kola (5 - 6 m2 po skijašu).
Pri utvrđivanju potrebnog kapaciteta parkirališta, kapacitet skijališta treba umanjiti za broj skijaša koji su stacionirani u objektima uz skijalište, te za broj skijaša koji će na skijalište doći javnim prijevoznim sredstvima.
Parkirališta mogu biti organizirana kao stalna i privremena.
Na stalnim parkiralištima treba osigurati ukupno 25% potrebnog prostora.

Članak 19.

Uz svako skijalište moraju se osigurati slijedeći prateći prostori :
- prijemni prostor,
- prostor za službu spašavanja i pružanja prve pomoći,
- sanitarije za korisnike.
Osim prostora iz prethodnog stavka na skijališta treba osigurati i prostore za pružanje ugostiteljskih usluga.

Članak 20.

Prijemni prostor mora biti smješten na ulazu u skijalište.
U sklopu prijemnog prostora treba predvidjeti dio za odmor; blagajnu i prostor za obavješćivanje. Unutar prijemnog prostora ili u njegovoj neposrednoj blizini moraju biti sanitarni prostori.

Članak 21.

Prostor za službu spašavanja, zbrinjavanje unesrećenih i pružanje prve pomoći treba imati slijedeće uvjete:
- mora biti topao i osvijetljen,
- mora imati toplu i hladnu vodu,
- sanitarije moraju biti u neposrednoj blizini,
- mora imati telefon, odnosno mogućnost