Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

Na temelju članka 3. stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 149/09), ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, uz suglasnost ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, donosi

PRAVILNIK

O RADNOM VREMENU, ODMORIMA I DOPUSTIMA RADNIKA NA POMORSKIM RIBARSKIM PLOVILIMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 82 od 01 srpnja 2010)

Predmet Pravilnika

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika-ca na pomorskim ribarskim plovilima (u daljnjem tekstu: radnik), propisuje radno vrijeme, te vrijeme odmora i dopusta radnika na pomorskim ribarskim plovilima hrvatske zastave pripadnosti, upisanim u Registar ribarske flote Republike Hrvatske pri ministarstvu nadležnom za poslove ribarstva.

Radno vrijeme

Članak 2.

(1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.
(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu, uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.
(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno radno vrijeme

Članak 3.

(1) Radno vrijeme radnika može biti puno ili nepuno radno vrijeme.
(2) Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.
(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno.

Nepuno radno vrijeme

Članak 4.

(1) Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
(2) Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na nepuno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili, prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.
(3) Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.
(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
(5) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.
(6) Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada.

Raspored radnog vremena

Članak 5.

(1) Kod poslodavaca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima, te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mjeseca.
(2) Kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca propisano razdoblje za utvrđivanje prosječnog tjednog radnog vremena iz stavka 1. ovog članka može se odrediti u dužem trajanju, ali ne duže od dvanaest mjeseci.
(3) U razdoblju u kojem radno vrijeme traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, ukupno radno vrijeme ne smije biti duže od četrnaest sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata, niti duže od sedamdeset dva sata tijekom sedmodnevnog razdoblja.
(4) Ako je protekom razdoblja iz stavka 1. i 2. ovog članka, prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog odnosno nepunog radnog vremena, rad duži od punog odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom.
(5) Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
(6) Zabranjen je rad maloljetnika u raspodijeljenom radnom vremenu, koji bi trajao duže od osam sati dnevno.
(7) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u raspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu iz stavka 3. ovoga članka, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(8) Nadležni inspektor zabranit će ili ograničiti raspodijeljeno radno vrijeme, ako je isto protivno odredbama ovoga Pravilnika ili ako iz nalaza i mišljenja pribavljenog od ovlaštenog liječnika, proizlazi da takav rad ugrožava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika.
(9) Raspored radnog vremena radnika mora biti izložen na pomorskom ribarskom brodu i dostupan svim radnicima i nadležnom inspektoru.
(10) Obrazac rasporeda radnog vremena nalazi se u Prilogu 1. ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Prekovremeni rad

Članak 6.

(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do osam sati tjedno.
(2) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od trideset šest sati mjesečno niti duže od dvjesto pedeset sati godišnje.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, u slučaju opasnosti za sigurnost ljudi, broda ili tereta ili potrebe za pružanjem pomoći drugom brodu ili osobama na moru koje su u opasnosti, zapovjednik odnosno kapetan ribarskog broda može zatražiti od radnika na brodu onoliko sati rada koliko je potrebno da se opasnost otkloni.
(4) Nakon prestanka okolnosti iz stavka 3. ovog članka poslodavac je dužan radniku odmah omogućiti odgovarajući zamjenski odmor, ako je radio u vrijeme koje mu je sukladno rasporedu radnog vremena utvrđeno kao vrijeme odmora.
(5) Ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi deset posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti nadležni inspektor u roku od osam dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti.
(6) Ako nadležni inspektor posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit će rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i mišljenje liječnika ovlaštenog posebnim propisom.
(7) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.
(8) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
(9) Nadležni inspektor zabranit će prekovremeni rad ako štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno odredbama ovoga članka.

Rad u smjenama

Članak 7.

(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.
(2) Smjenski radnik je radnik koji,