Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

Na temelju čl. 14. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" br.128/99) i čl. 47. st. 3. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" br. 75/93, 48/99, 15/00) ravnatelj Državne geodetske uprave donosi

PRAVILNIK

O NAČINU TOPOGRAFSKE IZMJERE I O IZRADBI DRŽAVNIH ZEMLjOVIDA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 55 od 15. lipnja 2001)

IOPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuju se metode topografske izmjere, sadržaj i način izradbe državnih zemljovida, obvezatni za sve fizičke i pravne osobe koje obavljaju poslove državne izmjere i katastra nekretnina.

Članak 2.

Državne zemljovide izrađuju fizičke i pravne osobe posebno ovlaštene za poslove državne izmjere i katastar nekretnina. Državna geodetska uprava planira i provodi programe izradbe državnih zemljovida i provodi nadzor nad izradbom tih programa u pojedinim fazama izvođenja radova i njihovu provjeru.

Članak 3.

Osnovni su državni zemljovidi:
- hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5 000, iznimno u mjerilu 1:10 000 za područja manje gospodarske važnosti (HOK 5/10)
- detaljna topografska karta u mjerilu 1:25 000 (TK 25).
Ostale službene topografske i pregledne karte izrađuju se po potrebi iz topografsko-kartografske baze podataka ili na temelju osnovnih državnih zemljovida.
Službene tematske karte moraju kao osnovu upotrebljavati sadržaj službenih zemljovida. Izostavljanje dijela sadržaja službenih zemljovida radi preglednosti odobrava ravnatelj Državne geodetske uprave sukladno članku 15. Pravilnika o načinu čuvanja i korištenja dokumentacije i podataka državne izmjere i katastra nekretnina.

Članak 4.

Pojedini pojmovi i kratice upotrijebljeni u ovome pravilniku imaju sljedeće značenje:
- Topografska izmjera prikupljanje je i obradba podataka o krajoliku ili topografskim objektima geodetskim metodama.
- Digitalni model reljefa (DMR) označuje brojčani zapis položajno i visinski određenih točaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju reljef zemljišta i iz njih izračunan matematički model površine Zemlje.
- Zračne snimke zapisi su podataka o elektromagnetskome zračenju zemljine površine i objekata na njoj, u analognome ili digitalnome obliku, dobiveni različitim tehnikama (fotografski, skeniranjem...).
- Aerofotogrametrijske snimke (aerosnimke) zračne su snimke snimljene mjernim kamerama iz zrakoplova.
- Satelitske snimke zračne su snimke snimljene iz satelita (svemira).
- Mjerna kamera analogna je ili digitalna fotogrametrijska kamera s poznatom unutarnjom orijentacijom (elementi se određuju kalibriranjem).
- Aerotriangulacija (blok-aerotriangulacija) metoda je određivanja elemenata vanjske orijentacije snimaka, orijentacijskih i stalnih geodetskih i međnih točaka iz fotogrametrijskih mjerenja.
- Fotokarte su aerofotogrametrijske snimke prevedene metodom redresiranja u strogo vertikalne snimke.
- Ortofotokarte su prevedene fotogrametrijske snimke iz centralne ili druge poznate projekcije u ortogonalnu.
- "CROTIS" označuje Topografsko informacijski sustav Republike Hrvatske – model topografskih podataka
- "DOF" označuje digitalnu ortofotokartu
- "HOK" označuje hrvatsku osnovnu kartu u mjerilu 1:5 000 ili 1:10 000 (HOK 5 ili HOK 10)
- "TK" označuje detaljne topografske karte u mjerilima od 1:25 000 do 1:200 000 (TK 25 do TK 200)
- "PTK" označuje pregledne topografske karte u mjerilima od 1:300 000 i sitnijim (PTK 300, PTK 500,...)
- "STOKIS" označuje službeni topografsko-kartografski informacijski sustav
- "GPS" označuje globalni pozicijski sustav.

Članak 5.

Odredbe ovoga pravilnika u dijelu "Fotogrametrijske metode izmjere" primjenjuju se i za katastarsku izmjeru.

IITOPOGRAFSKA IZMJERA

Članak 6.

Topografska izmjera obuhvaća pripremu, terensko određivanje dopunskih geodetskih točaka, snimanje zemljišta, kartiranje odnosno prikupljanje podataka o prirodnim i izgrađenim objektima i područjima.
Podaci topografske izmjere osnova su za uspostavljanje topografsko-kartografske baze podataka, izradbu i održavanje državnih zemljovida te izradbu DMR. Topografska izmjera izvodi se geodetskim metodama (fotogrametrijom, ortogonalom, tahimetrijom, nivelmanom, trigonometrijskim mjerenjem visina, globalnim sustavima za određivanje položaja i dr.).

1. FOTOGRAMETRIJSKE METODE IZMJERE

Članak 7.

Fotogrametrijske metode osnovne su metode izmjere, a za izmjeru se upotrebljavaju: aerosnimke cikličkog i drugih snimanja, satelitske snimke, radarska i laserska mjerenja.

1.1. Cikličko fotogrametrijsko snimanje

Članak 8.

Cikličko fotogrametrijsko snimanje teritorija Republike Hrvatske izvodi se iz zraka u mjerilu snimanja ne sitnijem od mjerila 1:20 000 (za intravilan gradova snimanje se izvodi u krupnijim mjerilima) svakih 5 godina. Područje cikličkog fotogrametrijskog snimanja iz zraka određuje ravnatelj Državne geodetske uprave godišnjim planom.

Članak 9.

Cikličko fotogrametrijsko snimanje iz zraka osnova je za izradbu i održavanje HOK-a i TK 25, prikupljanje podataka (stereoizmjeru) za potrebe topografske baze prema modelu podataka CROTIS i izradbu fotokarte ili ortofotokarte u mjerilima 1 : 5000, 1 : 10 000 i 1 : 25 000.

1.2. Pripremni radovi za snimanje iz zraka

Članak 10.

Prije početka snimanja iz zraka izrađuje se projekt snimanja.
Ovisno o traženoj točnosti, projektom snimanja određuju se:
- Mjerilo snimanja koje se odnosi na srednju visinu terena zahvaćenog jednim nizom snimanja. Planirane razlike u mjerilu zbog visinskih razlika terena ne smiju biti veće od 15 %, iznimno za područja manje gospodarske važnosti do 20%. U fotogrametriji jedne slike omjer između mjerila snimanja i mjerila fotokarte/fotoplana/ortofotokarte/ortofotoplana ne smije biti manji od 1:4, a u stereofotogrametriji mjerilo snimanja (Ms = ) i mjerilo kartiranja (Mk = ) povezani su izrazom ms = kÖmk. Faktor k izabire se od 75 do 300 ovisno o potrebnoj visinskoj točnosti i stereoinstrumentima na kojima će se kartirati.
- Kamere za snimanje koje moraju biti mjerne, s kalibracijom ne starijom od dvije godine. Za pojedinačne snimke poželjne su kamere s normalnokutnim i dugožarišnim objektivima. Novi digitalni sustavi za snimanje moraju biti prethodno ispitani. Relativni položaj GPS antene prema kameri mora biti određen bolje od ± 0.01 m.
- Uzdužni preklop koji mora osigurati stereoskopsko prekrivanje snimanoga područja. Omjer baze i visine leta mora biti veći od 0.40 ili kompenziran krupnijim mjerilom snimanja. Poprečnim preklopom mora se osigurati stereoskopska veza između susjednih nizova, a u slučaju potrebe dvostrukog mjerenja točaka, mogućnost mjerenja iste točke u barem dva nezavisna modela (više od 60%).
- Fotomaterijal koji mora imati visoku opću osjetljivost (50-400ASA), dobra senzitometrijska svojstva (pankromatski, superpankromatski, infracrveni, kolor i infrakolor), visoku rezoluciju (više od 40 linija/mm) i početnu mrenu ispod 0.13.
- Doba godine kad je zemljište najmanje zakriveno raslinjem, doba dana kad su sjene male i za mirna vremena.
U projektu snimanja izrađuju se:
- Plan leta koji se izrađuje na topografskoj karti u mjerilima 1:100 000 (za cikličko snimanje) i 1:25 000 (snimanje za katastarsku izmjeru) u propisanome obliku (prilog br. 1).
- Plan rasporeda orijentacijskih točaka koje će se signalizirati. Raspored orijentacijskih točaka (stalnih i dopunskih) mora zadovoljavati minimalne zahtjeve rasporeda u modelu, nizu ili bloku (prilog br. 2). Dopunske orijentacijske točke obrojčuju se od 1 do 9999 i šifrom vrste unutar zadatka (bloka, katastarske općine, ...).
U projekt snimanja mora biti naznačena osoba koja ga je izradila, datum izradbe, ime i potpis te pečat ovlaštenog inženjera geodezije.
Projekt snimanja podliježe pregledu Državne geodetske uprave i uvjet je za izdavanje odobrenja za snimanje iz zraka.
: