Na temelju članka 16., stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu ("Narodne novine" br. 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELjSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA VISOKOFREKVENTNA MJERILA OTPORA UZEMLjENjA TE ZA MJERILA OTPORA UZEMLjENjA ČIJE JE NAČELO RADA MJERENjE NAPONA I STRUJE (U-I METODA)

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 57 od 24 svibnja 2006)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi za mjerila otpora uzemljenja čija su načela rada mjerenje napona i struje (U-I metoda) i mjerenje visokofrekventnih napona i struja (u daljnjemu tekstu: mjerila).
Višenamjenska mjerila koja služe i za mjerenje otpora uzemljenja čija su načela rada mjerenje napona i struje (U-I metoda) i mjerenje visokofrekventnih napona i struja, moraju, u dijelu koji se odnosi na mjerenje navedene mjerne veličine, zadovoljiti zahtjeve ovoga pravilnika.

Članak 2.

Izrazi u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:
1) Otpor rasprostiranja uzemljivača je otpor zemlje između uzemljivača i referentne zemlje;
2) Referentna zemlja je dio zemlje koji je od pripadnog uzemljivača toliko udaljen da se, između po volji odabranih točaka, na tom dijelu ne pojavljuju znatnije potencijalne razlike;
3) Otpor uzemljenja je zbroj otpora rasprostiranja i otpora zemljovoda;
4) Uzemljivač je vodič koji se postavlja u zemlju i s njom stoji u provodnoj vezi, ili vodič što se postavlja u beton koji je sa zemljom u dobroj provodnoj vezi;
5) Pomoćni uzemljivač je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, preko kojega se uspostavlja potrebna mjerna struja;
6) Sonda je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, većinom u obliku klina za uzemljenje koji služi za priključak na potencijal referentne zemlje;
7) Izlazni napon je napon što se javlja na priključcima za uzemljivač i pomoćni uzemljivač mjerila;
8) Struja kratkog spoja je struja mjerila koja se javlja kad se pri referentnim uvjetima kratko spoje priključci za uzemljivač i pomoćni uzemljivač;
9) Apsolutna pogreška je razlika koja se dobiva kad se od izmjerene vrijednosti neke veličine odbije njezina prava vrijednost, odnosno vrijednost utvrđena odgovarajućim etalonima i postupcima;
10) Dogovorna vrijednost je vrijednost na koju se svode pogreške mjerila da bi se odredila njegova točnost. Dogovorna vrijednost za mjerila obuhvaćena ovim pravilnikom je mjerna vrijednost, odnosno vrijednost koju pokazuje mjerilo pri mjerenju;
11) Pogreška u postocima dogovorne vrijednosti je količnik apsolutne pogreške i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100;
12) Osnovna (unutrašnja) pogreška je pogreška određena na mjerilu pod referentnim uvjetima. Taj se pojam odnosi na točke 9) i 11) ovoga članka. Prema ovome pravilniku, osnovna pogreška je izražena u postocima dogovorne vrijednosti;
13) Promjena je razlika između dviju izmjerenih vrijednosti iste mjerene veličine, kad jedna od utjecajnih veličina dobiva uzastopce dvije različite i utvrđene vrijednosti;
14) Promjena u postocima dogovorne vrijednosti je količnik promjene i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100;
15) Uporabna pogreška je u postocima izračunata pogreška u uvjetima nazivne uporabe odnosno u uvjetima koji odgovaraju nazivnim područjima uporabe za utjecajne veličine.

II. MJERITELjSKI I TEHNIČKI ZAHTJEVI

1. Tehnički zahtjevi

Članak 3.

Svi sklopovi mjerila moraju biti kućištem zaštićeni od mehaničkih udaraca i elektromagnetskih smetnja.
Mjerila moraju imati ugrađeno samoispitivanje koje se izvodi kod svakog uključivanja i ponovnog postavljanja mjerila. Mjerilo mora imati ugrađenu funkciju onemogućivanja njegovoga neispravnog rada ili upozoravanja na isti u slučaju kvara ili nepravilne uporabe.
Svi dijelovi mjerila koji utječu na mjeriteljske značajke, računanje i spremanje podataka moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od namjernoga ili nenamjernoga nepravilnog rukovanja.

Članak 4.

Mjerila se mogu napajati iz električne mreže ili iz vlastitog izvora.

Članak 5.

Izlazni napon mjerila mora biti izmjeničan.
Frekvencija izlaznog napona, mjerila s vlastitim izvorom napona, mora biti različita od nazivne frekvencije postrojenja koje se ispituje, odnosno od mogućih napona smetnja ili njihovih cjelobrojnih višekratnika najmanje 5 Hz i mora se nalaziti u opsegu od70 Hz do 140 Hz.
Frekvencija izlaznog napona visokofrekventnih mjerila mora biti u opsegu od 10 kHz do 100 kHz.

Članak 6.

U skladu s odredbama članka 5 ovoga pravilnika, moraju se uzeti u obzir naponi smetnja koji potječu od postrojenja istosmjerne struje, odnosno izmjenične struje nazivnih frekvencija 16 2/3 Hz, 50 Hz i 60 Hz.
Ako na pokazivanje mjerila utječu naponi smetnja iz stavka 1. ovog članka, onda proizvođač mora naznačiti njihov utjecaj na mjerilu i u uputi za uporabu mjerila.

Članak 7.

Mjerila koja se napajaju iz baterije moraju imati odgovarajući uređaj kojim se može ustanoviti stanje baterije pri kojem mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava uvjetima ovoga pravilnika. Pri tome se baterija mora opteretiti najmanje onom snagom koja je potrebna za mjerenje.

Članak 8.

Natpisi i oznake koje se stavljaju na mjerilo moraju biti na hrvatskome jeziku.
Mjerila moraju imati na vidljivome mjestu natpisnu pločicu na kojoj se navode podaci, oznake i simboli koji pri radnim uvjetima moraju biti lako čitljivi.
Na natpisnoj pločici moraju biti sljedeći podaci:
1) ime ili znak proizvođača i država proizvodnje;
2) oznaka tipa mjerila;
3) serijski broj i godina proizvodnje;
4) mjerna frekvencija;
5) jedinica mjerene veličine;
6) mjerni opseg u kojem mjerilo udovoljava uvjetima u pogledu pogrešaka propisanih ovim pravilnikom;
7) upozorenje u skladu s člankom 6., stavak 2. ovoga pravilnika;
8) oznake stezaljki, i to tako da se mjerilo može upotrijebiti za mjerenje bez pogrešaka u