Na temelju članka 128. stavak 1. Zakona o policiji ("Narodne novine" br. 129/00), a u svezi s člankom 24f., stavak 3. Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", broj: 29/91. – pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 128/99., 29/00. i 53/00.), ministar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI IZRADE PROCJENE UGROŽENOSTI CIVILNOG STANOVNIŠTVA I MATERIJALNIH DOBARA OD MOGUĆEG NASTANKA PRIRODNIH I CIVILIZACIJSKIH KATASTROFA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 142 od 10 rujna 2003)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za izradu Procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti), odnosno sadržaj Procjene ugroženosti, njezine obvezne sastavnice, nositelji izrade i sudionici u izradi Procjene ugroženosti te postupak izrade i donošenja Procjene ugroženosti.

Članak 2.

Procjena ugroženosti polazni je dokument za izradu planova zaštite i spašavanja.

Članak 3.

Procjena ugroženosti izrađuje se za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i za područje Republike Hrvatske.

II. SADRŽAJ PROCJENE UGROŽENOSTI

Članak 4.

Procjena ugroženosti sadrži prosudbu moguće ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara od opasnosti, nastanka i posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa te prosudbu vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje.

Članak 5.

Sastavnice Procjene ugroženosti su:
1. Položaj i karakteristike područja za koje se izrađuje procjena ugroženosti;
2. Moguće vrste i intenzitet djelovanja prirodnih i civilizacijskih nesreća na području za koje se izrađuje Procjena ugroženosti.
3. Zemljovidi.

1. Položaj i karakteristike područja

Članak 6.

U Glavi 1. Procjene ugroženosti, u opisu položaja i karakteristika područja za koje se izrađuje Procjena ugroženosti, potrebno je raščlaniti sljedeće podatke:
1.1. Područje odgovornosti subjekta koji izrađuje Procjenu ugroženosti – sadržani moraju biti:
– ukupna površina područja (a ako je riječ o županiji, tada se uz ukupnu površinu navodi i broj gradova i općina na obuhvaćenom području),
– rijeke, jezera (raščlaniti na prirodna i akumulacijska), dužina obale mora,
– broj otoka (ako je riječ o priobalnoj županiji),
– planinski masivi,
– ostale geografsko-klimatske karakteristike područja (reljef područja, hidrološki, geološki, pedološki i meteorološki pokazatelji).
1.2. Stanovništvo na području odgovornosti – sadrži:
– broj stanovnika,
– dobna i spolna struktura stanovnika,
– broj zaposlenih, nezaposlenih, na školovanju, umirovljenika,
– kvalifikacijska struktura stanovništva,
– gustoća naseljenosti po jedinici površine,
– naseljenost u omjeru urbanih i ruralnih područja,
– najgušća naseljenost (općina ili grad).
1.3. Materijalna dobra – sadrži:
– zone poljoprivredne proizvodnje,
– broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata,
– razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja.
1.4. Prometno-tehnološka infrastruktura – sadrži:
– prometnice – ukupan broj kilometara cestovnih (te razvrstano na državne, županijske i lokalne) i željezničkih te plovnih putova na rijekama i moru,
– zračne, pomorske i riječne luke te prometna čvorišta,
– mostovi, vijadukti i tuneli,
– dalekovodi i trafostanice,
– plinovodi, naftovodi i sl.

2. Moguće vrste i intenzitet djelovanja

prirodnih i civilizacijskih katastrofa

Članak 7.

U Glavi 2. Procjene ugroženosti, moguće opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:
2.1. prirodne katastrofe,
2.2. civilizacijske katastrofe.

Članak 8.

Procjena ugroženosti od prirodnih katastrofa temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti od nastanka:
2.1.1. Poplave – raščlanjuje se:
– postoji li opasnost od poplava ili bujičnih voda (obzirom na smještaj u dolini rijeka, postojanje brdskih potoka, izgrađenost nasipa itd.
– koji su, sukladno statističkim pokazateljima i iskustvu, najkritičniji mjeseci u godini,
– koliko je, sukladno statističkim pokazateljima i iskustvu, ukupno (po pojedinim aktivnostima) i prosječno bilo angažirano osoba na obrani od poplava i spašavanju ljudi i materijalnih dobara – raščlaniti prema angažiranju poduzeća vodnog gospodarstva, građevinskih poduzeća, pripadnika profesionalnih vatrogasnih postrojbi, članova dobrovoljnih vatrogasnih društava, obveznika civilne zaštite, pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: OS RH), drugih građana.
2.1.2. Požara otvorenog prostora – raščlanjuje se:
– postoji li i kolika je, sukladno statističkim pokazateljima, opasnost od nastanka požara otvorenog prostora,
– statistički prikaz ukupnog broja požara otvorenog prostora u proteklih 10 godina, s ukupnom štetom (izraženom u kunama),
– statistički prikaz broja ljudi angažiranih na lokaliziranju i gašenju požara otvorenog prostora – raščlaniti: broj pripadnika profesionalnih vatrogasnih postrojbi, članova dobrovoljnih vatrogasnih društava, obveznika civilne zaštite, pripadnika OS RH, drugih građana,
– statistički pokazatelji angažiranja gasitelja iz drugih dijelova Republike Hrvatske.
2.1.3. Potresa – raščlanjuje se:
– učestalost i intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina,
– seizmološka karta za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina,
– ugroženost pojedinih područja obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal.
2.1.4. Suše – raščlanjuju se:
– statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broja dana bez kiše) za posljednjih 10 godina,
– broj proglašenih elementarnih nepogoda radi suše (za posljednjih 10 godina),
– financijska i materijalna šteta nastala uslijed suše (za posljednjih 10 godina).
2.1.5. Olujnog ili orkanskog nevremena
– raščlanjuje se koji su, sukladno statističkim pokazateljima za proteklih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini,
– potrebno je specificirati najugroženija područja,
– iskustveni pokazatelji učinaka.
2.1.6. Pijavice
– raščlanjuje se koji su, sukladno statističkim pokazateljima za proteklih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini,
– potrebno je specificirati najugroženija područja.
– iskustveni pokazatelji učinaka.
2.1.7. Klizišta
– potrebno je specificirati ugrožena područja.
2.1.8. Snježne oborine
– procjenjuje se samo za količine koje mogu bitno poremetiti