Na temelju članka 11. stavka (5) Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija ("Narodne novine", broj 112/93 ) ministar financija donosi

PRAVILNIK

O KNjIGOVODSTVU I RAČUNSKOM PLANU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 20 od 18 ožujka 1994)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija (u daljem tekstu Pravilnik) propisuje se vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, organizacija knjigovodstva, prava i obveze ovlaštenih osoba, popis imovine i obveza, pravila vrednovanja, revalorizacija i prepravljanje financijskih izvještaja, računski plan, fondovsko računovodstvo, stope ispravaka vrijednosti dugotrajne imovine i drugo u svezi računovodstva neprofitnih organizacija i provedbe Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (u daljem tekstu: Uredba).

Članak 2.

Računovodstvo neprofitnih organizacija propisano ovim Pravilnikom i Uredbom temelji se na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima i to:
- istinitosti,
- točnosti.
- pouzdanosti,
- dosljednosti,
- opreznosti,
- isticanju suštine iznad forme i
- pojedinačnom iskazivanju pozicija.

Članak 3.

(1) Neprofitna organizacija obvezna je u svonl knjigovodstvu osigurati podatke:
1. u stanju i kretanju svih sredstava koja koristi i o izvorima i vrstama tih sredstava,
2. u izvršenju sredstava odnosno akta na temelju kojeg financira redovna djelatnost,
3. o sredstvima za posebne namjene i korištenju tih sredstava,
4. potrebne za utvrđivanje sredstava za redovnu djelatnost,
5. potrebne za utvđivanje sredstava za posebne namjene i njihovo korištenje,
(2) Neprofitna organizacija obvezna je podatke iz stavka (1) uvog članka osigurati za svaku djelatnost zasebno odnosno putem posebnog računovoustvenog fonda te odvojeno za tekuće (redovno) poslovanje i Kapitalne prihode - izdatke.

Članak 4.

Neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa (u daljnjem tekstu računski plan), koji je propisan ovim Pravilnikom.
Il. POSLOVNE KNjIGE I KNjIGOVODSTVENE ISPRAVE

Članak 5.

(1) U svome knjigovodstvu neprofitna organizacija vodi ove poslovne knjige: dnevnik, glavnu knjigu, kao i pomoćne knjige. Od pomoćnih knjiga obvezne su knjiga blagajne, knjiga inventara, knjiga materijala i knjiga ulaznih i izlaznih faktura.
(2) Poslovne knjige imaju važnost javne isprave.

Članak 6.

Poslovne knjige vode se ovisno o tehnici unosa poslovnih događaja i transakcija u skladu sa člankom 8. Uredbe.

Članak 7.

(1 ) U dnevniku se kronološkim redom knjiže svi poslovni događaji i transakcije, i to čim nastanu.
(2) Dnevnik može biti jedan za knjiženje svih puslovnih događaja i transakcija ili ih može biti više za knjiženje pojedinih vrsta poslovnih događaja i transakcija.

Članak 8.

Neprofitna organizacija koja u knjigovodstvu primjenjuje elektronično računalo ili mehanička sredstva za knjiženje nije obvezna voditi poseban dnevnik ako se takvim knjiženjem osiguravaju knjiženje poslovnih promjena kronološkim redom i kontrola.

Članak 9.

(1) Glavna knjiga se sastoji od osnovnih računa (sintetički računi) propisanih računskim planom, na kojima se knjiže stanje i promjene u sredstvima i njihovim izvorima, prihodi i izdaci te konačan raspored sredstava.
(2) U knjigu inventara upisuju se sve nepokretne i pokretne stvari (imovina) onim redom kako su nabavljene i ispisuju se kad se rashoduju ili otuđuju.

Članak 10.

(1) Poslovne knjige vode se uredno, i to tako:
1) da se iz njih može točno utvrditi financijsko poslovnje raščlanjeno na pojedine poslovne promjene, po kronološkom redu i bruto-iznosima bez prijeboja;
2) da se u njima ne ostavljaju praznine, nego da se kronološkim redum ispunjava sav prostor za knjiženje;
3) de se upis ne smije brisati ni u pravilu prepravliati, a ako se ispravak ipak učini, onda to treba obaviti tako da se može jasno vidjeti prvobitni tekst;
4) da se ne obavljaju nikakve izmjene za koje ne bi bilo moguće utvrditi jesu li učinjene prilikorn prvoga knjiženja ili naknadno:
5) da se nepovezani listovi knjige ne smiju uništavati ni vaditi listovi iz povezanih knjiga;
6) da se sva knjiženja mraju zasnivati na knjigovodstvenim dokumentima iz kojih se može utvrditi osnov za knjiženje;
7) da se storniranje pogrešno knjiženih poslovnih promjena obavlja obvezno metodom crvenog storna.
(2) Neprofitna organizacija koja obavlja knjiženje mehaničkim ili elektroničkim računalom bez naprave za odbijanje proknjiženih iznosa, obavlja storna knjiženja na način koji omogućuju računala.

Članak 11.

(1) Neprofitna organizacija na početku svoga poslovanja obvezna je utvrditi stvarno stanje svih sredstava i njihovih izvora i na temelju tako utvrdenog stanja sastaviti početnu bilancu.
(2) Stvarno stanje sredstava i njihovih izvora utvrđuje se popisom (inventurom).
(3) Na temelju početne bilance, neprofitna organizacija otvara poslovne knjige.

Članak 12.

(1) Nakon završetka poslovne godine, knjige se zaključuju i povezuju, a dnevnik i glavnu knjigu i na posljednjoj stranici potpisuju zakonski predstavnik (u daljnjem tekstu naredbodavatelj) i osoba koju zakonski predstavnik ovlasti za vođenje knjigovodstva (u daljnjem tekstu računopolagatelj).

Članak 13.

(1) Knjiženje svake nastale poslovne promjene u sredstvima ili izvorima sredstava. prihodima, ili izdacima, može se obaviti samo na temelju knjigovodstvene isprave.
(2) Knjigovodstvene isprave sastavljaju se u času nastale poslovne promjene.
(3) Sadržaj knjigovodstvene isprave mora biti takav da nesumnjivo pokazuje nastalu poslovnu promjenu i da sadrži podatke za knjiženje.

Članak 14.

(1) Obavljene knjigovodstvene promjene osnivaju se, u pravilu, na dokumentima, kao što su: kupoprodajni ugovori i naredbe ili nalozi za izvršenje tih promjena. Pisane naredbe ili nalozi mogu i sami u času nastanka promjene postati dokumenti za provedbu, kao što su nalozi za isplatu, trebovenja materijala i slično, na kojima je potvrđeno izvršenje naloga. Na temelju naloga i naredaba po kojima nisu obavljene poslovne promjene ne obavtjaju se ni knjiženja. Samo dokument na kojemu je na određeni način utvrđeno da je izvršena poslovna promjena smatra se dokumentom za knjiženje. Pisani nalog koji neprofitna organizacija izdaje osobama izvan neprofitne organizacije može u času njegova izdavanja ili predaje biti za neprofitnu organizaciju dokaz o izvršenoj promjeni i, prema tome, dokument za knjiženje (virmanski nalog za isplatu, virmanski nalog za naplatu, ček i sl.).

Članak 15.

(1) Pored dokumenata za pravdanje, na kojima su utvrđene nastale poslovne promjene, kao osnova za knjiženje mogu poslužiti i knjigovodstvene isprave koje se, na temelju dokumenata za provedbu, sastavljaju u neprofitnoj organizaciji radi veće preglednosti knjiženja poslovnih promjena. U takve isprave spadaju blagajnički nalozi, rekapitulacije i slično.
(2) U naloge za knjiženje spadaju i nalozi za knjiženje ispravaka (storno) pogrešnih knjiženja, koji se zasnivaju na prije proknjiženim nalozima i dokumentima za pravdanje, koji su bili pogrešno proknjiženi. Tu spadaju i drugi nalozi koji se izdaju u knjigovodstvu, a zasnivaju se na propisima.

Članak 16.

(1) U dokumentima za pravdanje ni u tekstu ni u iznosima ne smije se ništa ispravljati, popravljati ni brisati, što bi moglo dovesti u pitanje ispravnost dokumenta.
(2) Greške se u dokumentima eventualno ispravljaiu tako da se precrta prvobitni tekst iIi svota i iznad precrtanog napiše novi ispravni tekst ili svota.

Članak 17.

(1) Svi dokumenti koji služe kao temelji za knjiženje moraju se knjigovodstvu dostavljati na način i u rokovima koji osiguravaju njegovu blagovremenost u knjigovodstvu
(2) Sve poslovne promjene što nastanu tijekom mjeseca moraju se proknjižiti u poslovnim knjigama najkasnije petnaest dana nakon isteka toga mjeseca

Članak 18.

(1) Dokumenti o poslovnim promjenama, prije njihova knjiženja, podliježu prethodnoj kontroli, koja se sastoji od provjeravanja svakog dokumenta s formalne, računske i suštinske strane. Da je