Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

Na temelju članka 16. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu ("Narodne novine", broj 163/03.), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELjSKIM ZAHTJEVIMA ZA MANOMETRE, VAKUUMOMETRE I MANOVAKUUMOMETRE TE ELEKTRONSKE MJERNE PRETVORNIKE TLAKA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 53 od 25 travnja 2005)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi koje moraju zadovoljavati manometri, vakuumometri i manovakuumometri te elektronski mjerni pretvornici tlaka koji su namijenjeni za mjerenje tlaka, pretlaka i podtlaka tekućina, para i plinova (u daljnjem tekstu: mjerila tlaka).

Članak 2.

Mjerila tlaka, u smislu odredaba ovog pravilnika, su:
1. mehanička mjerila tlaka s elastičnim mjernim elementima i s izravnim pokazivanjem koja se upotrebljavaju bez pomoćnih naprava, tako da se pomicanje pokretnog mehanizma zbog tlaka upotrebljava za neposredno očitanje pokazivanja
2. elektronska mjerila tlaka kod kojih se tlak u mjernoj ćeliji pomoću pretvornika pretvara u strujni (naponski) signal te kao mjerena vrijednost tlaka prikazuje na pokaznom uređaju.

Članak 3.

Izrazi u ovom pravilniku znače:
1. Elastični mjerni element mehaničkog mjerila tlaka je element mjerila (npr. manometarska cijev, membrana, mijeh) koji se pod utjecajem mjerenog tlaka elastično deformira, a deformacija preko pokretne naprave uzrokuje pomicanje kazaljke ispred ljestvice.
2. Mjerna ćelija elektronskog mjerila tlaka je osnovni dio koji mjereni tlak piezoelektričnim efektom pretvara u slabi naponski signal, linearno ovisan o mjerenom tlaku.
3. Pretvornik elektronskog mjerila tlaka signal mjerne ćelije pretvara u strujni (naponski) signal lako mjerljiv na pokaznom uređaju, a može biti ugrađen u tijelo mjerila zajedno s mjernom ćelijom ili u pokaznom uređaju.
4. Pokazni uređaj elektronskog mjerila tlaka je sklop koji signal iz pretvornika pretvara u vrijednost mjerenog tlaka.
5. Referencijski tlak je barometarski tlak (apsolutni atmosferski tlak) na mjestu mjerenja.
6. Pretlak je tlak veći od referencijskog tlaka, s upotrebom referencijskog tlaka kao početne točke mjerenja.
7. Podtlak (vakuumski tlak) je tlak manji od referencijskog tlaka, s upotrebom referencijskog tlaka kao početne točke mjerenja.
8. Stalni tlak je tlak koji se ne mijenja ili koji se neprekidno mijenja brzinom koja ne premašuje 1% od zbroja granica mjernog područja mjerila u sekundi, pri čemu ukupna promjena tlaka u minuti ne premašuje 5% od zbroja granica mjernog područja.
9. Promjenjivi tlak je tlak koji se povećava ili smanjuje, po bilo kojem zakonu periodičnosti ili neperiodičnosti, brzinom čija je vrijednost između 1% i 10% od mjernog područja mjerila u sekundi.
10. Normalni uvjeti jesu uvjeti kojima moraju udovoljavati mjerila tlaka pri uporabi, i to:
a. da se brojčanik mehaničkog mjerila postavi vertikalno
b. da lagana i neprekidna promjena tlaka isključuje utjecaj sile inercije
c. da temperatura mjerila i okoline bude 20±1oC, odnosno 20oC s razlikom koja ne uzrokuje promjenu u pokazivanju veću od 1/5 najveće dopuštene pogrješke
d. da ne postoje vibracije ili potresi.
Ako postoje lakše vibracije ili potresi, oni ne smiju izazvati amplitude u oscilaciji kazaljke mehaničkog mjerila koje premašuju 1/10 podjeljka.
e. da bude isključen utjecaj statičkog tlaka stupca tekućine (ako tlak prenosi neka tekućina) na mjerilo
f. kod mjerila tlaka čiji je mjerni dio udaljen od mjesta mjerenja i povezuju se prijenosnikom s mjestom mjerenja, prijenosno sredstvo mora biti:
- neutralni (neagresivni) plin za mjerila čija gornja granica mjerenja ne premašuje 0,25 Mpa
- tekućina za mjerila čija gornja granica mjerenja premašuje 0,25 Mpa.
11. Nazivni uvjeti su uvjeti uporabe mjerila tlaka koji se mogu razlikovati od normalnih uvjeta navedenih u prethodnoj točki, a odnose se na:
a. radni položaj mehaničkog mjerila u kojem brojčanik nije vertikalan
b. temperaturu mjerila i okoline koja se razlikuje od 20oCt
c. statički tlak stupca tekućine koji je uzet u obzir pri pregledu mjerila
d. sredstvo za prijenos tlaka u prijenosniku koje se razlikuje od sredstva navedenog u prethodnoj točki za normalne uvjete.
12. Najveća dopuštena pogrješka pri uporabi mjerila tlaka je najveća dopuštena pogrješka pokazivanja mjerila u uporabi uz nazivne uvjete.
13. Najveća dopuštena pogrješka pri prvom ovjeravanju je najveća dopuštena pogrješka pri ovjeravanju novih i popravljenih mjerila tlaka u normalnim uvjetima.
14. Oznaka razreda točnosti mjerila tlaka (K) je broj koji označava apsolutnu vrijednost najveće dopuštene pogrješke pri uporabi mjerila, izražene u postocima mjernog područja.
15. Mjerni odmak je srednja vrijednost pokazivanja mjerila tlaka pri opadanju tlaka i pri povećanju tlaka za određeni izmjereni tlak i pripadajuće očitane vrijednosti koju pokazuje etalon (Mod = Psr-pe).
16. Varijacija pokazivanja mjerila tlaka je apsolutna vrijednost razlike u pokazivanju mjerila pri opadanju tlaka i pri povećanju tlaka za određeni izmjereni tlak (V=đP1-P2đ).

II. KONSTRUKCIJSKA SVOJSTVA

Članak 4.

Mjerila tlaka mjere razliku tlakova na "višoj" i "nižoj" strani. Prema svojoj konstrukciji i tipu mjerenja, razlikuju se tri osnovne skupine:
1. mjerila relativnog tlaka - "niža" strana je otvorena prema okolnom atmosferskom tlaku
a. manometri za mjerenje pretlaka
b. vakuumometri za mjerenje podtlaka
c. manovakuumometri za mjerenje i podtlaka i pretlaka
2. mjerila relativnog tlaka - diferencijalni manometri, na "nižoj" strani se uspostavlja tlak prema kojem se mjeri razlika tlakova
3. mjerila apsolutnog tlaka - kod mehaničkih mjerila "niža" strana je vakumirana i zatvorena.

Članak 5.

Vrijednost gornje granice mjernog područja (za mjerila podtlaka vrijednost se umanjuje za 0,1 MPa - 1 bar) mora biti izabrana iz jednog od ovih redova veličina: 1×10n; 2×10n; 1,6×10n; 2,5×10n; 4×10n; 5×10n; 6×10n, gdje je n cijeli broj, osim kod mjerila namijenjenih za posebna područja (npr. mjerila atmosferskog tlaka - barometri).

Članak 6.

Mjerila tlaka svrstavaju se u ove razrede točnosti: 0,1; 0,2; 0,25; 0,3; 0,4; 0,5; 0,6; 1; 1,6; 2; 2,5; 4 i 5.

Članak 7.

Stabilnost mjeriteljskih svojstava mjerila tlaka pri uporabi osigurava se udovoljavanjem ovim uvjetima:
1. mjerila tlaka moraju u trajanju od šest sati izdržati djelovanje pretlaka koji je jednak gornjoj granici mjerenja
2. mjerila tlaka moraju u trajanju od 15 minuta izdržati djelovanje pretlaka koji premašuje gornju granicu mjerenja za vrijednosti navedene u tablici 1.
Tablica 1:

đ------------------------------------------đ
đGornja granica đ Ispitivani tlak u đ
đmjerenja u bar đpostocima od gornje granice đ
đ đ mjerenja đ
đ------------------------------------------đ
đdo 600 đ110 đ
đ------------------------------------------đ
đviše od 600 đ105 đ
đdo 10000 đ đ
đ------------------------------------------đ

Nakon vraćanja tlaka na ništicu i držanja mjerila bez tlaka u trajanju od jednog sata, najveće dopuštene pogrješke mjerenja i varijacije mjerila ne smiju premašivati vrijednosti navedene u članku 15. ovog pravilnika.
3. Mjerila moraju izdržati tlak koji se lagano mijenja od 20% - 40% do 60% - 80% u odnosu prema gornjoj granici mjerenja s