Na temelju članka 63. stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima ("Narodne novine" broj 105/97 i 64/00), a na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva, ministar kulture donosi

PRAVILNIK

O POLAGANjU STRUČNIH ISPITA U ARHIVSKOJ STRUCI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 93 od 09 srpnja 2004)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuju se način polaganja i program stručnih ispita za zvanja u arhivskoj struci.
Zvanja u arhivskoj struci za koja se polaže stručni ispit su: arhivski tehničar, viši arhivski tehničar i arhivist.

Članak 2.

Stručni ispit u arhivskoj struci (u daljnjem tekstu: ispit) polaže stručno osoblje koje radi na poslovima zaštite, obrade ili korištenja arhivskoga gradiva.
Za stručno osoblje drugih struka zaposleno u arhivu u pogledu polaganja stručnih ispita primjenjuju se propisi kojima je uređeno polaganje stručnih ispita u njihovim strukama.
Stručno osoblje iz stavka 2. ovoga članka polaže posebni dio stručnog ispita u arhivskoj struci ako u njihovoj struci nisu doneseni propisi, odnosno nije omogućeno polaganje stručnog ispita.

Članak 3.

Osobe koje polože stručni ispit mogu steći užu specijalnost ako u okviru stručnog ispita polože predmete koji su ovim Pravilnikom utvrđeni kao uvjet za stjecanje pojedine specijalnosti i ako je tema njihova stručnog, odnosno praktičnog rada iz područja te specijalnosti.
Specijalnosti u zvanju arhivista su: filmski arhivist, konzervator, specijalist za starije arhivsko gradivo, specijalist za novije arhivsko gradivo i informatičar.
Specijalnosti u zvanju višeg arhivskog tehničara su: viši filmski tehničar, viši tehničar - restaurator, viši reprograf, viši informatički tehničar.
Specijalnosti u zvanju arhivskog tehničara su: filmski tehničar, tehničar - restaurator, reprograf i informatički tehničar.

II. PROGRAM ISPITA

Članak 4.

Stručni ispit polaže se prema Programu stručnih ispita u arhivskoj struci koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Program ispita obuhvaća opći i posebni dio ispita.
Opći dio ispita je obvezan za sve osobe koje polažu ispit.
Posebni dio ispita polaže se prema programu koji je za pojedino stručno zvanje utvrđen ovim Pravilnikom.

1. Opći dio ispita

Članak 5.

Opći dio ispita obuhvaća predmete:
- Ustroj Republike Hrvatske, sustav javne uprave i zakonodavstvo u području kulture,
- Zaštita arhivskog gradiva,
- Informatika.

2. Posebni dio ispita

Članak 6.

Posebni dio ispita za zvanje arhivista obuhvaća predmete:
- Arhivistika,
- Spisovodstvo,
- Strani jezik.
Obvezni predmeti za stjecanje specijalnosti u zvanju arhivista su:
- za specijalnost filmskog arhivista: Povijest filma i Filmska tehnologija,
- za specijalnost konzervatora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva,
- za specijalista za starije arhivsko gradivo: Povijest institucija na hrvatskom području i Pomoćne povijesne znanosti,
- za specijalista za novije arhivsko gradivo: Povijest institucija na hrvatskom području i Zaštita i obrada elektroničkih zapisa,
- za specijalnost informatičara: Upravljanje elektroničkim dokumentima i Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

Članak 7.

Posebni dio ispita za zvanje višeg arhivskog tehničara obuhvaća predmete:
- Arhivistika,
- Osnove spisovodstva,
- Strani jezik.
Obvezni predmeti za stjecanje specijalnosti u zvanju višeg arhivskog tehničara su:
- za specijalnost višeg filmskog tehničara: Filmska tehnologija,
- za specijalnost višeg tehničara - restauratora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva,
- za specijalnost višeg reprografa: Fotografija i mikrografija,
- za specijalnost višeg informatičkog tehničara: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

Članak 8.

Posebni dio ispita za zvanje arhivskog tehničara obuhvaća predmete:
- Osnove arhivistike,
- Osnove spisovodstva.
Obvezni predmeti za stjecanje specijalnosti u zvanju arhivskog tehničara su:
- za specijalnost filmskog tehničara: Filmska tehnologija,
- za specijalnost tehničara - restauratora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva,
- za specijalnost reprografa: Fotografija i mikrografija,
- za specijalnost informatičkog tehničara: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

3. Stručni rad i praktični rad

Članak 9.

Kandidati koji polažu ispit za zvanje arhivista i višeg arhivskog tehničara dužni su prije pristupanja ispitu izraditi stručni rad.
Tema za stručni rad treba biti iz gradiva posebnog dijela stručnog ispita, odnosno u svezi sa stručnim poslovima u zvanju za koje se podnosi prijava.

Članak 10.

Kandidati koji polažu ispit za zvanje arhivskog tehničara dužni su obaviti praktični rad.
Predmet praktičnog rada može biti stručni uradak ili posao u zvanju arhivskog tehničara.

Članak 11.

Mentor stručnog, odnosno praktičnog rada može biti osoba koja je stekla stručno zvanje arhivista i obavljala stručne poslove najmanje dvije godine po stjecanju zvanja arhivista.
Iznimno, za pojedine teme stručnog ili praktičnog rada Povjerenstvo može kao mentora prihvatiti i osobu koja je stekla odgovarajuću stručnu spremu i ima objavljene znanstvene ili stručne radove na području iz kojeg je tema stručnog odnosno praktičnog rada.

III. POVJERENSTVO ZA POLAGANjE STRUČNIH ISPITA

Članak 12.

Stručne ispite u arhivskoj struci provodi Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci Hrvatskog arhivskog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
Povjerenstvo ima tri člana (predsjednik i dva člana). Članovi Povjerenstva mogu biti osobe koje su stekle stručno zvanje višeg arhivista ili arhivskog savjetnika.
Predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatsko arhivsko vijeće, na rok od četiri godine.
Hrvatsko arhivsko vijeće imenuje i dva zamjenika članova Povjerenstva. Zamjenikom člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja je stekla stručno zvanje arhivista i ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Zamjenik člana Povjerenstva sudjeluje u radu Povjerenstva u slučaju spriječenosti, odnosno nemogućnosti člana Povjerenstva da sudjeluje u njegovu radu.

Članak 13.

Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:
- predlaže Hrvatskom arhivskom vijeću ispitivače i zamjenike ispitivača za pojedine predmete,
- određuje ispitne rokove, utvrđuje vrijeme i mjesto polaganja ispita,
- razmatra i odlučuje o prijavama za ispit,
- organizira i provodi postupak ispita,
- daje obavijesti i upute u svezi s pristupanjem ispitu i održavanjem ispita,
- Hrvatskom arhivskom vijeću podnosi izvješće o održanim ispitima,
- vodi evidenciju i dokumentaciju o ispitima i dokumentaciju o svome radu.
Administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja Hrvatski državni arhiv. Administrativne poslove Povjerenstva vodi tajnik Povjerenstva kojeg imenuje Hrvatsko arhivsko vijeće na prijedlog Povjerenstva.
Rad Povjerenstva je javan.

Članak 14.

Predsjednik Povjerenstva obavlja sljedeće poslove:
- priprema, saziva i vodi sjednice Povjerenstva,
- utvrđuje potrebu da se u rad Povjerenstva uključi zamjenik člana Povjerenstva i donosi odluku o tome,
- organizira obavljanje poslova i zadataka u nadležnosti Povjerenstva,
- usklađuje i nadzire obavljanje administrativnih poslova Povjerenstva.

Članak 15.

Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se iz naknada za pristupanje ispitu.
Predsjednik, članovi i tajnik Povjerenstva i ispitivači imaju pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu.
Naknada za predsjednika, članove i tajnika Povjerenstva određuje se prema broju kandidata u ispitnome roku, a naknada za ispitivače prema broju kandidata koji su pristupili ispitu.
Posebna naknada se određuje za pregled i ocjenu stručnog rada i izvješća o praktičnome radu.
Način utvrđivanja naknada iz stavaka 2. i 4. ovoga članka utvrđuje Hrvatsko arhivsko vijeće na prijedlog Povjerenstva.

Članak 16.

Ispitivače i zamjenike ispitivača za pojedine predmete imenuje Hrvatsko arhivsko vijeće, na prijedlog Povjerenstva.
Ispitivačem, odnosno zamjenikom ispitivača može se imenovati samo osoba koja ima visoku stručnu spremu i stručno ili znanstveno zvanje iz područja za koje ispituje.

IV. POLAGANjE ISPITA

1. Ispitni rokovi

Članak 17.

Ispit se polaže u redovitom ili izvanrednom roku.
Ispiti u redovitom roku održavaju se dva puta godišnje. Vrijeme održavanja ispita utvrđuje Povjerenstvo najmanje šezdeset dana prije održavanja ispita.
Povjerenstvo može zakazati izvanredni ispitni rok ako procijeni da postoji potreba za time.
Kandidatima koji su obvezni položiti stručni ispit u roku od godinu dana od završetka vježbeničkog staža Povjerenstvo je dužno omogućiti polaganje stručnog ispita u najmanje jednom ispitnom roku te polaganje popravnog ispita.
Najkasnije trideset dana prije ispitnog roka Povjerenstvo je dužno obavijestiti kandidate, čije su prijave za polaganje ispita prihvaćene, o mjestu i vremenu održavanja ispita.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako se prvi ispitni rok održava u razdoblju od trideset dana nakon prihvaćanja prijave za polaganje ispita, obavijest o predstojećim ispitnim rokovima Povjerenstvo je kandidatu dužno dostaviti u roku od petnaest dana nakon prihvaćanja prijave.
2. Prijava za polaganje ispita

Članak 18.

Prijava za polaganje ispita podnosi se Povjerenstvu u pisanom obliku.