Na temelju članka 10. stavka 5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" br. 16/07) ravnatelj Državne geodetske uprave donosi
PRAVILNIK
O NAČINU IZVOENjA OSNOVNIH GEODETSKIH RADOVA
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 87 od 21 srpnja 2009)
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način izvođenja osnovnih geodetskih radova, uspostavljanje i održavanje stalnih točaka geodetske osnove, izradba i sadržaj tehničke dokumentacije, pohranjivanje podataka, kao i postupci transformacije između povijesnog i službenog geodetskog referentnog sustava.
Članak 2.
Poslovi i zadaci osnovnih geodetskih radova, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, su:
- uspostavljanje i održavanje polja stalnih točaka geodetske osnove normirane gustoće, koja čine osnovu geodetskoga referentnog sustava jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanog s njima,
- provođenje neprekidne kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove te određivanje odnosa (parametara transformacije) između geodetskoga referentnog sustava i drugih (povijesnih) referentnih sustava,
- postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove koji obuhvaćaju radove satelitske, terestričke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i magnetometrijske izmjere najviše točnosti,
- određivanje parametara Zemljinoga polja sile teže,
- uspostavljanje i održavanje trajnoga višenamjenskog sustava za satelitsko pozicioniranje za potrebe državne izmjere, katastra nekretnina, navigacije i ostalih prostorno-informacijskih sustava.
Članak 3.
Poslove iz. članka 2. ovog Pravilnika obavlja Državna geodetska uprava i Hrvatski geodetski institut, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina.
Pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovlašteni inženjeri geodezije koji stručne geodetske poslove obavljaju samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili zajedničkom geodetskom uredu, mogu obavljati poslove iz članka 2. ovog Pravilnika ako imaju suglasnost Državne geodetske uprave za izradbu elaborata uspostavljanja stalnih točaka geodetske osnove za potrebe osnovnih geodetskih radova, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti.
Uvjeti i mjerila za davanje i oduzimanje suglasnosti za obavljanje tih poslova propisani su posebnim pravilnikom kojeg donosi ravnatelj Državne geodetske uprave.
Članak 4.
Nadzor nad izvođenjem osnovnih geodetskih radova, kao i pregled i potvrđivanje elaborata iz članka 2. ovog Pravilnika obavljaju Državna geodetska uprava i Hrvatski geodetski institut.
Članak 5.
Rezultat osnovnih geodetskih radova jesu položajne koordinate, visine, ubrzanje sile teže i geomagnetska deklinacija i njena godišnja promjena pojedinih u prostoru određenih stalnih točaka geodetske osnove koje se određuju i iskazuju u odnosu na službene geodetske datume Republike Hrvatske sukladno posebnoj odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se utvrđuju službeni geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije Republike Hrvatske.
Članak 6.
Stalne točke geodetske osnove uspostavljaju se normiranom gustoćom ovisno o redu mreže, geodetskim klasičnim metodama mjerenja, metodama satelitske geodezije, astronomsko-geodetskim metodama, gravimetrijskim i magnetometrijskim metodama mjerenja potrebne točnosti, a čine osnovu za obavljanje poslova državne izmjere, uspostavljanje i održavanje katastra nekretnina.
Članak 7.
Rezultati osnovnih geodetskih radova i tehnička dokumentacija stalnih točaka geodetske osnove pohranjuju se i održavaju u Bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove koju vodi Državna geodetska uprava.
2. GEODETSKI REFERENTNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 8.
Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske određen je službenim geodetskim datumima i ravninskim kartografskim projekcijama, sukladno posebnoj odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se utvrđuju službeni geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije Republike Hrvatske.
Članak 9.
Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske čine sljedeći referentni sustavi:
1. Hrvatski terestrički referentni sustav - HTRS96,
2. Hrvatski visinski referentni sustav - HVRS71,
3. Hrvatski gravimetrijski referentni sustav - HGRS03,
4. Koordinatni sustav poprečne Mercatorove (Gauss-KrĂĽgerove) projekcije - HTRS96/TM - za potrebe državne izmjere i katastra nekretnina.
3. HRVATSKI TERESTRIČKI REFERENTNI SUSTAV
Članak 10.
Točke mreže hrvatskog terestričkog referentnog sustava dijele se na:
1. mrežu GNSS točaka,
2. mrežu trigonometrijskih točaka.
Točke mreže GNSS točaka dijele se na:
1. osnovnu mrežu:
- državna mreža referentnih GNSS stanica - CROPOS (Hrvatski pozicijski sustav),
- referentna mreža 0. reda - EUREF-CRO-94/95/96,
- referentna mreža 1. reda - EUREF-CRO-94/95/96,
- referentna mreža 2. reda - GNSS mreža 10 dž 10 km,
2. dopunsku ili popunjavajuću mrežu:
- referentna mreža 3. reda.
Točke trigonometrijske mreže dijele se na:
1. trigonometrijske točkeI. reda,
2. trigonometrijske točkeII. reda,
3. trigonometrijske točkeII. popunjavajućeg reda,
4. trigonometrijske točkeIII. reda,
5. trigonometrijske točkeIII. popunjavajućeg reda,
6. trigonometrijske točkeIV. reda.
4. GNSS TOČKE
Članak 11.
Hrvatski pozicijski sustav CROPOS čini mreža 30 referentnih GNSS stanica na prosječnoj međusobnoj udaljenosti od 70 km raspoređenih tako da prekrivaju cijelo područje Republike Hrvatske u svrhu prikupljanja podataka satelitskih mjerenja i računanja korekcijskih parametara te korištenja podataka mjerenja za naknadu obradu.
Članak 12.
Referentnu mrežu 0. reda i referentnu mrežu 1. reda čini ukupno 78 točaka određenih zajedničkom obradom podataka mjerenja i računanja jedinstvenog kombiniranog izjednačenja GNSS kampanja SLOCRO-1994, SLOVENIJA-1995/CROREF-1995 i CROREF-1996 pod nazivom EUREF-CRO-94/95/96 u ITRF1996 koordinatnom sustavu i srednjoj epohi mjerenja 1995.55.
Referentna mreža 0. reda koju čini 10 točaka dio je Europskog referentnog koordinatnog sustava EUREF.
Članak 13.
GNSS točke referentne mreže 0. i 1. reda zadržavaju postojeću numeraciju tj. preuzimaju se brojevi koje su točke imale u postojećoj mreži stalnih točaka geodetske osnove.
Članak 14.
GNSS točke referentne mreže 0. i 1. reda pored broja imaju i odgovarajući naziv. Za naziv točke uobičajeno se uzima naziv rudine ili naselja u kojem se točka nalazi.
Članak 15.
Referentnu mrežu 2. reda čine točke GNSS mreže 10 dž 10 kilometara. Zajedničko izjednačenje zadataka 10 km mreže 1997. godine (Istra, Gorski kotar, središnja Hrvatska i istočna Hrvatska) i 2001. godine (Zadatak A - Podunavlje i Baranja, Zadatak B - Primorje i sjeverna Dalmacija, Zadatak C - južna Dalmacija) obavljeno je u ITRF1996 sustavu, epoha 1999.60.
Članak 16.
GNSS točke referentne mreže 2. reda imaju kontinuiranu numeraciju od 1 na dalje, nove točke će dobiti nastavno sljedeći broj, a trigonometrijske točke na kojima su obavljena GNSS mjerenja zadržavaju postojeću numeraciju.
Članak 17.
GNSS točke referentne mreže 2. reda pored broja imaju i odgovarajući naziv. Za naziv točke uobičajeno se uzima naziv rudine ili naselja u kojem se točka nalazi.
Članak 18.
Referentna mreža 3. reda je dopunska ili popunjavajuća mreža koja se oslanja na referentne mreže viših redova.
GNSS točke referentne mreže 3. reda su:
- GNSS homogena polja gradova,
- točke geodetske osnove za obavljanje radova katastarskih izmjera određene GNSS metodom mjerenja,
- točke geodetske osnove za obavljanje radova izmjere poljoprivrednih zemljišta određene GNSS metodom mjerenja.
GNSS točke referentne mreže 3. reda postavljaju se gustoćom od 1 točke na 50 hektara s tim da u granicama građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica tog područja, ta gustoća može biti i veća, a u ostalim područjima i manja.
Članak 19.
GNSS točke referentne mreže 3. reda numeriraju se na sljedeći način:
- GNSS homogena polja gradova od 1 na dalje,
- točke geodetske osnove za izvođenje radova katastarskih izmjera određene GNSS metodom mjerenja od 1 na dalje u okviru projekta uspostavljanja mreže točaka,
- točke geodetske osnove za izvođenje radova izmjere poljoprivrednih zemljišta određene GNSS metodom mjerenja od 1 na dalje u okviru projekta uspostavljanja mreže točaka.
Članak 20.
Točke referentne GNSS mreže 0., 1. i 2. reda određuju se metodom statičkih GNSS mjerenja.
Točke referentne GNSS mreže 3. reda određuju metodom statičkih GNSS mjerenja u odnosu na točke referentne mreže viših redova, korištenjem VPPS servisa CROPOS sustava namijenjenog za visoko precizno pozicioniranje u realnom vremenu i statičkom metodom mjerenja korištenjem GPPS servisa CROPOS sustava namijenjenog za geodetsko precizno pozicioniranje.
Članak 21.
GNSS mreža je trodimenzionalna mreža, položaj točke određen je na elipsoidu GRS80 u odgovarajućem ITRF sustavu i epohi