Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem ("Narodne novine", br. 71/99) ministar rada i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI IZRADE STRUČNE DOKUMENTACIJE RADI UTVRIVANjA STAŽA OSIGURANjA S POVEĆANIM TRAJANjEM

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 45 od 28 travnja 2000)

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrđuje metodologija izrade i sadržaj stručne dokumentacije kojom se dokazuje primjena staža osiguranja s povećanim trajanjem (u daljnjem tekstu: metodologija).

ZAHTJEV ZA UTVRIVANjE

STAŽA OSIGURANjA S POVEĆANIM TRAJANjEM

Članak 2.

(1) Uz zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem podnositelj poticaja iz članka 6. stavka 2. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem prilaže stručnu dokumentaciju u sadržaju određenom ovom metodologijom.
(2) Ako se zahtjev odnosi na više radnih mjesta, za svako se od njih podnosi stručna dokumentacija s podacima koji su određeni ovom metodologijom.
(3) Ako podnositelj poticaja podnosi stručnu dokumentaciju za radno mjesto/radna mjesta iz više trgovačkih društava, dokumentacija treba sadržavati sve podatke određene ovom metodologijom za svako radno mjesto u svakom od trgovačkih društava.
(4) Podnositelj poticaja ima pravo na dostupnost svih podataka koji su kao obvezni utvrđeni ovom metodologijom.

ZNAČENjE IZRAZA

Članak 3.

(1) Pod izrazom "radno mjesto" podrazumijeva se vrsta poslova i narav rada koje zaposlenik obavlja na temelju ugovora o radu, a pri obavljanju kojih postoje štetni utjecaji rada.
(2) Pod izrazom "štetni utjecaji rada" podrazumijevaju se opasnosti, štetnosti i napori rada koji u dužem djelovanju na zaposlenika mogu uzrokovati zdravstvena oštećenja s posljedicom gubitka radne sposobnosti.
(3) Pod izrazom "propisane mjere zaštite na radu" podrazumijevaju se propisana pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili umanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zaštite na radu iz članka 9. Zakona o zaštiti na radu) i pravila kojima se sprječava štetno djelovanje poslova radnog mjesta na zdravlje i radnu sposobnost (posebna pravila zaštite na radu iz članka 10. Zakona o zaštiti na radu).
(4) Pod izrazom "mjere zaštite" podrazumijevaju se i priznata pravila zaštite na radu te pravila struke.

IZVORI PODATAKA I POSTUPAK ZA UTVRIVANjE STAŽA

Članak 4.

Za podatke koji prema ovoj metodologiji moraju biti uvršteni u stručnu dokumentaciju o radnom mjestu za koje se podnosi poticaj trebaju biti naznačeni izvori iz kojih su podaci pribavljeni, odnosno postupak (metoda) kojom je utvrđeno činjenično stanje.

TEMELjNI SADRŽAJ STRUČNE DOKUMENTACIJE ZA UTVRIVANjE RADNIH MJESTA NA KOJIMA POSTOJE TEŠKI I ŠTETNI UTJECAJI RADA

Članak 5.

U svrhu utvrđivanja činjenica postoji li na radnom mjestu težina i štetnost za zdravlje i radnu sposobnost stručna dokumentacija mora sadržavati:
- podatke o podnositelju poticaja,
- podatke o radnom mjestu,
- podatke o štetnim utjecajima na radnom mjestu,
- podatke o posljedicama štetnih utjecaja rada na zdravlje i radnu sposobnost,
- prijedlog zakonske odredbe s obrazloženjem.

PODACI O PODNOSITELjU POTICAJA

Članak 6.

1) Podnositelj poticaja - poslodavac prilaže obrtnicu, odnosno rješenje o upisu u sudski registar, a ako je podnositelj poticaja sindikat, prilaže se rješenje o upisu u registar udruga pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi.
2) Ako se stručna dokumentacija podnosi za više trgovačkih društava, prilaže se rješenje o upisu u sudski registar za svako trgovačko društvo.

PODACI O RADNOM MJESTU

Članak 7.

(1) Podaci o radnom mjestu sadrže:
a) naziv radnog mjesta i opis poslova iz ugovora o radu;
b) broj i strukturu zaposlenika raspoređenih na radno mjesto, i to po dobi i radnom stažu (ukupnom i stažu na radno mjestu za koje se podnosi poticaj);
c) raspored radnog vremena (radni sati: tjedno i dnevno, rad u smjenama, rad duži od punog radnog vremena, skraćeno radno vrijeme zbog otežanih uvjeta rada i dr.);
d) popis poslova kojima zaposlenik sudjeluje u procesu rada, odnosno tehnološkom procesu.
(2) Za svaki se posao iz stavka 1. ovoga članka navode podaci o:
a) trajanju posla u tijeku jedne smjene, a ako se posao ne obavlja svakodnevno, njegovo trajanje i učestalost u određenom razdoblju (tjedno, mjesečno, godišnje);
b) strojevima i uređajima koje zaposlenik koristi pri obavljanju pojedinačnog posla (u strojeve i uređaje u užem smislu spadaju postrojenja, sredstva za prijenos, sredstva za prijevoz tereta/osoba i alati);
c) mjestu/mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi radnog mjesta (radni prostori i prostorije u okviru objekata, skele i površine s kojih se obavlja rad u objektima i izvan njih te drugi prostori na kojima zaposlenik radi);
d) predmetima rada, uključujući radne tvari i energente.

PODACI O ŠTETNIM UTJECAJIMA RADA

Članak 8.

Podaci o štetnim utjecajima rada sadrže podatke o opasnostima pri radu, štetnostima, tjelesnim dinamičkim naporima, tjelesnim statičkim naporima, tjelesnim opterećenjima zbog uporabe osobnih zaštitnih sredstava, opterećenjima osjetila te psihofiziološkom naporu na odnosnome radnom mjestu.

OPASNOSTI

Članak 9.

(1) Opasnosti pri radu štetni su utjecaji rada koji predstavljaju stanje ugrožavanja, koje mogu, ali ne moraju biti izvor oštećenja zdravlja s posljedicom profesionalne ili opće nesposobnosti za rad, a njihovo je moguće djelovanje trenutno.
(2) Za svako se radno mjesto navode postojeće opasnosti pri obavljanju poslova, koje mogu biti mehaničke opasnosti, padovi pri kraju na radu, opasnosti od električne struje, termičke opasnosti, biološke opasnosti te opasnosti od požara i eksplozije.
(3) Za svaku se od opasnosti koja je uvrštena u stručnu dokumentaciju navodi:
a) izvor opasnosti (stroj ili uređaj, postrojenje, ručni/mehanizirani alat, sredstvo za prijenos tereta, sredstvo za prijevoz, radni prostor, skele, predmet rada, radna tvar, energent i dr.);
b) osnovna pravila zaštite na radu koja su primijenjena (tehničko-tehnološka rješenja) i posebna pravila zaštite na radu (poslovi s posebnim uvjetima rada, osobna zaštitna sredstva, osposobljavanje za rad na siguran način, označavanje i dr.);
c) obrazloženje okolnosti zbog kojih nisu primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu koja su propisom obvezujuća.

ŠTETNOSTI

Članak 10.

(1) Štetnosti su skupina utjecaja rada na organizam zaposlenika koji dužim djelovanjem uzrokuju zdravstvena oštećenja (profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom), s mogućim nastankom profesionalne ili opće nesposobnosti za rad i opasnosti od nastanka invalidnosti.
(2) Za svako se radno mjesto navode postojeće štetnosti, koje mogu biti kemijske štetnosti, prašine, biološke štetnosti, buka, vibracije, mikroklima, klima, rad u mokrom, rad u uvjetima povećana ili smanjena atmosferskog tlaka ili naglih promjena tlaka te osvijetljenost.
(3) Za svaku se od štetnosti koja postoji pri obavljanju poslova radnog mjesta navodi:
a) izvor štetnosti;
b) neprekinuto trajanje izloženosti odnosnoj štetnosti u postojećem radnom vemenu, ako se rad uz postojeću štetnost obavlja svakodnevno, odnosno učestalost i trajanje povremenih izloženosti u postojećem radnom vremenu. Ako se poslovi uz navedene štetnosti ne obavljaju svakodnevno, potrebno je navesti učestalost i trajanje izloženosti u određenom razdoblju (tjedno, mjesečno, godišnje);
c) koncentracija odnosno jačina štetnosti za vrijeme/vremena izloženosti (ako za štetnost postoji metoda mjerenja) uz naznaku vršnih koncentracija;
d) dopuštene vrijednosti za svaku od štetnosti prema važećim propisima, odnosno priznatim pravilima zaštite na radu u skladu sa zakonom
e) osnovna pravila zaštite na radu koja su primijenjena na izvoru odnosne štetnosti (tehničko-tehnološka rješenja) i posebna pravila zaštite na radu u odnosu na navedenu štetnost (poslovi s posebnim uvjetima rada, osobna zaštitna sredstva, osposobljavanje za rad na siguran način, skraćenje izloženosti, posebne upute, označavanje i dr.);
f) obrazloženje okolnosti zbog kojih nisu primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu koja su propisom obvezujuća.

NAPORI RADA

Članak 11.

U dokumentaciji treba navesti napore za koje se procjenjuje da mogu uzrokovati profesionalnu ili opću nesposobnost za rad, koji mogu biti tjelesni dinamički napori, tjelesni statički napori, tjelesna opterećenja zbog uporabe osobnih zaštitnih sredstava, opterećenje osjetila i psihofiziološki napori.

TJELESNI NAPORI

Članak 12.

Tjelesni napori skupina su štetnih utjecaja rada koji zbog obavljanja poslova povećanom snagom (dinamički napori) ili