Na temelju članka 91., a u vezi s člankom 93. i člankom 106. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 70/05), ministar kulture donosi

PRAVILNIK

O NAČINU IZRADE I PROVOENjU STUDIJE O PROCJENI RIZIKA UVOENjA, PONOVNOG UVOENjA I UZGOJA DIVLjIH SVOJTI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 35 od 28 ožujka 2008)

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se način izrade i provođenja studije o procjeni rizika uvođenja stranih divljih svojti u prirodu, ponovnog uvođenja nestalih zavičajnih divljih svojti u prirodu, te uzgoju stranih divljih svojti (u daljnjem tekstu: Studija).
(2) Ovim Pravilnikom uređuje se također postupak izdavanja dopuštenja za iznimno uvođenje stranih divljih svojti u prirodu na području Republike Hrvatske, za ponovno uvođenje nestalih zavičajnih divljih svojti, kao i izdavanja dopuštenja za uzgoj zavičajnih ili stranih divljih svojti u Republici Hrvatskoj, (u daljnjem tekstu: uvođenje, ponovno uvođenje i uzgoj), te način pribavljanja mišljenja javnosti.
(3) Ovaj Pravilnik se ne odnosi na uvođenje ili uzgoj genetički modificiranih organizama.

Članak 2.

(1) Pravna ili fizička osoba koja namjerava uvoditi strane divlje svojte ili ponovno uvoditi nestale zavičajne divlje svojte (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) dužna je prethodno obaviti procjenu rizika namjeravanog zahvata izradom Studije.
(2) Iznimno, za dodatno ponovno uvođenje zavičajnih divljih svojti za koje Ministarstvo na temelju podnesenog zahtjeva utvrdi da će dovesti do povećanja biološke raznolikosti i očuvanja prirode, nije potrebna Studija. Dodatnim uvođenjem ili dodatnim ponovnim uvođenjem smatra se dodavanje jedinki iste svojte već postojećoj populaciji, kako bi se osigurala njena stabilnost,
(3) Podnositelj zahtjeva koji namjerava uzgajati strane divlje svojte, dužan je obaviti procjenu rizika uzgoja izradom Studije ako se u postupku izdavanja dopuštenja utvrdi da postoji ekološki rizik.

STUDIJA I PROCJENA RIZIKA

Članak 3.

(1) Pod uvođenjem i ponovnim uvođenjem podrazumijeva se jednokratno ili unaprijed planirano višekratno uvođenje (koje se sastoji od parcijalnih uvođenja) tijekom razdoblja od najviše pet godina, ako se radi o uvođenju i uzgoju, odnosno najviše deset godina ako se radi o ponovnom uvođenju.
(2) Studija se izrađuje za svako uvođenje, i ponovno uvođenje zasebno, kao i za uzgoj prema potrebi, pri čemu se rizik procjenjuje za svaku taksonomsku kategoriju, pa i nižu od vrste. Procjena je potrebna i za pojedinačne dijelove biljaka, životinja i gljiva koje su se sposobne samostalno razmnožavati na bilo koji način.
(3) Iznimno, rizik se ne procjenjuje za svaki uzgoj posebno ako isti podnositelj zahtjeva uzgaja strane divlje svojte iste taksonomske kategorije od početka uzgoja u istim uvjetima i na istoj lokaciji u razdoblju od pet godina.
(4) U slučaju dodatnog uvođenja ili uzgoja nakon razdoblja od pet godina od prvog uvođenja, odnosno dodatnog ponovnog uvođenja nakon razdoblja od deset godina od prvoga ponovnog uvođenja, nova procjena rizika se provodi na temelju prvobitne procjene rizika, uz dopunske procjene mogućih posljedica koje su nastale zbog prvobitnog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, te uz dopune novim znanstvenim i stručnim spoznajama o biologiji, ekologiji, invazivnosti i dr. karakteristikama svojte.

Članak 4.

(1) Pri izradi Studije rizik se procjenjuje na temelju opće poznatih podataka koji mogu uključivati i već postojeće procjene za istu taksonomsku kategoriju u istim ili sličnim ekološkim sustavima na drugim lokacijama.
(2) Ekološki sustavi se smatraju sličnima, ako se kvalitativno i kvantitativno ne razlikuju bitno po svojim biotičkim i abiotičkim svojstvima (fizikalno-kemijska svojstva, klimatski uvjeti, prisutni stanišni tipovi, flora, fauna i sl.).
(3) Podatke o procjeni rizika pri izradi Studije potrebno je kvantitativno i kvalitativno vrednovati i izraziti.
(4) Pri procjeni rizika primjenjuje se načelo predostrožnosti.

Članak 5.

(1) Pri izradi i vrednovanju Studije osobito se uzima u obzir:
- svrha uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
- svojstva i značajke svojte koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja
- značajke ekološkog sustava i staništa u koji se svojta uvodi ili ponovno uvodi, a osobito očuvanje njegovog prirodnog stanja
- utjecaj unošenja svojte na samo stanište i ekološki sustav te
- utjecaj unošenja svojte na postojeće svojte u ekološkom sustavu, osobito na zaštićene i strogo zaštićene svojte, i ostale svojte bitne za očuvanje integriteta staništa i ekološkog sustava.
(2) Pri izradi Studije i vrednovanju utjecaja na prirodu potrebno je voditi računa prije svega o opasnosti od:
- zauzimanja prostora zavičajnih svojti, borbe za hranu i sl.
- istiskivanja ili ugrožavanja zavičajnih svojti, ugrožavanja njihovog zdravlja i/ili zdravlja ljudi
- križanja s udomaćenim svojtama, te s time u vezi, mogućeg gubitka genetskog materijala i raznolikosti
- gubitka ili degradacije staništa te
- drugih posljedica koje su štetne za prirodu, zdravlje ljudi i biološku raznolikost.
(3) Kod izrade Studije i vrednovanju utjecaja na prirodu kontinuirano se vodi računa o stvarnim i mogućim, kratkoročnim i dugoročnim te neposrednim i posrednim učincima na prirodu.

Sadržaj Studije procjene rizika

Članak 6.

(1) Studija obvezno sadrži:
- svrhu i cilj uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
- opis korištene metodologije za procjenu rizika
- opis bioloških i ekoloških karakteristika strane divlje svojte ili nestale zavičajne divlje svojte
- opis ekološkog sustava u koji se svojta uvodi, ponovno uvodi ili se uzgaja
- opis namjeravanog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja
- ocjenu očekivanih utjecaja na prirodu i promjena u prirodi
- prijedlog mjera za sprječavanje mogućih štetnih utjecaja na staništa i ekološke sustave i u njima prisutne svojte
- specijalna upozorenja, upute i preporuke
- zaključnu procjenu rizika i
- sažetak Studije priređen za širu javnost radi pribavljanja mišljenja javnosti.
(2) Obvezni prilozi Studije su:
- karta s prikazom točne lokacije i pojedinačnih prostornih i zemljopisnih značajki, te posebnosti stvarnog područja uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja (prirodne vrijednosti, ekološki sustav, stanište i ekološki važna područja), kao i šireg utjecajnog područja
- karta potencijalne rasprostranjenosti svojte koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja
- zasebni prilozi na kojima su prikazani svi rezultati mjerenja, grafikoni, tablice i druga dokumentacija koja zbog opsežnosti ili drugih razloga nije uvrštena u tekstualni dio Studije, te
- izvori korištenih podataka.
(3) Karte iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se u mjerilu koje pri podnošenju zahtjeva odredi Ministarstvo.

Opis korištene metodologije za procjenu rizika

Članak 7.

Korištenu metodologiju za procjenu rizika potrebno je detaljno opisati, navesti razloge izbora metodologije, te obrazložiti njezine prednosti, optimalnost, primjenjivost na razmatrani slučaj i iskustvo pri korištenju u drugim slučajevima.

Opis bioloških i ekoloških karakteristika svojte

Članak 8.

Opis svojte koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja mora sadržavati:
- taksonomski status svojte, uključujući znanstveni i hrvatski naziv vrste, roda i po potrebi nižeg taksona (podvrsta, varijetet, forma, sorta, pasmina itd.), a ako hrvatski naziv ne postoji, navodi se samo znanstveni
- ekologiju svojte i nišu koju zauzima unutar ekološkog sustava
- kada je riječ o uvođenju ili uzgoju, podatak o tome nalazi li se svojta na europskom i/ili nacionalnom crnom i/ili sivom popisu invazivnih stranih svojti
- područje prirodne rasprostranjenosti, specifičnosti podvrste ili populacije
- kada je riječ o ponovnom uvođenju, povijesne podatke o rasprostranjenosti i razloge nestanka svojte
- način razmnožavanja i širenja svojte
- genotipska i fenotipska svojstva svojte, s naglaskom na svojstva koja bi mogla utjecati na zavičajne svojte i staništa, posebice kod uvođenja, ili dinamiku ekološkog sustava u cjelini
- opis međusobnih utjecaja svojte koja se uvodi i već prisutnih svojti, osobito one svojte na koje svojta koja se uvodi može negativno utjecati te
- opis utjecaja i posljedica uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja iste svojte u drugim državama u sličnom ekološkom sustavu.

Opis ekološkog sustava

Članak 9.

(1) Opis ekološkog sustava u koji se svojta uvodi, ponovno uvodi ili na području kojeg se uzgaja, izrađuje se na temelju javnih podataka iz baza podataka koje prikupljaju državna i lokalna tijela ili druge pravne osobe s javnim ovlastima, te na osnovi javno dostupnih recenziranih znanstvenih ili stručnih radova. Ako javni podaci ne postoje, može ih pripremiti sam izrađivač