Na temelju Članka 50., stavka 3. Zakona o osnovnom školstvu ("Narodne novine", br. 59/90.) i članka 61. stavka 3. Zakona o srednjem školstvu ("Narodne novine", br.19/92 i 50/95.), ministar prosvjete i športa donosi

PRAVILNIK

O NAČINU PRAĆENjA I OCJENjIVANjA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNjOJ ŠKOLI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 92 od 17 prosinca 1995)

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuje način praćenja redovnog učenika osnovne i srednje škole, provjeravanje, ispitivanje i ocjenjivanje njegova znanja, vještina, sposobnosti i primjene stečenih znanja te prava i dužnosti učitelja odnosno nastavnika, učenika i njihovih roditelja, odnosno skrbnika (u daljem tekstu: roditelja) u postupcima praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja učenika tijekom nastavne godine.

Članak 2.

U skladu s odredbama ovoga pravilnika pod praćenjem učenika razumijeva se sustavno bilježenje zapažanja o razvoju njegova interesa, motivacije i sposobnosti, njegovih postignuća u usvajanju odgojno-obrazovnih sadržaja nastavnog predmeta ili odgojno-obrazovnog područja, njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima.
Pod provjeravanjem razumijeva se sustavno praćenje, ispitivanje i vrednovanje učenikovih postignuća i uspjeha u ostvarivanju zadaća nastavnog predmeta ili odgojno-obrazovnog područja tijekom školske godine.
Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih važnih činjenica o učenikovim postignućima tijekom praćenja, provjeravanja i ispitivanja, a izražava se ocjenom u skladu sa zakonom.

Članak 3.

Tijekom praćenja učenikova razvoja, u rubriku bilježaka u imeniku, upisuju se samo ona zapažanja iz članka 2., stavka 1. ovoga pravilnika koja su učitelju odnosno nastavniku u praćenju učenika uočljiva, a učeniku i roditelju razumljiva, te koja učitelju odnosno nastavniku mogu pripomoći u konačnom ocjenjivanju uspjeha iz nastavnog predmeta.

Članak 4.

Učenika se provjerava i ocjenjuje u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini individualnim i skupnim oblicima: razgovorima i ispitivanjem, izradom pisanih, grafičkih, praktičnih, tehničkih i drugih zadaća, rješavanjem zadaća objektivnog tipa, višeminutnim kontrolnim provjerama znanja, nastupima i drugim odgovarajućim oblicima i postupcima.

Članak 5.

Provjeravanje i ocjenjivanje učenika treba provoditi tako da se:
- poštuje učenikovu ličnost,
- potiče učenikovo samopouzdanje i njegov osjećaj napredovanja,
- potiče učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima,
- omogućuje učeniku da se sam javi za provjeru znanja,
- osposobljava učenika za samoučenje, samoprocjenu svojeg znanja i procjenu znanja drugih učenika.

Članak 6.

Učenikov uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se po elementima najmanje dva puta u pojedinom polugodištu. Ocjenjivanje ne smije vremenski biti raspoređeno samo na kraj ocjenjivačkog razdoblja.

Članak 7.

Osnovni elementi ocjenjivanja učenika u postupcima provjeravanja jesu: poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja, usmeno i pismeno izražavanje, praktična i kreativna primjena naučenog gradiva, razvijenost vještina, načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja te napredak u razvoju njegovih ostalih psihofizičkih sposobnosti i mogućnosti.
Uspjeh učenika u ocjenjivanju njegova uratka, odnosno praktičnoga rada, pokusa ili izvođenja laboratorijske i druge vježbe, ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vještina, korištenju materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjeni sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okolišu.

Članak 8.

Učenikovo vladanje ocjenjuje se na temelju njegova odnosa prema sebi, prema radu, prema drugim učenicima, prema učiteljima odnosno nastavnicima i ostalim djelatnicima u školi te prema školskoj imovini i širem društvenom i prirodnom okružju.

Članak 9.

Oblici, elementi i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja učenikova postignuća u određenom nastavnom predmetu ili odgojno-obrazovnom području propisuju se programima Ministarstva. Ako oblici, elementi i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja nisu propisani, određuju ih učitelj odnosno nastavnik samostalno, u skladu sa svojim izvedbenim nastavnim programom, suvremenim pedagoškim i dokimologijskim spoznajama, te odredbama ovoga pravilnika.

Članak 10.

U prvom polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegova uspjeha i postignuća.

Članak 11.

Ocjena iz likovne, glazbene, tjelesne i zdravstvene kulture, etike, vjeronauka te izbornlh i fakultativnih predmeta mora biti poticaj u osobnom razvoju učenika na tom polju, a u postupcima provjeravanja i ocjenjivanju, moraju se poštovati učenikove sposobnosti i mogućnosti.

Članak 12.

Roditelj ima obvezu pratiti učenikovo pohađanje nastave, njegov rad i napredovanje te pomagati razredniku u rješavanju učenikovih teškoća u odgojno-obrazovnom procesu.
Roditelj ima pravo biti izvješćivan, usmeno i pismeno, o redovitosti pohađanja nastave, radu, zalaganju, uspjehu i vladanju svog djeteta.

Članak 13.

Razrednik je obvezan izvješćivati roditelja na individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima o učenikovoj motivaciji, interesu i razvoju njegovih sposobnosti te o njegovu radu, zalaganju, uspjehu, izostancima i vladanja najmanje četiri puta u nastavnoj godini.
Ako roditelj ne dolazi na individualne razgovore i nije nazočan roditeljskim sastancima, razrednik je dužan pravodobno napismeno izvijestiti roditelja o učenikovim teškoćama ili neuspjehu.
Na zahtjev roditelja svaki je učitelj odnosno nastavnik tijekom nastavne godine dužan dati obavijesti o postignućima i uspjehu učenika u nastavnom predmetu odnosno odgojno-obrazovnom području.
Ako razrednik ili učitelj odnosno nastavnik odbija roditelju dati pravodobne i potrebne obavijesti o postignućima i uspjehu učenika, roditelj će o tome izvijestiti ravnatelja škole i prosvjetnu inspekciju.

Članak 14.

Ravnatelj je obvezan razmotriti svaki pismeni prigovor roditelja na primjenu elemenata i mjerila pri provjeravanju i ocjenjivanju učenika te na ponašanje učitelja odnosno nastavnika na nastavnom satu.
Ako većina roditelja na roditeljskom sastanku smatra da određeni učitelj odnosno nastavnik neobjektivno ocjenjuje, odnosno da su njegovi postupci i ponašanje u provjeravanju i ocjenjivanju učenika neprimjereni, razrednik mora zatražiti da se takvi prigovori uvrste u dnevni red učiteljskog odnosno razrednog vijeća.
Ako učiteljsko odnosno razredno vijeće, nakon rasprave, većinom glasova zaključi da su roditeljski prigovori na rad i ponašanje određenog učitelja odnosno nastavnika opravdani, ravnatelj je prema tom učitelju odnosno nastavniku obvezan poduzeti mjere i postupke iz svoje ovlasti, u skladu sa zakonskim propisima.

USMENO PROVJERAVANjE I OCJENjIVANjE USPJEHA UČENIKA

Članak 15.

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja provodi se, u pravilu, na svakom nastavnom satu, bez najave.
U jednom danu učenika se može usmeno provjeravati i ocjenjivati iz najviše dva predmeta.

PISMENO PROVJERAVANjE I OCJENjIVANjE USPJEHA UČENIKA

Članak 16.

Učenika se pismeno provjerava i ocjenjuje samo iz predmeta za koje su nastavnim planom i programom Ministarstva propisani pismeni oblici provjeravanja.
Obvezno se pismeno provjerava i ocjenjuje u nastavi hrvatskog jezika, stranih jezika, matematike i informatike.
Ako nastavnim planovima i programima Ministarstva nisu propisani pismeni oblici provjeravanja, učenikovo znanje može se pismeno provjeravati jedanput u polugodištu ako planirani godišnji fond nastavnog