Na temelju članka 130. stavka 2. Zakona o obrani ("Narodne novine", broj 33/02. i 58/02.) donosim
PRAVILNIK
O NAČINU PLANIRANjA, PROGRAMIRANjA, IZRADI I IZVRŠENjU PRORAČUNA MINISTARSTVA OBRANE
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 38 od 13 ožujka 2003)
I. TEMELjNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se upravljanje resursima obrane s ciljem efikasne i racionalne raspodjele raspoloživih resursa sukladno obrambenim ciljevima Republike Hrvatske.
Upravljanje resursima obrane provodi se kroz Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna Ministarstva obrane (u daljnjem tekstu: SPPP).
SPPP omogućava ocjenu razine ostvarenja postavljenih obrambenih ciljeva kroz praćenje realizacije obrambenih programa.
SPPP se sastoji od četiri kontinuirane i međusobno povezane faze: planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna. Faze SPPP-a su dinamičke i cikličke.
Članak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
1. Obrambeno planiranje kontinuirana je sustavna planska djelatnost koju provode tijela državne vlasti i tijela državne uprave te Oružane snage Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage) na području obrane. Tom se djelatnošću, u smislu ovoga Pravilnika, definiraju, usklađuju, razrađuju i usvajaju opći i posebni strategijski ciljevi iz nadležnosti svih nositelja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. Sastoji se od strategijskog, razvojnog i operativnog planiranja.
2. Programiranje je kontinuirani proces u kojem se usvojeni planovi prevode u programe tijekom određenog vremenskog razdoblja u okvirima raspoloživih resursa obrane.
3. Resursi obrane podrazumijevaju ljude, opremu, prostor i objekte, te financijska sredstva za njihov razvoj, potporu i održavanje.
4. Program predstavlja skup nezavisnih, ali međusobno povezanih aktivnosti i projekata koji su usmjereni prema ispunjenju zajedničkog, općeg cilja.
5. Aktivnosti su trajne, a projekti jednokratne zadaće kojima se postižu posebni ciljevi navedeni u planskim dokumentima. Integriraju personalne, materijalne i financijske resurse obrane potrebne za postizanje definiranih ciljeva.
6. Nositelj programa je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane koja je odgovorna za prevođenje usvojenih planova iz razvojnih i provedbenih dokumenata planiranja u programe kroz razvoj aktivnosti i projekata te koordinaciju i organizaciju nositelja aktivnosti i projektnih timova unutar programa iz svoje nadležnosti. Nositelji programa prate izvršenje ukupnog programa iz svoje nadležnosti.
7. Nositelj aktivnosti je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga koja je odgovorna za strukturiranje i izradu prijedloga aktivnosti koji su u funkciji izvršenja programa, te prati izvršenje aktivnosti iz svoje nadležnosti.
8. Projektni tim je stručno tijelo koje se ustrojava u cilju realizacije određenog projekta. Njegov rad reguliran je Pravilnikom o radu projektnih timova.
9. Programski elementi su sve ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane te zapovjedništva, ustanove i postrojbe Oružanih snaga koje sudjeluju u provedbi programa i planiraju resurse za njihovu provedbu.
10. Glavne proračunske kategorije predstavljaju grupirane račune Računskog plana Ministarstva obrane.
11. Proračun Ministarstva obrane je procjena godišnjih prihoda te utvrđeni iznos izdataka koji moraju biti uravnoteženi s prihodima. Donosi se i važi za jednu kalendarsku godinu i predstavlja odobrene razine financiranja svih programa Ministarstva obrane i Oružanih snaga za narednu godinu.
12. Izrada proračuna podrazumijeva formuliranje i obrazloženje zahtjeva za financijskim sredstvima kroz Računski plan Ministarstva obrane.
13. Izvršenje proračuna podrazumijeva izvršenje i kontrolu izvršenja proračuna.
14. Vijeće za upravljanje SPPP-om (u daljnjem tekstu: Vijeće) je tijelo najviše razine u SPPP-u koje upravlja i nadzire procese SPPP-a, vrši razmatranje prijedloga programa, procjenjuje prioritete te daje preporuke za financiranje izabranih programa.
Članak 3.
Odredbe ovoga Pravilnika temelje se na Zakonu o obrani, a sukladne su Zakonu o proračunu, Zakonu o sustavu državne uprave, Uredbi Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane, Odluci Predsjednika Republike Hrvatske o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske te Odluci Predsjednika Republike Hrvatske o vojno-područnoj podjeli Republike Hrvatske.
II. PLANIRANjE
1. Strategijsko planiranje
Članak 4.
Strategijsko planiranje sastavnica je obrambenog planiranja u okviru koje tijela zakonodavne i izvršne vlasti dokumentima najviše razine dugoročno definiraju sigurnosne i obrambene zahtjeve Republike Hrvatske te načine osiguravanja sigurnosnih i obrambenih potreba. Dokumenti strategijskog planiranja su: Strategija obrane Republike Hrvatske, Vojna strategija Republike Hrvatske i Strategijski pregled stanja vojnih sposobnosti.
Vojnu strategiju Republike Hrvatske usvaja Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o obrani.
Članak 5.
Strategijski pregled stanja vojnih sposobnosti predstavlja ocjenu godišnje realizacije dugoročnih strategijskih dokumenata obrambenog planiranja sa stajališta primjerenosti konceptualnih rješenja promjenama u sigurnosnom okruženju. U slučaju potrebe, temeljem ovog dokumenta ministar obrane predlaže Vladi Republike Hrvatske izmjene odnosno dopune strategijskih dokumenata iz kojih se izvode pojedine obrambene sposobnosti ili obrambeni koncept u cjelini. Nakon formalne verifikacije strategijskih dokumenata pokreće se postupak prilagođivanja svih dokumenata u SPPP-u.
Nositelj izrade dokumenta iz stavka 1. ovoga članka je Uprava za obrambenu politiku u suradnji s Vojnom-sigurnosnom agencijom, Glavnim stožerom Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Glavni Stožer) i drugim tijelima državne uprave.
Strategijski pregled vojnih sposobnosti provodi se do 20. veljače. Odobrava ga ministar obrane do kraja veljače.
Pored redovnih, mogu se provoditi i izvanredni strategijski pregledi u slučajevima velikih promjena u užem ili širem sigurnosnom okruženju, te unutarnjih promjena koje bitno utječu na obrambene interese i ciljeve odnosno obrambeni koncept, veličinu, sastav i strukturu vojnih sposobnosti, a što će zahtijevati promjene u dokumentima SPPP-a.
2. Razvojno planiranje
Članak 6.
Razvojno planiranje sastavnica je obrambenog planiranja unutar koje se u dugoročnim i srednjoročnim okvirima kreiraju izgradnja, razvoj i održavanje personalnih i materijalnih obrambenih sposobnosti.
Dokumenti razvojnog planiranja su:
– dugoročni:
– Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga
– srednjoročni:
– Srednjoročni plan razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
Članak 7.
Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga definira dugoročnu projekciju razvoja vojnih sposobnosti potrebnih za ispunjenje zahtjeva u narednom desetogodišnjem razdoblju iz Strategije obrane Republike Hrvatske i Vojne strategije Republike Hrvatske kroz sedam planskih područja (Funkcioniranje Oružanih snaga, Obuka i ostale aktivnosti Oružanih snaga, Izobrazba i profesionalni razvoj, Opremanje i modernizacija, Objekti i infrastruktura, Međunarodna suradnja i Upravni i opći poslovi) te načine rješavanja slabosti sustava uočenih u Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama.
Na temelju ovog plana Predsjednik Republike Hrvatske donosi Odluku o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske i Odluku o vojno-područnoj podjeli Republike Hrvatske, a ministar obrane odluke o personalnom i materijalnom ustroju Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske izrađuje Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga prve godine dugoročnog planskog razvoja uz obveznu suradnju sa ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane i dostavlja ga Vijeću do 15. travnja. Vijeće raspravlja i usuglašava Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i do 25. travnja ga dostavlja ministru obrane.
Ministar obrane daje suglasnost na Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i podnosi ga Vladi Republike Hrvatske do kraja travnja. Plan iz stavka 1. ovog članka usvaja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga obavezno se donosi svakih pet godina, a po potrebi i češće, sukladno Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama.
Članak 8.
Po usvajanju Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga nadležni nositelji izrade provedbenih dokumenata pristupaju izradi dokumenata provedbenog planiranja: Plana upravljanja osobljem, Plana opremanja i modernizacije Oružanih snaga, Plana međunarodne vojne suradnje, Plana strateških komunikacijskih mreža i informatizacije Ministarstva obrane i Oružanih snaga te Plana gospodarenja nekretninama.
Ovi dokumenti razrađuju aktivnosti i projekte koji će početi ili će se nastaviti odvijati u narednom dugoročnom razdoblju.
Članak 9.
Srednjoročni plan razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga razrađuje usvojene planove kroz