Na temelju članka 40. stavka 3. Zakona o zaštiti i spašavanju ("Narodne novine", br. 174/04 i 79/07), ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI ZA IZRADU PROCJENA UGROŽENOSTI I PLANOVA ZAŠTITE I SPAŠAVANjA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 38 od 02 travnja 2008)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za izradu procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: Procjena), nositelji izrade, sudionici u izradi te postupak izrade i donošenja Procjena; metodologija za izradu planova zaštite i spašavanja (u daljnjem tekstu: Planovi), izrada operativnih planova zaštite i spašavanja (u daljem tekstu: Operativni planovi), operativnih planova civilne zaštite (u daljem tekstu: Planovi CZ) i vanjskih planova za djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja u slučaju nastanka prirodnih i tehničko - tehnoloških nesreća koje mogu izazvati katastrofe i velike nesreće te od ratnih razaranja i posljedica terorizma; kao i nadležnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje (u daljnjem tekstu: Državna uprava) u planiranju djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.

Procjena je polazni dokument za izradu Planova, Operativnih planova i Planova CZ, a izrađuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske.
Procjenu su dužne donijeti pravne osobe iz stavka 6. ovog članka i pravne osobe čija je djelatnost vezana uz objekte kritične infrastrukture, odnosno objekte bitne za funkcioniranje zajednice i gospodarstva u područjima koja predstavljaju poseban prioritet u planiranju zaštite i spašavanja s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon katastrofa i velikih nesreća.
Procjene pravnih osoba iz stavka 2. ovog članka obuhvaćaju objekte i prostor u njihovom vlasništvu ili na korištenju te prostor oko tih objekata koji može biti ugrožen opasnim učincima nesreća na postrojenjima u kojima obavljaju djelatnost, odnosno negativne posljedice po širu zajednicu (okolinu) u slučajevima prekida rada ili značajnijih poremećaja u radu objekata kritične infrastrukture.
Planovi se izrađuju za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske.
Operativne planove izrađuju pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, te pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom ili vodom i pravne osobe kojima su Planovima određene razine utvrđene zadaće u zaštiti i spašavanju.
Pravne osobe - operateri koji posjeduju ili upravljaju postrojenjem ili pogonom u kojem su prisutne opasne tvari po vrstama i količinama iz SEVESOIIDirektive, umjesto operativnih planova izrađuju unutarnje planove prema metodologiji koju propisuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša.
Planove CZ, kao dio vlastitog Plana izrađuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vanjske planove, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju i ovog Pravilnika izrađuju županije i Grad Zagreb.
Operativni plan djelovanja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite Republike Hrvatske izrađuje Državna uprava.

II. SADRŽAJ PROCJENE

Članak 3.

Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma (u daljnjem tekstu: katastrofa i velikih nesreća), potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Članak 4.

Dijelovi Procjene su:
1. vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,
2. posljedice po kritičnu infrastrukturu,
3. snage za zaštitu i spašavanje,
4. zaključne ocjene,
5. zemljovidi.
Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena, temelj su prosuđivanja dijelova iz stavka 1. ovog članka i dio su priloga Procjene.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao "zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja", utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

1. Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja katastrofa i velikih nesreća

Članak 5.

Moguće opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:
1. prirodne,
2. tehničko-tehnološke,
3. ratna djelovanja i terorizam,
4. proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga SevesoIIDirektive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš.

Članak 6.

Procjena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:
1. Od poplava (hidrološki pokazatelji - vodotoci, jezera i akumulacije koje mogu biti uzrok poplava, opasnost od poplava rijeka ili bujičnih voda, pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva, mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju, hidrometeorološki uvjeti - vodostaj, led, prosječna godišnja količina padalina, zaštitna infrastruktura - nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstama, dimenzijama i sl., procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti površina - naseljenost, industrija, prometnice, lokacije kritične za formiranje ledenih barijera u utjecaj na plovnost, statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim elementarnim nepogodama, nastalim štetama i sl.)
2. Od nastanka potresa (seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po život ljudi i materijalna dobra, mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju, ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoću naseljenosti, učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina, seizmološka karta za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina, posljedice