Na temelju članka 6. Zakona o preuzimanju saveznih Zakona iz područja organizacije i poslovanja gospodarskih subjekata koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine" br. 53/91), članka 7. Zakona o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnlh sirovina i: podzemnih voda i o bilanci tih rezervi ("Službeni list SFRJ" br. 53/77, 24/85 i 17/90 i "Narodne novine" br. 53/91), članka 58. stavka 2. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" br. 27/91) te odredbe članka 91. Zakona o upravi ("Narodne novine" br.16/78, 50/79, 29/85, 48/85, 41/90, 47/90 i 56A/91) ministar energetike i industrije donosi

PRAVILNIK

O PRIKUPLjANjU PODATAKA, NAČINU EVIDENTIRANjA I UTVRIVANjA REZERVI MINERALNIH SIROVINA TE O IZRADI BILANCE TIH REZERVI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 48 od 01 kolovoza 1992)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju jedinstveni kriteriji za utvrđivanje, evidentiranje i prikupljanje podataka o rezervama mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.

Mineralne sirovine za koje se u smislu odredbi ovoga pravilnika utvrđuju, evidentiraju i prikupljaju podaci o rezervama i izraduje bilanca jesu:
1. energetske mineralne sirovine: nafta, kondenzat, prirodni plinovi, sve vrste fosilnog ugljena, bituminozne i uljne stijene te radioaktivne mineralne sirovine;
2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi;
3. nemetalne mineralne sirovine: grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu;
4. arhitektonski građevni kamen;
5. sve vrste soli i solnih voda;
6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu prldobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao vode za piće (u daljeni tekstu: mineralne i geotermalile vode);
7. tehnički građevni kamen, gradevni pijesak i šljunak te opekarska glina.

Članak 3.

Rudarska poduzeča i samostalni poduzetnlci, nositelji prava istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, dužni su podatke o rezervama mineralnih sirovina iz članka 2. ovoga pravilnika utvrđivati i evidentirati na način određen ovim pravilnikom za ležišta kod kojih je istraživanje prekinuto, za ležišta čije je istraživanje završeno, za ležišta u eksploataciji i za ležišta izvan eksploatacije koja nisu iscrpljena.

Članak 4.

Rudarska poduzeća i samostalni poduzetnici duini su Ministarstvu energetike i industrije dostaviti podatke o rezervama mineralnih sirovina na obrascima broj 1. i 2. te, zavisno o mineralnoj sirovini, na obrascima broj 3, 4, 5 6. i 7. koji su tiskani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

II. KATEGORIZACIJA, KLASIFIKACIJA I EVIDENCIJA REZERVI NAFTE, KONDENZATA I PRIRODNOG PLINA

II-1 Osnovne odredbe

Članak 5.

Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina utvrđuju se i razvrstavaju prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoče na: utvrđene rezerve kategorije A, B i C, te potencijalne rezerve kategorija C2, D1, i D2.
Utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategortja A, B i C, svrstavaju se u klase: bilančne i izvanbilančne.

Članak 6.

Utvrđene i svrstane rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina iskazuju stupanj njihove istraženosti i pripremljenosti za eksploataciju i to:
1. bilančne rezerve kategorija A i B - kao osnova za projektiranje razrade ležišta i pripremu za eksploataciju;
2. rezerve kategorije C1 - kao podloga za izradu projekta istražnih radova u svrhu prevodenja rezervi kategorije C1 u kategoriju A i B, kao podloga za pokusnu eksploataciju radi ispitivanja proizvodnih mogučnostl ležišta;
3. potencijalne rezerve kategorije C2, - kao osnova za izradu projekata detaljnih istražnih radova;
4. potencijalne rezerve kategorije D1 - kao osnova za izradu programa ili projekata detaljnih istraživanja u prognoznim zonama nakupljanja nafte i prirodnog plina i na novim lokalitetima u okviru eksploatacionih regija;
5. potencijalne rezerve kategorije D2 - kao osnova za programiranje radova odnosno izradu projekata namjenskih regionalnih istraživanja i procjenu potencijalnosti istražnog prostora.

Članak 7.

Utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorije A, B i C, izračunavaju se za:
1. naftu;
2. kondenzat;
3. prirodni plin.
Pod naftom, prema ovom pravilniku razumijeva se sirova nafta koja se dobiva iz ležišta.
Pod kondenzatom, prema ovom pravilniku, razumijevaju se ugljikovodici u plinovitom stanju podležišnim uvjetima koji prelaze u tekuče štanje zbog smanjena tlaka:
Pod prirodnim plinom, prema ovom pravilniku, razumijeva se smjesa ugljikovodičnih plinova, ugljikovodičnih plinova s primjesama ostalih prirodnih plinova i smjesa ostalih prirodnih plinova.

Članak 8.

Rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorija A, B i C izračunavaju se posebno za:
1. naftno ležište;
2. plinsko ležište;
3. plinsko-kondenzatno ležište;
4. otopljeni plin u naftnom ležištu;
5. plinsku kapu naftnog ležišta.
Rezerve nafte i prirodnog plina kategorija C2, D1 i D2 izračunavaju se:
1. za kategoriju C2 - posebno za svako perspektivno naftno ili plinsko ležište;
2. za kategoriju D1 - za prognoznu zonu nakupljanja (iskazano u uvjetnoj nafti);
3. za kategoriju D2 - za istražni prostor, sedimentni bazen ili za regionalno rasprostiranje prirodnog rezervoara (iskazano u uvjetnoj nafti).

Članak 9.

Prvom izračunavanju rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina pristupa se u fazi istraživanja kad se na osnovi istraživanja odrede parametri predviđeni ovim pravilnikom.
Ponovnom izračunavanju rezervi pristupa se:
a) u fazi istraživanja:
1. nakon realiziranja projekata istraživanja predviđeni člankom 6. točke 2. do 5. ovoga pravilnika;
2. u fazi istraživanja ili u fazi pripreme ležišta za eksploataciju kada izvedeni istražni radovi ukažu na bitne promjene količina rezedžvi, odnosno na potrebu za novom kategorizacijom rezervi;
b) u fazi eksploatacije ležišta:
1. kada se, nakon analize dinamike iskorištenja ležišta ili preispitivanjem utvrđenih parametara, zaključi da njihove vrijednosti treba mijenjati;
2. kada se bitno promijene raspoloživi podaci dobiveni izradom novih bušotina;
3. kada se, primjenom metoda razrade ležišta radi povećanja iskorištenja, bitno promijene ležišni uvjeti.
II-2. Kategorizacija rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina

Članak 10.

Prema stupnju istraženosti ležišta, stupnju poznavanja kvalitete sirovine i poznavanja parametara za utvrđivanje rezervi, ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina svrstavaju se u:
a) utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina:
1. kategorije A;
2. kategorije B;
3. kategorije C;
b) potenctjalne rezerve nafte i prirodnog plina:
1. kategorije C2;
2. kategorije D1
3. kategorije D2;
Za svaku kategoriju iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su, u člancima 11. do 17. ovoga pravilnika, kriteriji, karakteristike i uvjeti za razvrstavanje rezervi. Neudovoljenje bilo kojeg od utvrđenih uvjeta uzrokuje svrstavanje rezervi u odgovarajuču nižu kategoriju.

Članak 11.

Rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina razvrstavaju se u kategorije prema osnovnim uvjetima:
1. u kategoriju A uvrštavaju se rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina u ležištu ili dijelu ležišta koje su potpuno utvrdene bušotinama s pritokom fluida dobivenim osvajanjem bušotina i kod kojih su potpuno utvrđeni: geološka građa, oblik i veličine ležišta ili dijela ležišta, kolektorska svojstva, hidrodinamićki odnosi i fizikalno kemijske karakteristike fluida, te obavljena potpuna hidrodinamična ispitivanja na proizvodnim bušotinama;
2. u kategoriju B uvrštavaju se rezerve nafte kondenzata i prirodnog plina u ležištu ili dijelu ležišta koje su utvrđene s nekoliko bušotina iz kojih je pritok fluida dobiven osvajanjem i potvrđen hidrodinamičkim mjerenjem ili pokusnom proizvodnjom. U ostalim bušotinama prisutnost fluida odredena je na temelju podataka karotažnih mjerenja, jezgrovanja ili testiranja u procesu izrade bušotina. Za rezerve kategorije B određeni su: geološka građa, oblik i velićina ležišta ili dijela ležišta, kolektorska svojstva, ležišni uvjeti, fizikalne i kemijske karakteristike fluida;
3. u kategoriju C, uvrštavaju se rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina u letištu ili dtjelu ležišta koje su utvrdene bušotinama. Pritok fluida ostvaren je osvajanjem i hidrodinamičkim