Na temelju članka 64. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 177/04) i članka 96. stavka 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja ("Narodne novine", broj 147/02, 175/03 i 177/04) donosim

PRAVILNIK

O POREZU NA DOHODAK

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 95 od 03 kolovoza 2005, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11)

I. TEMELjNE ODREDBE

1. Opća odredba

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima.

2. Porezni obveznik

2.1. Pojam poreznog obveznika

Članak 2.

(1) Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak.
(2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
(3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizičke osobe) i stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavak 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona.
(4) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj.

2.2. Rezident i nerezident

Članak 3.

(1) Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona.
(2) Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona.
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

3. Oporezivi dohodak

Članak 4.

(1) U skladu s člankom 5. stavkom 1. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema izvoru smatra se:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
(2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).
(3) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona.

II. UTVRĐIVANjE GODIŠNjE POREZNE OSNOVICE

Članak 5.

(1) Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona i to:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona,
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članaka 17. do 24. Zakona umanjen za:
2.1. iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona,
2.2. iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima,
2.3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona,
2.4. preneseni gubitak iz članka 35. Zakona, nakon umanjenja iz točaka 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona,
4. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona,
5. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona,
6. drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.
(3) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, što znači da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti može odbiti od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti.
(4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za nerezidenta prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1., 11. i 12. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu na način i pod uvjetima propisanima Zakonom.
(5) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona može odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.
(6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga članka, ne uključuje se drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s člankom 33. Zakona i dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 44. Zakona.

III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANjA DOHOTKA

1. Primici koji se ne smatraju dohotkom

Članak 6.

(1) Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona.
(2) Prema članku 9. stavku 1. točki 8. Zakona, nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Iznimno od članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. po rasporedu ostvarene dobiti za 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu, smatraju se, u skladu s člankom 68. stavkom 2. Zakona, primicima od kojih se utvrđuje i oporezuje dohodak od kapitala, ako se isplaćuju od 1. siječnja 2005. godine.
(4) Primici iz članka 9. stavka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka 9. stavka 2. točka 2.1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici iz članka 9. stavka 2. točke 2.1.5. Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona.
(5) Darovi iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.
(6) U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 9. Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava fizičke osobe, da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe