Na temelju članka 119. stavka 5. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 70/05 i 139/08), ministar kulture donosi

PRAVILNIK

O POSTUPKU SPRJEČAVANjA I NADOKNADE ŠTETE OD ŽIVOTINjA STROGO ZAŠTIĆENIH DIVLjIH SVOJTI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 158 od 31 studenog 2009)

1. Opće odredbe

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom uređuje se postupak sprječavanja i nadoknade štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti, odnosno, primjena dopuštenih radnji, zahvata i dodatnih mjera u cilju sprječavanja štete, prijava, utvrđivanje, procjena i odlučivanje o šteti, smanjivanje brojnog stanja životinja koje čine štetu, kao i vođenje službene evidencije o predmetima za nadoknadu štete.
(2) Strogo zaštićene divlje svojte proglašene su Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 99/09).

Članak 2.

(1) Postupak nadoknade štete provodi Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), osim u slučaju šteta na ribnjacima.
(2) Nadoknada štete na ribnjacima obuhvaćena je ugovorom o naknadi za održavanje ekoloških sustava ribnjaka koji svake godine sklapa Ministarstvo nadležno za poslove ribarstva s ovlaštenikom povlastice za akvakulturu.
(3) Ne nadoknađuje se šteta na divljači, ribljem fondu u ribolovnim vodama i šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićenih divljih svojti.

2. Primjena dopuštenih radnji, zahvata i dodatnih mjera u cilju sprječavanja štete

Članak 3.

(1) Fizička ili pravna osoba kojoj životinje strogo zaštićenih divljih svojti mogu prouzročiti gospodarsku ili drugu štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužna je na primjeren način i na svoj trošak učiniti sve dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete.
(2) Dopuštene radnje i zahvati su učinkovito ograđivanje, ciljano čuvanje dobara i rastjerivanje životinja strogo zaštićenih divljih svojti, kao i druge mjere propisane dodatnim kriterijem za utvrđivanje nadoknade štete, koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.
(3) Ukoliko oštećenik redovito poduzima dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete, a šteta i dalje nastaje, oštećenik može dostaviti molbu za odobravanje novčanih ili drugih sredstava za poduzimanje dodatnih mjera u cilju sprječavanja štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti.
(4) Molba se dostavlja Državnom zavodu za zaštitu prirode i javnoj ustanovi nadležnoj za upravljanje zaštićenim područjem u kojem je nastala šteta.
(5) Državni zavod za zaštitu prirode i javna ustanova dostaviti će Ministarstvu obavijest o ishodu postupka.

3. Prijava štete

Članak 4.

(1) Oštećenik ima pravo prijaviti štetu, ukoliko smatra da je štetu počinila životinja strogo zaštićene divlje svojte.
(2) Šteta se prijavljuje Ministarstvu ili ovlaštenom vještaku Ministarstva, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka štete, odnosno najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete za koju se smatra da su je prouzročile strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama.
(3) Oštećenik koji prijavi štetu nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, gubi pravo na sporazumno utvrđivanje nadoknade štete.

Članak 5.

(1) Prijavi za štetu na poljoprivrednim kulturama prilaže se dokaz o pravu korištenja zemljišta na kojem je nastala šteta.
(2) Pravo korištenja dokazuje se izvatkom iz zemljišne knjige, ugovorom o zakupu ili ovjerenom izjavom o davanju zemljišta na korištenje bez naknade.

Članak 6.

(1) Oštećenik je dužan poduzeti mjere za očuvanje tragova na mjestu na kojem je nastala šteta.
(2) Oštećenik ne smije poduzimati radnje kojima bi se uništili tragovi na mjestu nastanka štete.

4. Utvrđivanje i procjena štete

Članak 7.

(1) Utvrđivanje i procjenu štete obavlja ovlašteni vještak Ministarstva (u daljnjem tekstu: vještak).
(2) Vještak je fizička ili pravna osoba koja sa Ministarstvom ima sklopljen ugovor o vještačenju.
(3) Vještak može biti fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij na Agronomskom (Poljoprivrednom), Prirodoslovno - matematičkom, Šumarskom ili Veterinarskom fakultetu, kao i radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju od najmanje 3 godine.
(4) Vještak može biti pravna osoba, čiji zaposlenici ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Za vještaka ne može biti imenovana fizička osoba za koju postoje zapreke za prijam u državnu službu iz članka 49. stavak 1. točka a) Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine" broj 92/05, 142/06, 77/07, 107/07 i 27/08).

Članak 8.

(1) Postupak imenovanja vještaka pokreće se pozivom Ministarstva ili prijavom kandidata.
(2) Prijavi se prilaže suglasnost poslodavca, životopis, dokaz o državljanstvu i završenom studiju, uvjerenje o nekažnjavanju, preslik osobne iskaznice i kartice žiro-računa.
(3) Prijavi se može priložiti popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova, kao i dokaz o zvanju magistra ili doktora znanosti.

Članak 9.

(1) S kandidatom za vještaka koji ispunjava uvjete za imenovanje, Ministarstvo sklapa ugovor o vještačenju (u daljnjem tekstu: ugovor), kojim se definiraju međusobna prava i obveze, a osobito: ovlaštenje vještaka za utvrđivanje i procjenu štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti, pravo na nadoknadu za obavljanje vještačenja i iznos nadoknade, rok za dostavu zapisnika o očevidu i rok za dostavu računa za obavljena vještačenja.
(2) Vještaci mogu, osim utvrđivanja i procjene štete, obavljati i druge poslove uz prethodnu pisanu suglasnost Ministarstva.
(3) Nakon sklapanja ugovora, vještaci imaju pravo na stručno usavršavanje.
(4) Program stručnog usavršavanja propisuje i provodi Ministarstvo.

Članak 10.

(1) Ugovor o vještačenju može se sklopiti za pojedini slučaj ili za više slučajeva (stalni vještaci).
(2) Popis stalnih vještaka nalazi se u prilogu 2. Pravilnika.
(3) Stalni vještaci imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju da su