Na temelju članka 89. stavka 7. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 i 76/07) donosim

PRAVILNIK

O POSTUPKU UTVRIVANjA ŠTETE I NjEZINE VISINE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 3 od 07 siječnja 2008)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadu štete koju pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage) počine u svezi s obavljanjem službe na imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane, visine štete, način zaključivanja sporazuma o naknadi štete i način likvidacije šteta.
Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na pripadnike Oružanih snaga odnosno na djelatne vojne osobe, državne službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: štetnik) na koje se primjenjuju odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon).
Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na regresne postupke koje Republika Hrvatska, u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima, pokreće i vodi protiv pripadnika Oružanih snaga, radi povrata iznosa isplaćenog trećim osobama, na temelju pravomoćne sudske odluke ili sporazuma odnosno nagodbe, a u skladu s odredbom članka 86. Zakona.

Članak 2.

Štetnik je dužan nadoknaditi štetu koju je u svezi s obavljanjem službe nanio Republici Hrvatskoj namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Članak 3.

Štetnik odgovara samo za stvarnu štetu.
Pod stvarnom štetom u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se nestanak, oštećenje, uništenje ili umanjenje imovine (pokretne ili nepokretne), imovinskih prava i novčanih sredstava te ostale imovine na uporabi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, nastale kao posljedica nepravilnog rukovanja, čuvanja ili održavanja.
Visina štete utvrđuje se na temelju iznosa koji će dostaviti nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane.

II. POSTUPAK UTVRIVANjA ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU DO DONOŠENjA RJEŠENjA

1. Općenito

Članak 4.

Osoba koja sazna da je šteta nastala, dužna je zapovjedniku bojne odnosno zapovjedniku njemu ravne i više razine, odnosno odgovornoj osobi ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini nastala (u daljnjem tekstu: nadležna osoba) odmah prijaviti štetu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja daljnje štete i osiguranja dokaza o šteti i štetniku.
Ako je šteta nastala na imovini koja je dana na privremeno korištenje, nadležna je osoba ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje.
Ako je šteta nastala kao posljedica počinjenja kaznenog djela ili je štetnik nepoznat, nadležna osoba dužna je obavijestiti Vojnu policiju.

Članak 5.

Nadležna osoba dužna je u roku od osam dana od dana saznanja da je šteta nastala donijeti zaključak o pokretanju postupka o utvrđivanju odgovornosti za štetu (Obrazac 1) te naložiti knjiženje počinjene štete u knjigu manjkova i šteta.
Protiv zaključka o pokretanju postupka nije dopuštena žalba.

Članak 6.

Počinjena šteta knjiži se u knjigu manjkova i šteta ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini šteta nastala.
Ako je šteta nastala na imovini koja je dana na privremeno korištenje drugoj ustrojstvenoj jedinici, knjiži se u knjigu manjkova i šteta ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje.
O nastaloj šteti i pokretanju postupku obvezno se izvješćuje nadležna osoba koja je imovinu dala na privremeno korištenje.
Na temelju zaključka o pokretanju postupka, u slučaju nestanka, otuđenja ili potpunog uništenja imovine materijalno zaduženje imovine obvezno će se prenijeti na ustrojstvenu jedinicu kojoj je dana na privremeno korištenje ili čuvanje.
Pri prijenosu materijalnog zaduženja imovine zapisnički se mora utvrditi stvarno stanje imovine.

Članak 7.

Nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka nadležna osoba dužna je:
- prikupiti sve dokaze i raspoloživu dokumentaciju o nastaloj šteti,
- utvrditi točan iznos štete,
- saslušati osobu koju se tereti za počinjenu štetu ili pribaviti od nje pisanu izjavu (Obrazac 2),
- saslušati svjedoke, računopolagatelje, rukovatelje i dr. ili od njih pribaviti pisane izjave (Obrazac 3).
Zaključak i cjelokupna dokumentacija dostavlja se odmah nadležnom prvostupanjskom vojnostegovnom sudu.

Članak 8.

Ako štetnik prizna štetu i odmah je nadoknadi, nadležna osoba će spis predmeta proslijediti na daljnji postupak nadležnom vojnostegovnom sudu.

2. Postupak pred vojnostegovnim sudom

Članak 9.

Postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadu štete, utvrđivanje visine štete, način zaključivanja sporazuma o naknadi štete i način likvidacije šteta koje nisu prouzročene namjerno ili krajnjom nepažnjom provodi se na sjednici vijeća vojnostegovnog suda.
Sjednicu vijeća vodi predsjednik vijeća.

Članak 10.

Vojnostegovni sud provodi postupak u kojem utvrđuje sve činjenice važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, vodeći računa o načelu ekonomičnosti.
Postupak kojim se utvrđuju postojanje štete, njezin iznos i okolnosti u kojima je šteta nastala, u pravilu se provodi na temelju dostavljene dokumentacije.
Vojnostegovni sud samostalno odlučuje koje će dokaze izvoditi, hoće li ponovno saslušati svjedoke, računopolagatelje i druge te koje će činjenice smatrati dokazanim.
Kada je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne za rješavanje stvari potrebno stručno znanje, vojnostegovni sud može zatražiti mišljenje nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane i Oružanih snaga te druge fizičke ili pravne osobe.

Članak 11.

Prije donošenja rješenja vojnostegovni sud obvezan je saslušati štetnika odnosno pribaviti njegovu pisanu izjavu.
Predsjednik vijeća može ovlastiti određenu osobu u ustrojstvenoj jedinici u kojoj se štetnik ili svjedok nalazi da od njega uzme pismenu izjavu.

Članak 12.

Predsjednik vijeća ima prava i obveze da:
- zahtijeva nadopunu dokumentacije,
- saziva sjednicu vijeća i njome predsjedava,
- poziva suce porotnike, štetnika, svjedoke i druge osobe koje mogu dati podatke
važne za utvrđivanje ili ocjenu činjenica vezanih za nastalu štetu,
- se brine o predmetima i radnom materijalu,
- izrađuje i potpisuje odluke vijeća,
- se brine o otpremi odluka,
- obavlja i druge poslove vezane uz rad vijeća.

Članak 13.

Sjednice vijeća mogu se održati samo ako su nazočni predsjednik vijeća i suci-porotnici.
Predsjednik vijeća iznosi sadržaj predmeta, raspravlja se o predmetu te se donosi odluka javnim glasovanjem.
Vijeće donosi odluke