Na temelju članka 14. stavka 6. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja ("Narodne novine", br. 70/05.), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O JEDINSTVENIM NAČELIMA ZA OCJENjIVANjE I REGISTRACIJU SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILjA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 116 od 30 listopada 2006)

I. TEMELjNE ODREDBE

Sadržaj Pravilnika

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju jedinstvena načela za ocjenjivanje i registraciju sredstava za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu: sredstva), kojima se osigurava najniži stupanj rizika od uporabe sredstava za okoliš, zdravlje ljudi i životinja.

Značenje izraza

Članak 2.

Za potrebe ovoga Pravilnika rabe se izrazi koji imaju sljedeće značenje:
1. Karenca jest propisano najkraće razdoblje izraženo brojem dana koje mora proteći od primjene sredstva do berbe, žetve, otkosa, prerade uskladištenih poljoprivrednih proizvoda ili puštanja domaćih životinja na ispašu.
2. Radna zabrana jest propisano vremensko razdoblje nakon primjene određenog sredstva u kojem nije dopušten pristup ljudima i domaćim životinjama na tretiranu površinu, rad na tretiranoj površini, polju ili zatvorenom prostoru.
3. Formulacija jest konačni oblik sredstva u kojem se ono stavlja u promet (npr. močivo prašivo, koncentrat za emulziju, granule).
4. Dodatak jest svaka tvar, osim aktivne tvari, koju je proizvođač dodao sredstvu.
5. Metaboliti jesu produkti razgradnje ili reakcije aktivnih tvari te produkti razgradnje ili biosinteze u mikroorganizmu ili drugom organizmu koji se rabi za tvorbu mikroorganizma.
6. Relevantni metaboliti jesu metaboliti koji su značajni u toksikološkom, ekotoksikološkom i ekološkom smislu.
7. Nečistoće jesu svi sastojci osim čiste aktivne tvari ili određenog mikroorganizma, koji su nastali u proizvodnom procesu ili zbog razgradnje aktivne tvari tijekom skladištenja, uključujući i inaktivne izomere.
8. Relevantne nečistoće jesu nečistoće koje su značajne u toksikološkom, ekotoksikološkom i ekološkom smislu.
9. Referentno sredstvo u istraživanjima učinkovitosti jest već registrirano sredstvo, koje je u praksi pokazalo odgovarajuću učinkovitost u postojećim okvirima poljoprivredne proizvodnje, fitosanitarnim, ekološkim te klimatskim uvjetima na području predložene uporabe, pri čemu formulacija, učinak na štetne organizme, spektar djelovanja i način primjene moraju biti usporedivi sa sredstvom za koje je podnesen zahtjev za registraciju.
10. Mikroorganizam jest stanični ili nestanični organizam, koji ima sposobnost razmnožavanja ili prijenosa genetskog materijala (npr. bakterije, gljive, virusi, virusima slični organizmi, viroidi, praživotinje i drugi).
11. Ostaci mikroorganizma jesu održivi mikroorganizmi i tvari koje ti mikroorganizmi stvaraju u značajnim količinama, a koje ostaju nakon što mikroorganizam nestane, te predstavljaju rizik za zdravlje ljudi ili životinja i/ili okoliš.
12. Nadležna uprava jest unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
13. Okoliš jest voda, zrak, tlo, divlje vrste faune i flore te svi njihovi međusobni odnosi i bilo koji njihov odnos sa živim organizmima.
14. Antibioza jest odnos između dvije ili više vrsta u kojemu je jedna vrsta aktivno ugrožena (primjerice, toksinima koje proizvodi druga vrsta).
15. Antigen jest svaka tvar koja zbog dolaska u dodir s odgovarajućim stanicama uzrokuje stanje osjetljivosti i/ili imunološki odgovor nakon određenog latentnog razdoblja (dana ili tjedana) i koja reagira s protutijelima i/ili imunološkim stanicama senzibiliziranog subjekta in vivo ili in vitro, na način koji se može dokazati.
16. Antimikrobik (antimikrobna sredstva ili antimikrobici) jesu prirodne, polusintetičke ili sintetičke tvari koje pokazuju antimikrobno djelovanje (ubijaju mikroorganizme ili inhibiraju njihov rast).
Antimikrobik uključuje:
- antibiotike, tj. tvari koje proizvode mikroorganizmi ili su dobiveni od mikroorganizama i
- antikokcidijska sredstva, tj. tvari koje aktivno djeluju protiv kokcidija, jednostaničnih protozoarnih parazita.
17. Jedinica koja stvara koloniju (CFU) jest jedna ili više rastućih stanica koje stvaraju jednu vidljivu koloniju.
18. Stvaranje kolonija jest razmnožavanje i postojanost mikroorganizma u okolišu, primjerice na vanjskim (koža) ili unutarnjim (crijeva, pluća) površinama tijela. Za stvaranje kolonija, mikroorganizam bi trebao opstati u određenom organu dulje nego što se očekuje. Populacija mikroorganizama može se smanjivati ali sporijim ritmom nego kod normalnog izlučivanja; populacija može biti stabilna ili rastuća. Stvaranje kolonija može biti povezano s bezopasnim i funkcionalnim mikroorganizmima kao i s patogenim mikroorganizmima. Moguća pojava učinaka se ne navodi.
19. Ekološka niša jest jedinstveni položaj koji određena vrsta zauzima u okolišu, u smislu stvarnog fizičkog prostora koji zauzima i funkcije koju obavlja unutar zajednice ili ekosustava.
20. Domaćin jest čovjek, životinja ili biljka u kojoj se nastanjuje ili koja hrani drugi organizam (parazit).
21. Specifičnost domaćina jest niz različitih vrsta domaćina u kojima neka mikrobna vrsta ili soj može stvarati kolonije. Mikroorganizam koji je specifičan za određenog domaćina kolonizira ili ima štetan učinak na jednu vrstu domaćina ili na samo mali broj različitih vrsta domaćina. Mikroorganizam koji nije specifičan za određenu vrstu može kolonizirati ili imati štetan učinak na veliki broj različitih domaćina.
22. Infekcija jest unošenje ili ulazak patogenog mikroorganizma u osjetljivog domaćina, bez obzira uzrokuje li patološke učinke ili bolest. Organizam mora ući u tijelo domaćina, obično u stanice, i mora biti sposoban razmnožavati se kako bi stvorio nove infektivne jedinice. Sama ingestija patogena ne mora dovesti do infekcije.
23. Infektivan znači biti sposoban prenositi infekciju.
24. Infektivnost jesu svojstva mikroorganizma koja mu omogućuju da zarazi osjetljivog domaćina.
25. Invazija jest ulazak mikroorganizma u tijelo domaćina (npr. stvarni prodor kroz integument, crijevne epitelne stanice itd.). "Primarna invazivnost" jest svojstvo patogenih mikroorganizama.
26. Umnožavanje jest sposobnost mikroorganizma da se razmnožava i brojčano povećava tijekom infekcije.
27. Mikotoksin jest gljivični toksin.
28. Neodrživi mikroorganizam jest mikroorganizam koji nema sposobnost razmnožavanja ili prijenosa genetskog materijala.
29. Neodrživi ostatak jest ostatak koji nema sposobnost razmnožavanja ili prijenosa genetskog materijala.
30. Patogenost jest sposobnost mikroorganizma da uzrokuje bolest i/ili nanese štetu domaćinu. Mnogi patogeni uzrokuju bolest kombinacijom toksičnosti i invazivnosti ili toksičnosti i sposobnosti stvaranja kolonija. Neki invazivni patogeni uzrokuju bolest koja nastaje zbog abnormalne reakcije obrambenog sustava domaćina.
31. Simbioza jest vrsta interakcije između organizama u kojoj jedan organizam živi tijesno povezan s drugim organizmom i od koje oba organizma imaju koristi.
32. Održivi