Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

Na temelju članka 69. stavak 5. Zakona o srednjem školstvu ("Narodne novine", br.19/92 i 27/93) ministar kulture i prosvjete donosi

PRAVILNIK

O POLAGANjU MATURE I ZAVRŠNOG ISPITA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 29 od 11 travnja 1994)

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju uvjeti, način i postupak polaganja mature u gimnazijama i završnog ispita u strukovnim i umjetničkim školama

Članak 2.

Na maturi i završnom ispitu provjeravaju se i ocjenjuju znanja i sposobnosti učenika koja je stekao u gimnaziji odnosno strukovnoj ili umjetničkoj školi.

Članak 3

Maturi, odnosno završnom ispitu mogu pristupiti:
- učenici koji su s uspjehom završili završni razred gimnazije, odnosno tehničke, umjetničke i druge strukovne škole u četverogodišnjem trajanju i koji su uspješno izradili maturalni, odnosno završni rad,
-učenici koji su s uspjehom završili završni razred obrtničke, industrijske i druge strukovne škole s praktičnom nastavom.
Redovni učenici mogu polagati maturu, odnosno završni ispit dva puta.

Članak 4

Matura odnosno završni ispit polaže se u tri ispitna roka:
a) u ljetnom roku, nakon završetka nastave,
b) u jesenskom roku, u prvoj polovini rujna,
c) u zimskom roku, u prvoj polovini siječnja, Ministarstvo kulture i prosvjete (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može odrediti poseban izvanredni rok za maturu odnosno završni ispit za učenike u posebnim oblicima obrazovanja (obrazovanje odraslih, obrazovanje po osobnim potrebama) i za redovne učenike kad za to postoje posebno opravdani razlozi.

Članak 5.

Kalendar ispitnih rokova iz članka 4. stavka 1. ovoga pravilnika donosi ravnatelj škole nakon pribavljenog mišljenja nastavničkog vijeća, do 30. rujna tekuće školske godine Kalendar sadrži rokove za predaju maturalnog i završnog rada odnosno praktičnog rada, dane i sate za održavanje pismenih i usmenih ispita na maturi odnosno završnom ispitu, te dan uručivanja svjedodžbi o položenoj maturi, odnosno završnom ispitu. Škola je dužna izvijestiti učenike o kalendaru ispitnih rokova najkasnije 30 dana prije održavanja mature, odnosno završnog ispita.

Članak 6.

Matura odnosno završni ispit prijavljuje se na prijavnici i to do roka propisanog kalendarom iz članka 5. ovog pravilnika, kojoj se prilaže svjedodžba o završnom razredu gimnazije odnosno svjedodžba o završnom razredu strukovne odnosno umjetničke škole.

Članak 7

Maturu odnosno završni ispit provode ispitni odbor i ispitne komisije. Ravnatelj imenuje članove ispitnih komisija za svaki ispitni rok. Ravnatelj škole i članovi ispitnih komisija članovi su ispitnog odbora. Predsjednik ispitnog odbora je ravnatelj škole.

Članak 8.

Sjednice ispitnog odbora saziva ravnatelj. Sjednicama ispitnog odbora mogu biti nazočni samo članovi ispitnog odbora. Ispitni odbor može odlučivati ako je sjednici nazočna većina članova. Odluka ispitnog odbora je pravovaljana ako za nju glasuje većina članova ispitnog odbora.

Članak 9.

Ispitni odbor obavlja ove poslove:
- utvrđuje popis tema za maturalne i završne radove, odnosno popis zadaća praktičnih radova,
- utvrđuje zadaće za pismeni ispit i pitanja za usmeni ispit,
- određuje zadaće i način rada ispitnih komisija,
- utvrđuje popis učenika za maturu, odnosno završni ispit,
- utvrđuje raspored pojedinih dijelova ispita,
- utvrđuje opću ocjenu učenika na maturi odnosno završnom ispitu, na prijedlog ispitnih komisija,
- te obavlja druge poslove utvrđene ovim pravilnikom.

Članak 10.

Ispitna komisija sastoji se od predsjednika i dva do četiri člana, od kojih je jedan član nastavnik ispitnog predmeta. Ispitna komisija provodi ispite i odlučuje u punom sastavu. Ispitna komisija utvrđuje ocjene iz pojedinih dijelova mature, odnosno završnog ispita, na prijedlog ispitivača većinom glasova. Ako ocjena nije utvrđena većinom glasova članova ispitne komisije, konačnu odluku o ocjeni donosi ispitni odbor.

Članak 11.

Teme maturalnog i završnog rada, zadaće na pismenim ispitima i pitanja za usmene ispite pripremaju predmetni nastavnici. Učenik izabire temu maturalnog, odnosno završnog rada iz jednog ili više nastavnih predmeta. Za maturu, odnosno završni ispit u ljetnom roku tema se izabire najkasnije do 10. veljače tekuće školske godine, a za ostale rokove najkasnije 60 dana prije početka mature odnosno završnog ispita. Maturalni, odnosno završni rad mora biti izrađen najkasnije 30 dana prije početka mature, odnosno završnog ispita. Konačnu ocjenu maturalnog, odnosno završnog rada utvrđuje komisija na usmenoj obrani rada, na prijedlog predmetnog nastavnika. Obrana maturalnog, odnosno završnog rada organizira se najkasnije dva dana prije pismenog ispita iz članka 12. ovoga pravilnika. Učenik čiji maturalni, odnosno završni rad nije izrađen u roku iz stavka 4. ovoga članka ili čiji je rad na usmenoj obrani negativno ocijenjen ne može pristupiti ostalim dijelovima mature, odnosno završnog ispita pa se upućuje na polaganje mature, odnosno završnog ispita u cjelini u slijedećem ispitnom roku.

Članak 12.

Pismeni ispit na maturi, odnosno završnom ispitu traje najviše 4 sata. Ocjenu pismenog ispita utvrđuje ispitna komisija na prijedlog predmetnog nastavnika. Vremenski razmak između pismenog ispita i usmenog ispita mora biti najmanje dva dana.

Članak 13.

Polaganja mature, odnosno završnog ispita oslobođeni su :
- učenici gimnazija, tehničkih, umjetničkih i drugih strukovnih škola u četverogodišnjem trajanju, koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom i
- učenici obrtničkih, industrijskih i drugih strukovnih škola s praktičnom nastavom, koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom i u svim razredima postigli odličan uspjeh iz praktične nastave.

Članak 14.

Zavod za školstvo Ministarstva izradit će stručne upute o sadržajima mature, odnosno završnog ispita te o načinu provedbe ispita za pojedine vrste škola, odnosno programa.
II. MATURA

Čtanak 15.

Matura u gimnaziji se sastoji od:
- obrane maturalnog rada,
- dva obvezna predmeta i
- jednog izbornog predmeta Obvezni predmeti polažu se pismeno i usmeno. Izborni predmet polaže se usmeno.

Članak 16.

Obvezni predmeti u općim gimnazijama su:
- hrvatski jezik,
- strani jezik ili matematika ovisno o izboru učenika.
Obvezni predmeti u jezičnim gimnazijama su:
- hrvatski jezik i
- strani jezik
. Obvezni predmeti u