Na temelju članka 16., stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu ("Narodne novine" broj 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELjSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA MJERILA OTPORA UZEMLjENjA ČIJE JE NAČELO RADA KOMPENZACIJSKA METODA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 57 od 24 svibnja 2006)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju udovoljavati mjerila otpora uzemljenja čije je načelo rada kompenzacijska metoda (u daljnjemu tekstu: mjerila).
Višenamjenska mjerila, koja služe i za mjerenje otpora uzemljenja čije je načelo rada kompenzacijska metoda, moraju u dijelu koji se odnosi na mjerenje otpora uzemljenja, zadovoljiti zahtjeve ovoga pravilnika.

Članak 2.

Ovim pravilnikom nisu obuhvaćena mjerila za mjerenje otpora uzemljenja čiji se rad temelji na U-I metodi, metodi visokih frekvencija i sl.

Članak 3.

Pojedini izrazi u ovome pravilniku imaju sljedeća značenja:
1) Otpor rasprostiranja uzemljivača je otpor zemlje između uzemljivača i referentne zemlje;
2) Referentna zemlja je dio zemlje koji je od pripadnog uzemljivača toliko udaljen da se, između po volji odabranih točaka, na tom dijelu ne pojavljuju znatnije potencijalne razlike;
3) Otpor uzemljenja je zbroj otpora rasprostiranja i otpora zemljovoda;
4) Uzemljivač je vodič koji se postavlja u zemlju i s njom stoji u provodnoj vezi, ili vodič što se postavlja u beton koji je sa zemljom u dobroj provodnoj vezi;
5) Pomoćni uzemljivač je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, preko kojega se uspostavlja potrebna mjerna struja;
6) Sonda je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, većinom u obliku klina za uzemljenje koji služi za priključak na potencijal referentne zemlje;
7) Izlazni napon je napon što se javlja na priključcima za uzemljivač i pomoćni uzemljivač mjerila;
8) Struja kratkog spoja je struja koja se javlja kad se pri referentnim uvjetima kratko spoje priključci za uzemljivač i pomoćni uzemljivač;
9) Apsolutna pogreška je razlika koja se dobiva kad se od izmjerene vrijednosti neke veličine odbije njezina prava vrijednost, odnosno vrijednost utvrđena odgovarajućim etalonima i postupcima;
10) Dogovorna vrijednost je vrijednost na koju se svode pogreške mjerila da bi se odredila njegova točnost. Dogovorna vrijednost za mjerila obuhvaćena ovim pravilnikom je mjerna vrijednost, odnosno vrijednost koju pokazuje mjerilo pri mjerenju;
11) Pogreška u postocima dogovorne vrijednosti je količnik apsolutne pogreške i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100;
12) Osnovna (unutarnja) pogreška je pogreška određena na mjerilu pod referentnim uvjetima. Taj se pojam odnosi na točke 9) i 11) ovoga članka. Prema ovome pravilniku, osnovna je pogreška je izražena u postocima dogovorne vrijednosti;
13) Promjena je razlika između dviju izmjerenih vrijednosti iste mjerene veličine, kad jedna od utjecajnih veličina dobiva uzastopce dvije različite i utvrđene vrijednosti;
14) Promjena u postocima dogovorne vrijednosti je količnik promjene i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100;
15) Uporabna pogreška je u postocima iskazana pogreška u uvjetima nazivne uporabe, odnosno u uvjetima koji odgovaraju nazivnim područjima uporabe za utjecajne veličine.

II. MJERITELjSKI I TEHNIČKI ZAHTJEVI

1. Tehnički zahtjevi

Članak 4.

Mjerni sustavi mjerila moraju biti kućištem zaštićeni od mehaničkih udaraca i elektromagnetskih smetnja.

Članak 5.

Mjerila moraju imati ugrađeno samoispitivanje koje se izvodi kod svakog uključivanja i ponovnog postavljanja mjerila. Mjerilo mora imati ugrađenu funkciju onemogućivanja njegovoga neispravnog rada (ili upozoravanja na isti) u slučaju kvara ili nepravilne uporabe.
Svi dijelovi mjerila koji utječu na mjeriteljske značajke, računanje i spremanje podataka moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od namjernoga ili nenamjernoga nepravilnog rukovanja.

Članak 6.

Dodatni (vanjski) dijelovi mjerila koji se, pri uporabi mjerila na njega priključuju, moraju biti navedeni u uputi proizvođača i u odobrenju tipa mjerila.

Članak 7.

Izlazni napon mjerila mora biti izmjeničan. Frekvencija izlaznog napona mora biti različita od nazivne frekvencije postrojenja koje se ispituje, odnosno od frekvencije mogućih napona smetnja, ili njihovih cjelobrojnih višekratnika, za najmanje 5 Hz i mora se nalaziti u opsegu od 70 Hz do 140 Hz.
U skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, moraju se uzeti u obzir naponi smetnja koji potječu od postrojenja istosmjerne struje, odnosno izmjenične struje nazivnih frekvencija 16 2/3 Hz, 50 Hz i 60 Hz.

Članak 8.

Mjerila koja se napajaju iz baterije moraju imati odgovarajući uređaj kojim se može ustanoviti stanje baterije pri kojem mjerilo u pogledu pogrešaka zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika. Pri tome se baterija mora opteretiti najmanje onom snagom koja je potrebna za mjerenje.

Članak 9.

Mjerilo mora imati na vidljivom mjestu ispisane natpise, oznake i simbole.
Natpisi i oznake na mjerilu moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku.
Natpisi i oznake moraju biti jasni, dobro vidljivi u radnim uvjetima i ispisani tako da se ne mogu izbrisati ni skinuti.

Članak 10.

Na mjerilima se moraju nalaziti ovi natpisi i oznake:
1) tvrtka, odnosno ime ili znak proizvođača;
2) oznaka tipa;
3) serijski broj;
4) mjerna frekvencija;
5) jedinica mjerene veličine;
6) mjerni opseg u kojem mjerilo udovoljava uvjetima u pogledu pogrešaka propisanih ovim pravilnikom;
7) oznake stezaljki, i to tako da se mjerilo može uporabiti za mjerenje bez pogrešaka u spajanju, na što se mora upozoriti i u uputama za uporabu;
8) donja i gornja granica napona napajanja u okviru kojih mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava uvjetima propisanima ovim pravilnikom;
9) napon, struja i vrijeme punjenja baterije, na mjerilima s baterijom koja se puni;
10) vrsta i napon baterije,