Na temelju članka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj 140/05.) uz prethodno mišljenje ministra kulture, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENjA, ODNOSNO ODOBRAVANjA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLjAČI I PROGRAMA ZAŠTITE DIVLjAČI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 40 od 12 travnja 2006, 92/08, 39/11)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, način izrade te postupak donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači.
Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači i program zaštite divljači osim funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, moraju osigurati potrajno korištenje prava lova te održavanje biološke raznolikosti genofonda divljači i drugih životinjskih vrsta. Korištenje prava lova ne smije štetiti drugim ekosustavima.

Članak 2.

Pod izradom iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se:
- utvrđivanje vrste divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja ovisno o namjeni zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište),
- utvrđivanje lovnoproduktivnih površina po gospodarski značajnim vrstama divljači,
- utvrđivanje boniteta staništa po gospodarski značajnim vrstama divljači,
- utvrđivanje broja divljači koja se može uzgajati,
- briga o drugim životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje (u daljnjem tekstu: životinjske vrste).

Članak 3.

Pod donošenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se povjeravanje izrade lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači te njihove revizije licenciranoj osobi za izradu lovnogospodarskih planova te dostava istih Ministarstvu nadležnom za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 4.

Pod odobrenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se donošenje upravnoga akta od strane Ministarstva o odobravanju lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači odnosno njihove revizije te o davanju suglasnosti na program zaštite divljači.

II. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 5.

U lovnom gospodarenju u smislu ovoga Pravilnika, u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
1. lovna godina - razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne;
2. matični fond (MF) - broj divljači na početku lovne godine;
3. rasplodni fond - broj divljači na početku lovne godine koja je sposobna za rasplod;
4. mladunčad - divljač do konca prve lovne godine, osim kod medvjeda koji je mladunče i tijekom druge lovne godine;
5. pomladak - divljač tijekom druge lovne godine, osim kod medvjeda koji je pomladak u trećoj lovnoj godini;
6. gospodarski kapacitet lovišta (GK) - bonitiranjem utvrđen mogući broj divljači u lovištu (matični fond s prirastom);
7. redovni odstrjel - izlučivanje zdravih i normalno razvijenih grla iz populacije divljači;
8. uzgojni odstrjel - izlučivanje uzgojno manje vrijednih ili nepoželjnih grla iz populacije krupne divljači u sklopu obavljanja redovnoga odstrjela u skladu s ciljem gospodarenja populacijom;
9. redukcijski odstrjel - izlučivanje prekobrojnih jedinki iz populacije, koji je veći od propisanoga gospodarskog kapaciteta;
10. sanitarni odstrjel - izlučivanje bolesnih, ozlijeđenih ili ranjenih jedinki iz populacije divljači;
11. otpad - uklanjane jedinke iz populacije osim lovljenja i hvatanja (uginula divljač ili njezini dijelovi koji su nađeni u lovištu, divljač stradala u prometu i evidentirani krivolov);
12. izlučivanje - podrazumijeva svako uklanjanje pojedine jedinke iz lovišta, odnosno populacije (odstrjel i otpad);
13. prihrana - hrana, voda, sol i mineralna smjesa koja se povremenim izlaganjem daje divljači kao dopuna prirodne hrane i vode kada je u prirodi nema u dostatnim količinama;
14. prehrana - hrana i voda koja je izložena divljači tijekom cijele godine;
15. lovnoproduktivna površina (LPP) - dijelovi lovišta u kojima određena vrsta divljači ima sve prirodne uvjete za obitavanje hranjenje (prehranu) i napajanje, razmnožavanje i sklanjanje;
16. umjetni uzgoj divljači - uzgoj divljači umjetnom ili kontroliranom metodom uz pomoć tehničkih sredstava;
17. uskočna rampa (uskočnica) - lovnotehnički objekt u ogradi ili na ogradi koji omogućava divljači ulazak u ograđeni prostor;
18. divljačina - meso divljači.

Članak 6.

Divljač se, osim prema Zakonu o lovstvu, u smislu ovoga Pravilnika razvrstava na:
1. glavne vrste - vrste divljači koje se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgajaju ili se planiraju uzgajati, ili za koje je lovište ustanovljeno, te vrste divljači za koje je određena LPP (LGO-2, PUD-2) i izvršeno bonitiranje;
2. ostale (sporedne) vrste - vrste divljači koje prirodno obitavaju u lovištu ili se unose neposredno pred lov (LGO-7, PUD-8).

Članak 7.

Prema načinu migracije, divljač i životinjske vrste razvrstavaju se na:
1. stalne vrste - koje obitavaju u lovištu tijekom cijele godine, nalaze hranu i zaklon te se razmnožavaju;
2. sezonske vrste
- selice prolaznice - koje prelaze iz lovišta u lovište tijekom jedne lovne godine, a zavisno o godišnjem dobu (zimska i ljetna staništa, okomita i vodoravna migracija i sl.);
- selice stanarice (gnjezdarice) - koje dolaze u lovište tijekom proljeća te se u istom hrane, sklanjaju i razmnožavaju, a u jesen odlaze;
- selice zimovalice - koje dolaze u lovište tijekom jeseni i zime te se u istom hrane i sklanjanju, a u proljeće odlaze;
Vrste iz točke 2. 3. i 4. stavka 1. ovoga članka ne mogu se smatrati glavnim vrstama divljači u smislu članka 6. ovoga Pravilnika.
3. povremene vrste - koje dolaze u lovište samo poneke godine te se u njima hrane, sklanjaju ili razmnožavaju;
4. prolazne vrste - koje tijekom svoje migracije prolaze kroz lovište.
Dnevno kretanje divljači i životinjskih vrsta ne smatra se migracijom u smislu ovoga Pravilnika.

Članak 8.

Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj lovišta se razvrstavaju na:
1. nizinska - ustanovljena u cijelosti ili većim dijelom u panonskom području koje se prostire u istočnom, središnjem i sjevernom dijelu Republike Hrvatske sa zapadnom granicom koja se proteže od granice Republike Slovenije zapadno od Samobora, preko Jastrebarskoga, Karlovca, Kupom do Siska željezničkom prugom do Sunje i Dubice do granice Republike Bosne i Hercegovine. Obuhvaća sva lovišta do 200 m nadmorske visine u kojima je izrazita kontinentalna klima;
2. brdska - ustanovljena u cijelosti na području opisanom pod točkom 1. ovog članka iznad 200 m nadmorske visine ili većim dijelom u dinarskom području kojem je istočna granica istovjetna zapadnoj granici panonskog područja, a zapadna granica proteže se od granice Republike Slovenije iznad Klane prema jugu na nadmorskoj visini do 800 m te dalje ide primorskim padinama Velebita prema jugu, iznad Masleničkog kanala, skreće prema istoku na Knin, obuhvaća padine Dinare do granice Republike Bosne i Hercegovine;
3. gorska - ustanovljena na području Gorskog kotara i na dinarskom području iznad 800 m nadmorske visine gdje prevladava oštra planinska klima i stalna je prisutnost velikih predatora (vuk, ris, medvjed);
4. mediteranska - ustanovljena u cijelom dijelu jadranskoga područja koje obuhvaća Istru, Hrvatsko primorje s otocima i Dalmaciju s otocima do istočne granice koja je istovjetna zapadnoj granici dinarskoga područja, uvjetovana su mediteranskom klimom i reljefom.
Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se hrana i voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta.

Članak 9.

Matični fond divljači i životinjskih vrsta na zemljištima obvezno se utvrđuje do 31. ožujka za narednu lovnu godinu, a kod sezonskih vrsta - selica stanarica po dolasku u lovište.

III. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA

Članak 10.

Lovnogospodarska osnova (u daljnjem tekstu: osnova) je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje s lovištem, u skladu s mogućnostima staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se u lovištu uzgaja ili se njezino uzgajanje propisuje.

Članak 11.

Broj divljači i životinjskih vrsta iz članka 9. ovoga Pravilnika, utvrđuje se:
1. krupna divljač - opažanjem, praćenjem i brojanjem tijekom cijele lovne godine u lovištu, a iskazuje se brojem grla po spolnoj i dobnoj strukturi;
2. sitna divljač:
- zečevi, fazani, jarebice i trčke - metodom uzoraka prebrojavanjem na plohama najmanje površine 50 ha čija međusobna udaljenost ne može biti manja od 1000 m, a u slučajevima kada nema mogućnosti postavljanja ploha broj divljači se utvrđuje praćenjem i brojenjem tijekom cijele lovne godine;
- prepelice - prebrojavanjem glasanja u zoru od najmanje tri slušanja na jednom stajalištu najduže tri tjedna po njihovom dolasku u proljeće;
- divlje patke i crne liske stalnim opažanjem, opažanjem izlazaka na vodenu površinu, na jutarnjem i večernjem preletu ili na hranilištima;
- ostala sitna divljač i životinjske vrste - opažanjem, praćenjem i brojenjem tijekom cijele lovne godine.
Broj divljači može se utvrditi i na drugi lovnoj struci priznati način i to:
- tehničkim sredstvima - snimanjem iz zraka, radarima, radioodašiljačima, markiranjem i sl.;
- Lincoln metodom - djelomičnim markiranjem;
- metodom utvrđivanja tragova;
- metodom utvrđivanja izmeta;
- metodom osluškivanja;
- metodom