Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 11/94), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi
PRAVILNIK
O MJERITELjSKIM ZAHTJEVIMA ZA MJERILA OTPORA UZEMLjENjA ČIJE JE NAČELO RADA KOMPENZACIJSKA METODA
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 81 od 09 srpnja 2002)
I. OpĆe odredbe
Članak 1.
Ovim se pravilnikom određuju mjeriteljski i s njima povezani tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljavati mjerila za mjerenje otpora uzemljenja čije je načelo rada kompenzacijska metoda (u daljnjemu tekstu: mjerila).
Višenamjenska mjerila, koja služe i za mjerenje otpora uzemljenja čije je načelo rada kompenzacijska metoda, moraju u dijelu koji se odnosi na mjerenje navedene mjerne veličine, zadovoljiti zahtjeve ovoga pravilnika.
Članak 2.
Ovim pravilnikom nisu obuhvaćena mjerila za mjerenje otpora uzemljenja čiji se rad temelji na U-I metodi, metodi visokih frekvencija i sl.
Članak 3.
Pojedini izrazi u ovome pravilniku imaju sljedeća značenja:
1) Otpor rasprostiranja uzemljivača je otpor zemlje između uzemljivača i referentne zemlje.
2) Referentna zemlja je dio zemlje koji je od pripadnog uzemljivača toliko udaljen da se, između po volji odabranih točaka, na tom dijelu ne pojavljuju znatnije potencijalne razlike.
3) Otpor uzemljenja je zbroj otpora rasprostiranja i otpora zemljovoda.
4) Uzemljivač je vodič koji se postavlja u zemlju i s njom stoji u provodnoj vezi, ili vodič što se postavlja u beton koji je sa zemljom u dobroj provodnoj vezi.
5) Pomoćni uzemljivač je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, preko kojega se uspostavlja potrebna mjerna struja.
6) Sonda je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, većinom u obliku klina za uzemljenje koji služi za priključak na potencijal referentne zemlje.
7) Izlazni napon je napon što se javlja na priključcima za uzemljivač i pomoćni uzemljivač mjerila.
8) Struja kratkog spoja je struja mjerila koja se javlja kad se pri referentnim uvjetima kratko spoje priključci za uzemljivač i pomoćni uzemljivač.
9) Apsolutna pogreška je razlika koja se dobiva kad se od izmjerene vrijednosti neke veličine odbije njezina prava vrijednost, odnosno vrijednost utvrđena odgovarajućim etalonima i postupcima.
10) Dogovorna vrijednost je vrijednost na koju se svode pogreške mjerila da bi se odredila njegova točnost. Dogovorna vrijednost za mjerila obuhvaćena ovim pravilnikom je mjerna vrijednost, odnosno vrijednost koju pokazuje mjerilo pri mjerenju.
11) Pogreška u postocima dogovorne vrijednosti je količnik apsolutne pogreške i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100.
12) Osnovna (unutrašnja) pogreška je pogreška određena na mjerilu pod referentnim uvjetima. Taj se pojam odnosi na točke 9) i 11) ovoga članka. Prema ovome pravilniku, osnovna je pogreška je izražena u postocima dogovorne vrijednosti.
13) Promjena je razlika između dviju izmjerenih vrijednosti iste mjerene veličine, kad jedna od utjecajnih veličina dobiva uzastopce dvije različite i utvrđene vrijednosti.
14) Promjena u postocima dogovorne vrijednosti je količnik promjene i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100.
15) Uporabna pogreška je u postocima proračunata pogreška u uvjetima nazivne uporabe, odnosno u uvjetima koji odgovaraju nazivnim područjima uporabe za utjecajne veličine, a izračunava se formulom
Pu = đPođ + ( P12 + P22 + P32 + P42) 0,5
gdje je:
Pu – uporabna pogreška,
Po – osnovna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti,
P1 – promjena zbog položaja mjerila, u postocima dogovorne vrijednosti,
P2 – promjena zbog otpora sonde i pomoćnog uzemljivača, u postocima dogovorne vrijednosti,
P3 – promjena zbog temperature okoline i napona napajanja, u postocima dogovorne vrijednosti,
P4 – promjena zbog napona smetnji, u postocima dogovorne vrijednosti.
II. Mjerno-tehniČke znaČajke
Članak 4.
Izlazni napon mjerila mora biti izmjeničan. Frekvencija izlaznog napona mora biti različita od nazivne frekvencije postrojenja koje se ispituje, odnosno od frekvencije mogućih napona smetnja, ili njihovih cjelobrojnih višekratnika, za najmanje 5 Hz i mora se nalaziti u opsegu od 70 Hz do 140 Hz.
U skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, moraju se uzeti u obzir naponi smetnja koji potječu od postrojenja istosmjerne struje, odnosno izmjenične struje nazivnih frekvencija 16 2/3 Hz, 50 Hz i 60 Hz.
Članak 5.
Mjerila koja se napajaju iz baterije moraju imati odgovarajući uređaj kojim se može ustanoviti stanje baterije pri kojem mjerilo u pogledu pogrešaka zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika. Pri tome se baterija mora opteretiti najmanje onom snagom koja je potrebna za mjerenje.
Članak 6.
Referentni uvjeti mjerila, ako nije drugačije navedeno, jesu:
1) nazivni napon napajanja mjerila;
2) vodoravni položaj površine ljestvice mjerila;
3) temperatura okoline 23oC ± 2oC;
4) otpor sonde i pomoćnog uzemljivača O Nj;
5) odsutnost napona smetnja.
Članak 7.
Granice nazivnih opsega uporabe za utjecajne veličine propisane ovim pravilnikom, ako proizvođač nije naveo drugačije, jesu:
1) 0oC i 30oC za temperaturu okoline;
2) bilo koji položaj mjerila;
3) otpor sonde Rs = 400 Rz, ali ne veći od 50 kNj i ne manji od 500 Nj, gdje je Rz otpor uzemljenja u Nj;
4) otpor pomoćnog uzemljivača Rp = 100 Rz, ali ne veći od 50 kNj, gdje je Rz otpor uzemljenja u Nj;
5) napon smetnji Us = 1 + (Rz / 10)0,5 u voltima, koji se javlja na otporu uzemljenja Rz u Nj;
6) donja i gornja granica napona napajanja mjerila iz vlastitog izvora (baterije), koje je označio proizvođač;
7) nazivni napon mreže ± 10% tog napona pri napajanju mjerila iz