Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

Na temelju članka 7. stavka 2. točke 4., članka 16. stavka 2. i članka 17. stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine", broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04), ministar znanosti, obrazovanja i športa donosi

PRAVILNIK

O MJERILIMA I KRITERIJIMA ZA VREDNOVANjE KVALITETE I UČINKOVITOSTI VISOKIH UČILIŠTA I STUDIJSKIH PROGRAMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 9 od 17 siječnja 2005)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak te mjerila i kriteriji za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta i studijskih programa.

1. VREDNOVANjE KVALITETE I UČINKOVITOSTI VISOKIH UČILIŠTA

Postupak vrednovanja

Članak 2.

Visoka učilišta vrednuju se, odnosno podliježu provjeri kvalitete i učinkovitosti nastavnog, znanstvenog i stručnog rada. Provjera kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta obavlja se uvažavajući posebnosti pojedinih područja znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja.
Vrednovanje visokih učilišta provodi Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće). Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) je specijalizirana ustanova zadužena za pružanje stručne i administrativne potpore Nacionalnom vijeću. Za stručno obavljanje poslova u postupku vrednovanja Agencija je odgovorna Nacionalnom vijeću, a zakonitost njezina rada nadzire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Vrednovanje se obavlja prema godišnjem rasporedu poslova koji sastavlja Nacionalno vijeće ili po posebnom nalogu Nacionalnog vijeća ili na zahtjev visokog učilišta.
Provjeru iz stavka 1. ovog članka može od Nacionalnog vijeća zatražiti Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili ministar znanosti, obrazovanja i športa (u daljnjem tekstu: ministar).
Provjera iz stavka 1. ovog članka je eksterna, na nacionalnoj ili na međunarodnoj razini. Prilikom eksterne provjere na nacionalnoj razini vrednuje se i provedena interna provjera (samoprovjera) visokog učilišta.

Članak 3.

Na početku postupka vrednovanja Nacionalno vijeće imenuje stručno povjerenstvo, te upućuje putem Agencije obavijest visokom učilištu o početku postupka vrednovanja i sastavu imenovanog povjerenstva. U roku od 10 dana visoko učilište se može očitovati i dati primjedbe na sastav stručnog povjerenstva. Ako Nacionalno vijeće smatra da su primjedbe opravdane, imenovat će druge članove povjerenstva i uputiti Agenciju na daljnji postupak.
Agencija dostavlja članovima stručnog povjerenstva imenovanje koje je potpisao predsjednik Nacionalnog vijeća i ovaj pravilnik, te se brine da članovi povjerenstva dobiju sve druge materijale potrebne za postupak vrednovanja. Agencija ugovara s članovima povjerenstva i visokim učilištem datum obilaska i redoslijed razgovora. Agencija se brine o organizaciji puta i smještaju članova povjerenstva.
Članovi stručnog povjerenstva podnose izvješće Nacionalnom vijeću putem Agencije. Prije odlučivanja na Nacionalnom vijeću, Agencija dostavlja prispjelo izvješće visokom učilištu na koje se ono odnosi. Visoko učilište može, u roku od 30 dana, Nacionalnom vijeću dati svoje primjedbe na izvješće i dati potrebno razjašnjenje o nalazima u njemu.
Nacionalno vijeće utvrđuje konačnu ocjenu kontrole i vrednovanja, te je dostavlja ministru i visokom učilištu koje je vrednovano. Ako je postupak kontrole i vrednovanja pokrenut na zahtjev Hrvatskog sabora ili Vlade Republike Hrvatske, Nacionalno vijeće će im uputiti konačnu ocjenu kontrole i vrednovanja.
Nacionalno vijeće obavještava javnost o rezultatima kontrole i o vrednovanju. Konačna ocjena vrednovanja je javna.

Sadržaj vrednovanja

Članak 4.

Prilikom vrednovanja kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta, Nacionalno vijeće na temelju izvješća stručnog povjerenstva dobivenog u postupku koji organizira Agencija utvrđuje ispunjava li visoko učilište uvjete za dobivanje dopusnice, propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnikom o mjerilima i kriterijima za osnivanje visokih učilišta.
U postupku vrednovanja kvalitete i učinkovitosti, visoko učilište je dužno sastaviti prikaz sa sljedećim podacima:
1. Opis visokog učilišta
- naziv;
- studiji i smjerovi;
- znanstveni projekti;
- unutrašnji ustroj ustanove;
- tijela visokog učilišta;
- broj administrativnog i broj nastavnog osoblja.
2. Organizacija studijskog programa
- curriculum (nastavni plan /predavanja, seminari, vježbe/ i izvedbeni plan);
- predviđeni broj sati za pojedine predmete;
- raspored sati;
- broj diplomskih radova i disertacija za razdoblje za koje se vrednuje;
- poslijediplomski programi;
- suradnja s drugim visokim učilištima i znanstvenim organizacijama;
- kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova.
3. Svrha, cilj i predmet programa visokog učilišta
- primarna svrha i ciljevi (opis);
- specifični ciljevi;
- sadržaj programa;
- mogućnost zapošljavanja na osnovi stečene diplome;
- ostvarivost ciljeva programa;
- poticaj programa na samostalno učenje i rad;
- suvremenost programa.
4. Znanstveni programi i vanjska suradnja
- znanstveni domaći i međunarodni projekti;
- suradnja s međunarodnim institucijama;
- publikacije u domaćim i međunarodnim časopisima;
- sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima;
- mobilnost nastavnika (boravci u inozemstvu);
- suradnja s drugim fizičkim i pravnim osobama.
5. Studenti
- broj studenata razvrstan po: spolu, vrsti studija (preddiplomska i diplomska nastava te poslijediplomska nastava), statusu (domaći ili strani, redovni ili izvanredni);
- način provođenja razredbenog ispita ili konzultacija;
- broj studenata (ukupno, po pojedinim godinama studija, te po pojedinim smjerovima i predmetima);
- broj i struktura stečenih diploma;
- prosudba opsega prisutnosti studenata na predavanjima (prosječan broj prisutnih/ukupan broj upisanih);
- broj studenata koji studiraju u mjestu prebivališta/izvan mjesta prebivališta;
- broj studenata koji se upisuje na studij kao prvi/drugi izbor;
- prosječno trajanje studija;
- prosudba opterećenosti studenata;
- međunarodni kontakti (razmjena studenata);
- studentski programi i projekti (uključujući ERASMUS, CEPUS i dr.) za razdoblje koje se vrednuje;
- način