Na temelju članka 127.d stavka 3. Zakona o obrani ("Narodne novine" broj 33/02, 58/02 i 76/07), uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra nadležnog za civilni zračni promet, donosim

PRAVILNIK

O IZVJEŠĆIVANjU I ISTRAŽIVANjU OKOLNOSTI UGROŽAVANjA SIGURNOSTI LETENjA VOJNIH ZRAKOPLOVA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 105 od 04 rujna 2009)

TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način izvješćivanja i istraživanja okolnosti ugrožavanja sigurnosti letenja vojnih zrakoplova, način izvješćivanja o rezultatima istraživanja te ustrojavanje, ovlasti i obveze Povjerenstva za istraživanje nesreća vojnih zrakoplova (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
Istraživanje nezgode ili nesreće koju hrvatski vojni zrakoplov pretrpi na teritoriju druge države provest će se, uz suglasnost te države, prema odredbama ovoga Pravilnika.
Odredbe ovoga Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na svako ugrožavanje sigurnosti letenja u kome sudjeluje strani vojni zrakoplov na području Republike Hrvatske ili u zračnom prostoru Republike Hrvatske.

Članak 2.

Ugrožavanje sigurnosti letenja vojnog zrakoplova je svaka radnja ili događaj kojim se vojni zrakoplov, osobe u vojnom zrakoplovu ili izvan njega može dovesti ili dovede u opasnost koja ovisno o posljedicama može biti kritična situacija, nezgoda ili nesreća vojnog zrakoplova.

Pojmovi

Članak 3.

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1) Istraživanje je postupak koji provodi Povjerenstvo ili druge stručne osobe radi utvrđivanja okolnosti ugrožavanja sigurnosti letenja vojnih zrakoplova u svrhu sprečavanja kritičnih situacija, nezgoda i nesreća, a uključuje prikupljanje i analizu podataka i informacija, donošenje zaključaka, utvrđivanje uzroka i stvaranje sigurnosnih preporuka za nesmetano odvijanje vojnog zračnog prometa;
2) Povjerenstvo je privremena stručna skupina koju imenuje ministar obrane radi istraživanja nesreće vojnog zrakoplova;
3) Odjel za sigurnost i kontrolu letenja (u daljnjem tekstu: OSiKL) je savjetodavno stručno tijelo zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (u daljnjem tekstu: HRZ i PZO) koje prati stanje sigurnosti letenja vojnih zrakoplova i predlaže mu korektivne mjere;
4) Samostalni odjel za vojni zračni promet (u daljnjem tekstu: SOVZP) je samostalna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za upravni i stručni nadzor poslova vojnog zračnog prometa;
5) Nadzornik je osoba koja je na temelju kvalifikacija i sposobnosti raspoređena u SOVZP, s ciljem provođenja upravnog i stručnog nadzora sigurnosti vojnog zračnog prometa;
6) Ovlašteni predstavnik je stručna osoba ovlaštena sudjelovati u istrazi o uzroku nesreće zrakoplova koju provodi druga država;
7) Vojni zračni promet je zračni promet u kojem sudjeluju hrvatski i/ili inozemni vojni zrakoplovi;
8) Kritična situacija je događaj u letačkoj djelatnosti koji je za posljedicu mogao imati ugrožavanje života i zdravlja osoba u obliku ozljeda različite težine ili uzrokovanje štete različite visine na materijalnim dobrima;
9) Nezgoda vojnog zrakoplova je događaj uzrokovan operacijom vojnog zrakoplova čije su posljedice dovele do manjeg oštećenja zrakoplova popravljivog na razini zrakoplovne baze, i/ili lakše tjelesne ozljede osoba;
10) Nesreća vojnog zrakoplova je događaj uzrokovan operacijom vojnog zrakoplova u letačkoj djelatnosti koji nastane od ulaska članova posade i ukrcaja putnika u zrakoplov do njihovog napuštanja zrakoplova kada ugrožena sigurnost letenja ima sljedeće posljedice:
a) teške tjelesne ozljede ili smrt jedne ili više osoba koje su se nalazile u zrakoplovu ili su bile izložene izravnom kontaktu s bilo kojim dijelom zrakoplova, uključujući i dijelove koji su se odvojili od zrakoplova ili izravnom izlaganju mlaznog udara,
b) oštećenje vitalnih dijelova odnosno sustava zrakoplova ili njihovo uništenje, te uništenje, nestanak ili nedostupnost vojnog zrakoplova,
c) veća šteta na drugoj imovini;
9) Smrtna ozljeda je ozljeda nanesena osobi u nesreći zrakoplova koja ima za posljedicu smrt unutar 30 dana od dana nesreće;
11) Teška tjelesna ozljeda je ozljeda zadobivena u nesreći zrakoplova ako za posljedicu ima:
a) lom bilo koje kosti osim jednostavnih lomova prstiju ili nosa); ili
b) ranjavanje koje uzrokuje jako krvarenje, oštećenje živca, mišića ili tetive; ili
c) oštećenje bilo kojeg unutarnjeg organa; ili
d) opekline drugog ili trećeg stupnja, ili opekline koje zahvaćaju preko 5% tjelesne površine; ili
e) potvrđeno izlaganje zaraznim tvarima ili štetnom zračenju;
f) hospitalizaciju ozlijeđenoga preko 48 sati koja počinje unutar sedam dana od dana nanošenja ozljeda;
12) Zrakoplovna ubojna sredstva su uređaji, aparati, naprave i sustavi namijenjeni bojevom djelovanju zrakoplovom te streljivo, granate, rakete, bombe, kontejneri, klasteri, kazete, svežnjevi i slično;
13) Uređaj za snimanje leta je svaka vrsta uređaja pogodnog za snimanje koji je ugrađen u zrakoplov sa svrhom da trajno bilježi podatke korisne za istraživanje kritičnih situacija, nezgoda ili nesreća zrakoplova.
14) Prvo pisano izvješće je preliminarno izvješće u kojem se iznose prve informacije o podacima prikupljenim u početnoj fazi istraživanja nesreće vojnog zrakoplova;
15) Sigurnosne preporuke (korektivne mjere) su prijedlozi mjera za otklanjanje uzroka i smanjenje pojavnosti budućih ugrožavanja sigurnosti zračnog prometa koji se temelje na informacijama dobivenim istraživanjem.
Ostali pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju ista značenja kao što je određeno u Zakonu o zračnom prometu.

Ciljevi izvješćivanja i istraživanja

Članak 4.

Izvješćivanje o ugrožavanju sigurnosti letenja vojnih zrakoplova ima za cilj otkrivanje i prepoznavanje čimbenika koji uzrokuju ili posredno dovode do ugrožavanja sigurnosti zračnog prometa, a provodi se radi sprečavanja budućih ugrožavanja sigurnosti zračnog prometa korektivnim promjenama u organizaciji, obuci, održavanju i logistiki.
Istraživanje kritičnih situacija, nezgoda i nesreća vojnih zrakoplova obavlja se radi utvrđivanja i provođenja potrebnih korektivnih mjera s ciljem povećanja sigurnosti vojnog zračnog prometa i sprečavanja budućih ugrožavanja sigurnosti letenja vojnih zrakoplova, a ne radi utvrđivanja odgovornosti osoba.

POVJERENSTVO ZA ISTRAŽIVANjE NESREĆA

Članak 5.

Istraživanje nesreće vojnog zrakoplova provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar obrane sastavljeno od vojnih zrakoplovnih istražitelja s popisa zrakoplovnih stručnjaka.
Popis zrakoplovnih stručnjaka iz stavka 1. ovoga članka za svaku kalendarsku godinu utvrđuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
SOVZP može po potrebi predložiti dopunu popisa stručnjaka s osobama izvan Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružanih snaga).

Članak 6.

Za člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja posjeduje odgovarajuće znanje, sposobnosti i radno iskustvo u obavljanju poslova iz zrakoplovnog područja kao što su:
- pilot zrakoplova,
- operater bespilotne letjelice,
- kontrolor zračnog prometa,
- zrakoplovno-tehnički inženjer ili tehničar,
- liječnik,
- meteorolog,
- pravnik.
Broj članova i stručni sastav Povjerenstva ovisi o težini i vrsti događaja koji je doveo do ugrožavanja sigurnosti letenja.
Član Povjerenstva ne može biti nadzornik nadležan za zrakoplov koji je pretrpio nesreću ili nezgodu niti osoba koja je odobrila plovidbenost zrakoplova.

Članak 7.

Rad članova Povjerenstva organizira, usmjerava i nadzire čelnik Povjerenstva.
Čelnik Povjerenstva je glavni vojni zrakoplovni istražitelj i ovlašten je za:
a) slobodan pristup mjestu nesreće, zrakoplovu, pripadajućoj opremi i dijelovima;
b) neodložno osiguranje popisa dokaza i kontroliranog uklanjanja dijelova ili ostataka u svrhu istraživanja i analiziranja;
c) neodložan pristup i korištenje sadržaja uređaja za snimanje leta i drugog snimljenog materijala;
d) pristup rezultatima pregleda tijela žrtava ili ispitivanja uzoraka uzetih s tijela žrtava;
e) neodložan pristup rezultatima pregleda osoba koje sudjeluju u operacijama zrakoplova;
f) uzimanje izjava svjedoka;
g) slobodan pristup svim relevantnim informacijama ili zapisima koje posjeduju vlasnik, operator ili proizvođač zrakoplova.

Članak 8.

Glavni vojni zrakoplovni istražitelj je djelatna vojna osoba kojoj je na temelju posebne odluke ministra obrane povjereno organiziranje, provođenje i kontrola istraživanja kritičnih situacija, nezgoda i nesreća vojnih zrakoplova.

Članak 9.

Istraživanje nesreće u kojoj su sudjelovali vojni i civilni zrakoplov, provodi zajedničko Povjerenstvo koje imenuju ministar obrane i ministar nadležan za poslove civilnog zračnog prometa.
Istraživanje nesreće u kojoj je sudjelovao strani vojni zrakoplov provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar obrane.

Članak 10.

Istraživanje