Na temelju članka 3. stavka 4. i članka 5. Zakona o klasifikaciji neobrađenog drva ("Narodne novine" br. 180/2004.) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, donosi

PRAVILNIK

O MJERENjU, RAZVRSTAVANjU I OBILjEŽAVANjU NEOBRAENOG DRVA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 57 od 04 svibnja 2005; 76/05, 149/05, 143/06, 133/07)

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način mjerenja, razvrstavanja i obilježavanja neobrađenog drva koje se stavlja u promet, te osobe koje obavljaju navedene poslove.

I. MJERENjE NEOBRAENOG DRVA

Članak 2.

(1) Mjerenje se obavlja prema volumenu (kubni metar drva ili kubni metar složaja drva) ili prema masi.
(2) Pri mjerenju se koristi isključivo metrički sustav.
(3) Mjerni uređaji kojima se obavljaju mjerenja duljine, promjera i mase neobrađenog drva, trebaju zadovoljiti posebne propise o tehničkim zahtjevima i postupcima ocjene sukladnosti za mjerila duljine i mase prije stavljanja u promet i podliježu prvoj i ponovnim ovjerama, te moraju imati valjane znakove ovjere.

Članak 3.

(1) Neobrađeno drvo čiji je volumen obično izražen u kubnim metrima drva naziva se dugim drvom.
(2) Dugo drvo se obično mjeri u pojedinačnim jedinicama. Dugo drvo nepravilnog oblika mjeri se prema dijelovima.
(3) Volumen pojedinoga komada određuje se prema duljini i promjeru mjerenome s korom ili bez kore. Volumen se izračunava najmanje na prve dvije decimale, korištenjem uobičajenih volumnih tablica (kubnih tablica).
(4) Promjer utvrđen mjerenjem zaokružuje se na niži centimetar. Ako se promjer mjeri s korom, iznos se mjerenja mora umanjiti za dvostruku debljinu kore, te se takav umanjeni promjer zapisuje.
(5) U slučaju mjerenja do i uključujući 19 cm, promjer s korom se mjeri u jednom položaju korištenjem šumarske promjerke na srušenom deblu (horizontalni promjer). U slučaju mjerenja promjera većeg od 20 cm s korom promjer se određuje dvama mjerenjima, koja se obavljaju okomito jedno u odnosu na drugo (ako je moguće na najmanjem i na najvećem promjeru). Ako se mjesto na kojemu se promjer treba mjeriti nalazi na vijencu grana ili na nekom drugom nepravilnom dijelu debla, promjer se dobiva uzimanjem prosjeka mjerenja na svakoj strani i na jednakoj udaljenosti od mjesta koje se mora izmjeriti.
(6) Mjerenja duljine zaokružuju se na niži decimetar. Za dugo drvo, čiji je promjer bez kore izmjeren u sredini 20 cm ili manji, duljina se može zaokružiti na puni metar naniže. Ako je deblo prepiljeno ukoso duljina se mjeri od sredine te kosine.

Članak 4.

(1) Neobrađeno drvo čiji se volumen obično izražava u kubnim metrima složaja naziva se drvo u kubnim metrima složaja (prostorno drvo).
(2) Drvo u kubnim metrima složaja mjeri se tako da se iznosu mjerenja doda najmanje 3 % visine.

Članak 5.

Za mjerenje neobrađenog drva primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

II. RAZVRSTAVANjE NEOBRAENOG DRVA

Članak 6.

Neobrađeno se drvo razvrstava:
- po vrstama i nazivu
- po dimenzijama
- po kakvoći.

Članak 7.

Razvrstavanje po vrstama i nazivu drva obavlja se u skladu s vrstom i nazivom određenog drva.

Članak 8.

(1) Za mjerenje promjera i duljine u svrhe razvrstavanja primjenjuje se odredba članka 3. stavka 4., 5. i 6. ovoga Pravilnika.
(2) Razvrstavanje po debljini obavlja se neovisno o duljini, prema srednjem promjeru bez kore prema sljedećoj razredbi:

đ----------------------------đ
đDebljinski razredi đ Srednji đ
đ đpromjer, đ
đ đ cm đ
đ----------------------------đ
đ L 0 đispod 10 đ
đ----------------------------đ
đ L 1 a đ10 do 14 đ
đ----------------------------đ
đ L 1 b đ15 do 19 đ
đ----------------------------đ
đ L 2 a đ20 do 24 đ
đ----------------------------đ
đ L 2 b đ25 do 29 đ
đ----------------------------đ
đ L 3 a đ 30 do34 đ
đ----------------------------đ
đ L 3 b đ35 do 39 đ
đ----------------------------đ
đ L 4 đ40 do 49 đ
đ----------------------------đ
đ L 5 đ50 do 59 đ
đ----------------------------đ
đ L 6 đ 60 ili đ
đ đ više đ
đ----------------------------đ

(3) Dodatni razredi mogu se dodati iznad debljinskog razreda L 6, ali uz zadržavanje istoga stupnjevanja. Podjela u podrazrede a i b može se zanemariti ili proširiti na sve razrede.
(4) Dugo drvo može se razvrstati i prema najmanjoj duljini i najmanjem promjeru bez kore na tanjem kraju koji odgovara toj duljini, prema sljedećoj razredbi:

đ----------------------------đ
đRazredi đNajmanja đ Najmanji đ
đ đduljina, đ promjer, đ
đ đ m đ cm đ
đ----------------------------đ
đ H 1 đ 8 đ 10 đ
đ----------------------------đ
đ H 2 đ 10 đ 12 đ
đ----------------------------đ
đ H 3 đ 14 đ 14 đ
đ----------------------------đ
đ H 4 đ 16 đ 17 đ
đ----------------------------đ
đ H 5 đ 18 đ 22 đ
đ----------------------------đ
đ H 6 đ 18 đ 30 đ
đ----------------------------đ

(5) Iznimno od odredbe članka. 3. stavka. 6. ovoga Pravilnika, promjer se na tanjem kraju mjeri samo jednom.
(6) Neke skupine, u kojima se nalaze različite vrste dugoga drva (motke, stupovi, itd.) dijele se u razrede u skladu s promjerom s korom 1 cm od debljega kraja, prema sljedećoj razredbi:

đ---------------------đ
đRazredi đPromjer, cm đ
đ---------------------đ
đ P 1 đ manji od 6 đ
đ---------------------đ
đ P 2 đ 7 do 13 đ
đ---------------------đ
đ P 3 đ14 ili više đ
đ---------------------đ

(7) Drvo u kubnim metrima složenog drva dijeli se u razrede u skladu s najvećim promjerom s korom (na debljem kraju) prema sljedećoj razredbi:

đ---------------------------------------đ
đRazredi đ Vrsta sortimenta đPromjer s đ
đ đ đkorom, cm đ
đ---------------------------------------đ
đ S 1 đ oblice đ 3 - 6 đ
đ---------------------------------------đ
đ S 2 đ oblice đ 7 - 13 đ
đ---------------------------------------đ
đ S 3 đoblice i cjepanice đ14 i veći đ
đ---------------------------------------đ

(8) Ako je drvo u kubnim metrima složenog drva (prostorno drvo) okorano, navedeni se promjeri umanjuju za 1 cm.

Članak 9.

Za razvrstavanje neobrađenog drva po dimenzijama primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga 2. ovoga Pravilnika.

Članak 10.

(1) Razvrstavanje po kakvoći uzima u obzir sljedeće kriterije:
A/ Zakrivljenost: zakrivljenost se mjeri dijeljenjem visine luka, izraženog u centimetrima zaokruženo na niži centimetar, s razmakom između dva kraja zakrivljenosti, izraženim u metrima na jednu decimalu.
Zakrivljenost se izražava u centimetrima po metru.
Usukanost vlakanaca: ova se nepravilnost mjeri utvrđivanjem razmaka između smjera vlakanaca i linije koja je usporedna s osi dugog drva, izraženoga u centimetrima na metru duljine. Usuknost vlakanaca izražava se u centimetrima po metru.
B/ Jedrina (pad promjera): jedrina se mjeri dijeljenjem razlike između promjera dugoga drva, mjerenim 1 m od krajeva u centimetrima i zaokruženih na niži centimetar, s udaljenosti između mjesta mjerenja promjera izraženoj u metrima na jednu decimalu.
Jedrina se izražava u centimetrima po metru na jednu decimalu.
C/ Zdrave kvrge (ili svijetle), trule (ili tamne) kvrge;
Promjer kvrga mjeri se u milimetrima, na mjestu najmanje dimenzije.
D/ Obrasle kvrge (sljepice);
E/ Ekscentrično srce;
F/ Reakcijsko drvo: tenzijsko drvo kod listača, kompresijsko ili crveno drvo kod četinjača.
G/ Nepravilnost oblika;
H/ Okružljivost, nepravilnost srca, nepravilnosti izazvane sječom, pukotine zbog smrzavanja (zimotrenost);
I/ Drvo osušenih stabala i nepravilnosti izazvane sušenjem, pukotine;
J/ Promjena boje;
K/ Ostali nedostaci izazvani štetnim organizmima.
(2) Ako se razvrstavanje obavlja po kakvoći, neobrađeno drvo dijeli se na razrede u skladu sa sljedećom razredbom:
Razred A/EEZ: zdravo drvo s odličnim značajkama vrste, bez grešaka ili s tako malim greškama da one ne ograničavaju njegovo korištenje.
Razred B/EEZ: drvo normalne kakvoće, uključujući i drvo od osušenih stabala s jednom ili više sljedećih grešaka: zakrivljeno ili malo usukano drvo, jedro, nekoliko kvrga malog ili srednjeg promjera, manji broj nezdravih kvrga malog promjera, ekscentrično srce, neke nepravilnosti oblika ili neki drugi, pojedinačni nedostaci na drvu, uglavnom dobre kakvoće.
Razred C/EEZ: drvo koje zbog svojih nedostataka ne može biti razvrstano u razrede A/EEZ, B/EEZ, ali ipak takve kakvoće da se može rabiti u industriji.
Razred D/EEZ: drvo koje zbog svojih nedostataka ne može biti razvrstano u razrede A/EEZ, B/EEZ, C/EEZ, ali ipak takve kakvoće da iskoristivost njegovog obujma bude najmanje 40%.
(3) Dugo drvo u razredima iz stavka 2. ovoga članka mora nositi neizbrisivu identifikacijsku oznaku razreda.

Članak 11.

(1)