Na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 140/05, 82/06 i 129/08), ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O NAČINU MOTRENjA OŠTEĆENOSTI ŠUMSKIH EKOSUSTAVA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 67 od 31 svibnja 2010)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuju: načini za široko utemeljeno, usklađeno, sveobuhvatno i dugoročno motrenje oštećenosti šumskih ekosustava, mreže točaka, načini prikupljanja podataka, vođenje registra, te uvjeti korištenja i dostave prikupljenih podataka o oštećenosti šumskih ekosustava domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama.
(2) U smislu ovoga Pravilnika, izrazi "šuma", "ostala šumska zemljišta" i "ostala zemljišta" imaju značenje sukladno odredbama Zakona o šumama i podzakonskim aktima donesenim na temelju njega.

Članak 2.

(1) Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (u daljnjem tekstu: Program) na mreži točaka Razine 1 i plohama Razine 2, sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka.
(2) Ciljevi Programa su:
a) razvijati praćenje onečišćenja zraka i njegove učinke te motrenje drugih uzročnika i čimbenika koji imaju utjecaja na šume (biotički, abiotički i antropogeni čimbenici),
b) ocijeniti zahtjeve za motrenjem šumskih ekosustava i razvijati motrenja tala, ponora ugljika, učinaka klimatskih promjena i biološke raznolikosti te zaštitne funkcije šuma,
c) trajno vrednovati učinkovitost aktivnosti motrenja u procjeni stanja oštećenosti šumskih ekosustava i daljnji razvoj aktivnosti motrenja.
(3) Programom se predviđaju akcije čija je namjena:
a) promicati usklađeno prikupljanje, obradu i ocjenu podataka,
b) poboljšati vrednovanje podataka i promicati cjelovito vrednovanje podataka na razini Republike Hrvatske i država članica Europske unije,
c) poboljšati kvalitetu podataka i informacija prikupljenih u sklopu Programa,
d) dalje razvijati aktivnosti motrenja,
e) proširiti znanja o šumama, osobito o utjecaju prirodnog i antropogenog stresa,
f) razvijati pokazatelje i metodologije za procjenu rizika ugroženosti šumskih ekosustava od različitih čimbenika u prostoru i vremenu.
(4) Akcije iz stavka 3. ovoga članka moraju biti sukladne s istraživačkim programima Europske unije i Nacionalnom listom pokazatelja u dijelu koji se odnosi na oštećenost šumskih ekosustava.
(5) Programom se moraju osigurati pouzdani podaci i informacije o stanju oštećenosti šumskih ekosustava i štetnim utjecajima na njih, usporedivi na razini Republike Hrvatske i država članica Europske unije. Program će pomoći u vrednovanju tekućih mjera za promicanje očuvanja i zaštite šumskih ekosustava za dobrobit održivog razvoja, s posebnim naglaskom na akcijama poduzetim za smanjenje negativnih učinaka na šumske ekosustave. Program će uzeti u obzir postojeće i planirane nacionalne, europske i globalne nadzorne mehanizme, te će se, kad je to prikladno, i povezati s njima te biti u skladu s odgovarajućim međunarodnim sporazumima.
(6) U skladu s ciljevima iz stavka 2. ovoga članka, Europska komisija i Republika Hrvatska surađivat će i poticati tijesnu suradnju s drugim tijelima na međunarodnoj i paneuropskoj razini kako bi se promicalo očuvanje i zaštita šumskih ekosustava u svrhu promicanja održivog razvoja.
(7) Za potrebe suradnje navedene u stavku 6.ovoga članka, Europska unija može podržati ove aktivnosti:
a) osiguranje odgovarajućeg povezivanja sa znanstvenim koordinacijskim tijelom,
b) ispitivanja i vrednovanja podataka.

Članak 3.

(1) Za realizaciju ciljeva iz članka 2. stavak 2. točka b) ovoga Pravilnika, Program će se razvijati s pomoću istraživanja, eksperimenata, demonstracijskih projekata, testiranja na bazi oglednih projekata i utvrđivanja novih nadzornih aktivnosti.
(2) Program će se razvijati, osobito da bi se:
a) povećalo znanje o:
- stanju šuma i drugog šumskog zemljišta,
- odnosu stanja šuma i stanja drugog šumskog zemljišta,
- odnosu između stanja šuma i drugog šumskog zemljišta te prirodnih i antropogenih čimbenika ugroženosti,
b) procijenio utjecaj klimatskih promjena na šume i drugo šumsko zemljište, uključujući utjecaj na njihovu biološku raznolikost i sposobnost za pohranu ugljika,
c) identificiralo, uzimajući u obzir odgovarajuće postojeće pokazatelje, ključne strukturne i funkcionalne elemente ekološkog sustava koji će biti pokazatelji za procjenu statusa i trendova biološke raznolikosti u šumama te zaštitne funkcije šuma.
(3) Nacionalni centar iz članka 4. stavak 1. ovoga Pravilnika će, do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u suradnji s državama članicama Europske unije razvijati Program sukladno stavku 2. ovoga članka.
(4) Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Europska komisija će u suradnji s državama članicama Europske unije razvijati Program sukladno stavku 2. ovoga članka.
(5) Usporedno s mjerama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Republika Hrvatska može, na zahtjev Europske komisije ili na vlastitu inicijativu, provoditi dodatna ispitivanja, eksperimente, demonstracijske projekte ili nadzor nad fazom testiranja.
(6) Mjere iz stavka 1., 2. i 5. ovoga članka pomoći će u prepoznavanju mogućnosti utvrđivanja novih nadzornih aktivnosti u sklopu Programa, koje će znatno pridonijeti potrebi za podacima i nadzorom u područjima navedenim u članku 2. stavak 2. točka b).
(7) U razvijanju Programa uzimaju se u obzir znanstvene te financijske potrebe i ograničenja.
(8) Za realizaciju ciljeva iz članka 2. stavak 2. točka c) ovoga Pravilnika i uz akcije navedene u stavku 1., 2., 4. do 7. ovoga članka, Europska komisija tijesno surađuje s državama članicama, provodi ispitivanja, eksperimente i demonstracijske projekte da bi:
a) promicala usklađeno prikupljanje, obradu i ocjenu podataka na razini Europske unije,
b) unaprijedila vrednovanje podataka na razini Europske unije,
c) unaprijedila kvalitetu podataka i obavijesti prikupljenih u sklopu Programa.
(9) Za realizaciju ciljeva iz članka 2. stavak 2. točka c) ovoga Pravilnika i uz akcije navedene u stavku 1., 2., 4. do 7. ovoga članka, države članice mogu u svoje nacionalne programe uključiti ispitivanja, eksperimente i demonstracijske projekte u područjima opisanim u stavku 8. ovoga članka.

Članak 4.

(1) Nacionalnim koordinacijskim centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave (u daljnjem tekstu: Nacionalni centar) određuje se Hrvatski šumarski institut, kao javna ustanova Republike Hrvatske.
(2) Nacionalni centar u obvezi je imenovati Koordinatora za poslove procjene i motrenja utjecaja atmosferskog