Na temelju članka 89. stavka 7. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 33/02., 58/02. i 175/03.) donosim
PRAVILNIK
O POSTUPKU UTVRIVANjA ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU I NAKNADI ŠTETE
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 28 od 05 ožujka 2004)
I. TEMELjNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim pravilnikom uređuje se postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadu štete koju pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage) počine u svezi s obavljanjem službe.
Odredbe ovoga pravilnika primjenjuju se na pripadnike Oružanih snaga odnosno na vojne osobe, službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: štetnik) na koje se primjenjuju odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon).
Članak 2.
Štetnik je dužan nadoknaditi štetu koju je u svezi s obavljanjem službe nanio Republici Hrvatskoj namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Štetnik za štetu počinjenu u svezi s obavljanjem službe odgovara po odredbama Zakona ovog pravilnika i općih propisa o naknadi štete.
Članak 3.
Štetnik odgovara samo za stvarnu štetu.
Pod stvarnom štetom u smislu ovoga pravilnika podrazumijeva se nestanak, oštećenje, uništenje ili umanjenje imovine (pokretne ili nepokretne), imovinskih prava i novčanih sredstava, te ostale imovine na uporabi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, nastale kao posljedica nepravilnog rukovanja, čuvanja ili održavanja.
Visina štete utvrđuje se na temelju cjenika koji donose nadležne uprave Ministarstva obrane do kraja siječnja tekuće godine.
II. OVLASTI ZA ODLUČIVANjE O ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU
Članak 4.
Postojanje štete, njezin iznos i okolnosti u kojima je nastala utvrđuju povjerenstva za utvrđivanje štete i načina provedbe obveze naknade štete (u daljnjem tekstu: povjerenstva).
Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka za Ministarstvo obrane imenuju pomoćnici ministra i čelnici posebnih ustrojstvenih jedinica, a za Oružane snage načelnik Glavnog stožera.
Članak 5.
Čelnici ustrojstvenih jedinica odnosno zapovjednici u Oružanim snagama u čijim jedinicama odnosno postrojbama su imenovana povjerenstva dužni su povjerenstvu osigurati uvjete za nesmetani rad.
Pod uvjetima za nesmetani rad podrazumijeva se prostorija za rad u kojoj će biti kasa s pečatima povjerenstva, uredski pribor i tehnička pomagala.
Za potrebe rada povjerenstva osobe iz stavka 1. ovoga članka osigurat će administrativnog referenta koji će pripremati radni materijal za sjednice povjerenstva, voditi zapisnik na sjednici i obavljati druge administrativne poslove po nalogu predsjednika povjerenstva.
Za vrijeme rada povjerenstva osobe iz stavka 1. ovoga članka oslobodit će članove povjerenstva od obavljanja njihovih redovnih zadaća.
III. POSTUPAK UTVRIVANjA ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU
Članak 6.
Osoba koja sazna da je šteta nastala, osoba koja duži određena sredstva i osoba koja je odgovorna za materijalno tehnička sredstva i ostala sredstva i nekretnine dužna je zapovjedniku voda odnosno zapovjedniku njemu ravne i više razine, odnosno odgovornoj osobi ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini nastala šteta (u daljnjem tekstu: nadležna osoba) odmah prijaviti štetu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja daljnje štete i sačuvanja dokaza o šteti i štetniku.
Ako je šteta nastala kao posljedica počinjenja kaznenog djela ili je štetnik nepoznat, nadležna osoba dužna je obavijestiti Vojnu policiju.
Članak 7.
Nadležna osoba obvezna je u najkraćem roku o nastaloj šteti izvijestiti crtom zapovijedanja nadređenu osobu koja je ovlaštena knjižiti štete u knjigu manjkova i šteta.
Ako je šteta nastala na imovini koja je dana na privremeno upravljanje, nadležna je osoba ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje.
Članak 8.
Nadležna osoba dužna je u roku 8 dana od dana saznanja da je šteta nastala donijeti zaključak o pokretanju postupka o utvrđivanju odgovornosti za štetu (Obrazac 1), te naložiti knjiženje počinjene štete u knjigu manjkova i šteta.
Protiv zaključka o pokretanju postupka nije dopuštena žalba.
Nadležna osoba neće pokretati postupak za utvrđivanje odgovornosti za štetu ako se radi o šteti u visini do 200,00 kuna i ako štetnik pristane podmiriti štetu uplatom na žiroračun Ministarstva obrane.
Članak 9.
Nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka nadležna osoba dužna je provesti prethodni postupak u kojem je obvezna:
- prikupiti sve dokaze i raspoloživu dokumentaciju o nastaloj šteti
- utvrditi točan iznos štete
- saslušati osobu za koju postoji opravdana sumnja da je počinila štetu ili pribaviti od nje pisanu izjavu (Obrazac 2)
- saslušati svjedoke, računopolagatelje, rukovatelje i dr. ili od njih pribaviti pisane izjave (Obrazac 3).
Zaključak i cjelokupna dokumentacija dostavlja se bez odlaganja nadležnom povjerenstvu.
Nadležno povjerenstvo je povjerenstvo ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini nastala šteta ili povjerenstvo ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje.
Članak 10.
Počinjena šteta knjiži se u knjigu manjkova i šteta ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini šteta nastala.
Ako je šteta nastala na imovini koja je dana na privremeno korištenje drugoj ustrojstvenoj jedinici, knjiži se u knjigu manjkova i šteta ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje.
O nastaloj šteti i pokretanja postupku obvezno se obavješćuje nadležna osoba koja je imovinu dala na privremeno korištenje.
Na temelju zaključka o pokretanju postupka, u slučaju nestanka, otuđenja ili potpunog uništenja imovine, materijalno zaduženje imovine obvezno će se prenijeti na ustrojstvenu jedinicu kojoj je dana na privremeno korištenje ili čuvanje.
Pri prijenosu materijalnog zaduženja imovine zapisnički se mora utvrditi stvarno stanje imovine.
Članak 11.
Povjerenstvo provodi postupak u kojem moraju utvrditi sve činjenice važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja (pravno relevantne činjenice), vodeći računa o načelu ekonomičnosti.
Postupak kojim se utvrđuju postojanje štete, njezin iznos i okolnosti u kojima je šteta nastala povjerenstvo, u pravilu provodi na temelju dostavljene dokumentacije.
Povjerenstvo samostalno odlučuje koje će dokaze izvoditi, da li će ponovno saslušati svjedoke, računopolagatelje i druge, te koje će činjenice smatrati dokazanim.
Kada je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne za rješavanje