Na temelju članka 17. stavak (8) Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 109/93.) ministar financija donosi

PRAVILNIK

O OBLIKU I SADRŽAJU SPISKA DUGOTRAJNE IMOVINE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 113 od 21 studenog 1993)

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom određuju oblik, sadržaj i način sastavljanja i zaključivanja spiska dugotrajne imovine.

Članak 2.

Spisak dugotrajne imovine sastavljaju porezni obveznici :
- koji ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja (članak 10. stavak (2) i (3) Zakona o porezu na dohodak - u daljem tekstu: Zakon),
- koji trajno ostvaruju dohodak od autorskih djela (članak 11. Zakona),
- koji plaćaju porez od poljoprivrede i šumarstva na način i po postupku za plačanje poreza od obrta i slobodnih zanimanja (članak 23. Zakona),
- koji ostvaruju dohodak od imovine stalnim izdavanjem u zakup odnosno najam nekretnina, a na vlastiti zahtjev plaćaju porez na dohodak od obrta umjesto poreza na dohodak od imovine (članak 32. stavak (2) Zakona)
Porezni obveznici od obrta i slobodnih zanimanja koji porez plaćaju po odbitku pri svakoj pojedinačnoj isplati (članak 49. stavak (1) Zakona) ne sastavljaju spisak dugotrajne imovine.

Članak 3.

U spisak dugotrajne imovine unose se stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka ako njihova pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju iznos dinarske protuvrijednosti od 200 DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan nabave ili proizvodnje odnosno procjene i ako im je vijek trajanja duži od godine dana.
U spisku dugotrajne imovine zemljište se upisuje odvojeno od građevinskih objekata.
Stvari i prava koji čine cjelinu mogu se umjesto u pojedinačnim dijelovima, unijeti u spisak dugotrajne imovine kao cjelina. U tomu se slučaju i amortizacija obračunava na cjelinu. Više stvari ili prava čine cjelinu samo ako se na duži rok ne očekuje njihova prodaja, uništenje ili prestanak uporabe u dijelovima. Prava ne čine cjelinu ako su stečena kao pojedinačna prava.
Stvari i prava koji nisu u vlasništvu poreznog obveznika ne unose se u spisak dugotrajne imovine i za njih se u rashode poslovanja ne priznaju otpis (amortizacija) i rashodi zaštite kapitala

Članak 4.

Spisk dugotrajne imovine služi za utvrđivanje rashoda poslovanja, i to:
- otpisa (amortizacije) i
- rashoda zaštite kapitala uloženog u dugotrajnu imovinu koji se priznaje u visini 3 % revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine na kraju poreznoga razdoblja.
Ako se utvrdi da porezni obveznik stvari ili prava ne unese u spisak dugotrajne imovine što je bio obvezan prema članku 3. ovoga Pravilnika, u rashode poslovanja ne priznaje mu se otpis (amortizacija.) i rashodi zaštite kapitala uloženog u dugotrajnu imovinu za te stvari ili prava.

Članak 5.

Spisak dugotrajne imovine sastavni je dio poslovnih knjiga i popunjuje se po načelima urednosti, pravodobnosti i točnosti.
Svi upisi u spisak dugotrajne imovine moraju biti dokumentirani ispravama, na temelju kojih su nastale promjene na imovini.
Isprave se odlažu po redoslijedu nabave stvari ili prava i na njima se upisuje redni broj i godina nabave iz spiska dugotrajne imovine (npr. 1/93., 2/93....1/94. itd.).

Članak 6.

Spisak dugotrajne imovine sastavlja se u svakoj kalendarskoj godini i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca.

Članak 7.

Spisak dugotrajne imovine popunjuje se na ovaj način:
- u stupac 1. upisuje se redni broj svake pojedinačne stvari ili prava;
- u stupac 2. upisuje se naziv stvari ili prava, i to ako njihova pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje, odnosno iznimno na dan 1. siječnja 1994. godine, umjesto nabavne vrijednosti njihova procijenjena zamjenska (tržišna) vrijednost, premašuje iznos dinarske protuvrijednosti od 200 DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan nabave i ako im je vijek trajanja duži od godine dana;
- u stupac 3 upisuju se dan, mjesec i godina nabave stvari ili prava;
- u stupac 4. upisuju se nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava, a iznimno na dan 1. siječnja 1994. godine može se upisati procijenjena zamjenska (tržišna) vrijednost. stvari ili prava, pri čemu je potrebno u obzir uzeti postojeće obračune nabavne vrijednosti ili troškova proizvodnje.
U narednoj godini nabavnu vrijednost stvari ili prava čini revalorizirana nabavna vrijednost iz prethodne godine iz stupca 7;
- u stupac 5. upisuje se knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava, iznimno 1. 1. 1994. godine knjigovodstvena vrijednost jednaka je procijenjenoj vrijednosti iz stupca 4.
U narednoj godini knjigovodstvenu vrijednost stvari ili prava čini knjigovodstvena vrijednost na kraju poreznoga razdoblja iz stupca 12;
- u stupac 6. upisuje se indeks rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Ako se stvari ili prava koriste tijekom cijele godine, indeks se izračunava tako da se