Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

Na temelju članka 73. Zakona o lijekovima ("Narodne novine", br. 71/07 i 45/09) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O FARMAKOVIGILANCIJI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 125 od 19 listopada 2009)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se zahtjevi, postupci i način djelovanja zdravstvenih radnika, podnositelja zahtjeva za davanje odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), nositelja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet (u daljnjem tekstu: nositelj odobrenja), podnositelja zahtjeva za provođenje kliničkog ispitivanja, naručitelja kliničkih ispitivanja i Agencije za lijekove i medicinske proizvode (u daljnjem tekstu: Agencija) u području farmakovigilancije, a u svrhu sigurne primjene lijeka.
Ovim Pravilnikom uređuje se farmakovigilancijski sustav radi otkrivanja, procjene, razumijevanja, prevencije i postupanja u slučaju nuspojava lijeka.
Farmakovigilancijski sustav iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje i svih drugih informacija radi njihove procjene i znanstvenog vrednovanja, a koje mogu imati utjecaj na procjenu odnosa koristi i rizika lijeka.

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. CIOMS-I obrazac jest standardizirani međunarodni obrazac za prijavu Sigurnosnog izvješća o pojedinačnom slučaju (ICSR-a) za ozbiljne neočekivane nuspojave/štetne događaje izdan 1990. godine od CIOMS I radne grupe Vijeća međunarodnih organizacija za medicinske znanosti (CIOMS).
2. Datum zaključavanja baze podataka (DLP) jest datum s kojim se prekida unošenje novih podataka koji će biti obrađeni u određenom Periodičkom izvješću o neškodljivosti (osim važnih naknadno pristiglih informacija).
3. Europski datum rođenja (EBD) određenog gotovog lijeka jest datum njegovog prvog odobrenja sa stavljanje u promet u Europskoj uniji (EU), odnosno dogovorni datum određen u Europskoj uniji u svrhu periodičkog izvješćivanja i vodi se po djelatnoj tvari.
4. Harmonizirani datum rođenja u Europskoj uniji (EU HBD) jest dogovoreni datum rođenja djelatne tvari u državama članicama Europske unije s ciljem istovremenog podnošenja Periodičkog izvješća o neškodljivosti lijeka (PSUR-a) za lijekove koji sadrže istu djelatnu tvar.
5. Hrvatski datum rođenja (HBD) određenog gotovog lijeka jest datum njegovog prvog odobrenja u Republici Hrvatskoj i vodi se po djelatnoj tvari.
6. International Conference on Harmonisation of Technical Reljuirements for Registration of Pharmaceuticals for Human Use skraćeno International Conference on Harmonisation (ICH) jest projekt koji usklađuje regulatorna tijela Europe, Japana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te predstavnike proizvođača lijekova tih regija u tumačenju i provedbi tehničkih smjernica i zahtjeva za stavljanje u promet lijekova u smislu smanjivanja ili uklanjanja potrebe za ponavljanjem testiranja provedenih tijekom istraživanja i razvoja novog lijeka.
7. Ispitivanje lijeka nakon njegovog stavljanja lijeka u promet (PAS) jest svako ispitivanje koje se provodi pod uvjetima iz u Sažetka opisa svojstava lijeka (SPC), odnosno drugim uvjetima koji su postavljeni prilikom davanja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet ili se provodi pod uobičajenim načinom uporabe lijeka. Ono može biti kliničko ispitivanje, neintervencijsko ispitivanje ili ispitivanje sigurnosti primjene lijeka nakon njegovog stavljanja u promet.
8. Ključni podaci o sigurnosti koje posjeduje pravna osoba (CCSI) jesu svi značajni podaci o sigurnosti primjene lijeka sadržani u listi ključnih podataka pravne osobe koje priprema nositelj odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet, odnosno proizvođač i za koje traži da budu uvršteni u informacije o lijeku (Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputa o lijeku) u svim državama u kojima je gotovi lijek u prometu, osim u slučaju da regulatorno tijelo za lijekove pojedine države izričito ne zahtijeva drukčije. To su referentni podaci prema kojima se određuje je li nuspojava uvrštena ili nije u svrhu periodičkog izvješćivanja o neškodljivosti, ali se prema njima ne određuje je li nuspojava očekivana ili nije u svrhu žurnog prijavljivanja.
9. Lista ključnih podataka pravne osobe (CCDS) jest dokument koji priprema nositelj odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet, odnosno proizvođač, a koji osim podataka o sigurnosti primjene lijeka sadrži i podatke koji se odnose na indikacije, doziranje, farmakologiju i ostale podatke o lijeku.
10. Medicinski rječnik za regulatorne poslove (Medical Dictionary for Regulatory Activities, MedDRA) jest rječnik sa sistematičnom, medicinski valjanom terminologijom s naglaskom na jednostavan unos podataka, pretraživanje, analizu i prikaz, kao i s odgovarajućom ravnotežom između osjetljivosti i specifičnosti unutar regulatornog okružja.
11. Međunarodni datum rođenja (IBD) gotovog lijeka jest datum prvog odobrenja za stavljanje u promet danog određenom nositelju odobrenja u bilo kojoj državi u svijetu i vodi se po djelatnoj tvari. Zbog administrativnih razloga, proizvođač/nositelj odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet kao IBD može označiti posljednji dan istog mjeseca.
12. Milosrdno davanje lijeka jest davanje lijeka koji nema odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet i koji je predmet kliničkog ispitivanja u teško bolesnih i životno ugroženih pacijenata koji ili ne mogu sudjelovati u kliničkom ispitivanju ili koju imaju indikaciju za koju ne postoji odobreni lijek.
13. Neuvrštena nuspojava jest svaka nuspojava čija priroda, težina, posebnost ili ishod nije u skladu s navedenim u CCSI-u.
14. Periodičko izvješće o neškodljivosti lijeka (PSUR) jest periodičko izvješće o sigurnosti lijeka temeljeno na globalnim podacima s ocjenom koristi i rizika lijeka nakon njegovog stavljanja u promet, a predaje ga nositelj odobrenja, odnosno podnositelj zahtjeva Agenciji.
15. Poticana prijava jest svaka prijava nuspojave dobivena organiziranim prikupljanjem podataka (klinička ispitivanja, ispitivanje lijeka nakon stavljanja lijeka u promet, registri, ankete bolesnika i zdravstvenih radnika i sl.). Poticane prijave moraju sadržavati ocjenu uzročno-posljedične veze primjene lijeka i razvoja nuspojave od strane prijavitelja ili nositelja odobrenja. U Sigurnosnom izvješću o pojedinačnom slučaju (ICSR) vode se kao nuspojave dobivene iz kliničkog ispitivanja.
16. Projekt sinkronizacije PSUR-a u Europskoj uniji inicijativa za usklađivanje rasporeda predavanja PSUR-eva za lijekove koji sadrže iste djelatne tvari u državama članicama Europske unije.
17. Sigurnosno izvješće o pojedinačnom slučaju (ICSR), sinonim: sigurnosno izvješće, jest dokument koji sadrži najviše mogućih podataka o pojedinačnom slučaju dobivenih iz primarnog izvora prijave, a sadrži opis nuspojave/nuspojava ili sumnju na nuspojavu(e) povezane(ih) s primjenom jednog ili više lijekova kod pacijenta u određenom trenutku.
18. Spontana prijava jest svaka prijava nuspojave dobivena nepoticanom komunikacijom prijavitelja s regulatornim tijelom, centrom za praćenje nuspojava, tvrtkom ili nekom organizacijom (npr. Svjetska zdravstvena organizacija, regionalni centar za praćenje nuspojava, centar za trovanja) u kojoj se opisuje nuspojava kod pacijenta koji prima jedan ili više lijekova i koja ne proizlazi iz ispitivanja ili bilo kojeg drugog oblika organiziranog prikupljanja podataka. U slučaju kad npr. "Pismo zdravstvenom radniku", napisi u tisku ili drugim javnim medijima ili upit predstavnika nositelja odobrenja utječu na prijavitelja tako da prijavi nuspojavu, predmetna će se prijava također smatrati spontanom. Spontana prijava podrazumijeva postojanje uzročno-posljedične veze primjene lijeka i razvoja nuspojave.
19. Sustav upravljanja rizicima obuhvaća farmakovigilancijske aktivnosti i intervencije koje identificiraju, karakteriziraju, sprečavaju i minimiziraju rizike povezane s lijekovima, uključujući i ocjenu učinkovitosti tih intervencija.
20. Štetni događaj u kliničkom ispitivanju jest neželjeni događaj koji se javio tijekom kliničkog ispitivanja koji može nakon ocjene uzročno-posljedične povezanosti s primijenjenim lijekom biti klasificiran kao štetni događaj koji nije povezan s lijekom ili kao nuspojava.
21. Uvrštena nuspojava jest svaka nuspojava čija je priroda, težina, posebnost ili ishod u skladu s podacima navedenim u CCSI-u.
22. Vijeće međunarodnih organizacija za medicinske znanosti (Council for International Organizations of Medical Sciences (CIOMS)) jest međunarodna, nevladina, neprofitna organizacija koju su zajednički osnovali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNESCO 1949. godine. Članovi CIOMS-a su internacionalne, nacionalne i pridružene organizacije koje zastupaju biomedicinske discipline te se bave medicinskom znanosti i istraživanjima.
23. Zloupotreba lijeka jest trajna ili povremena hotimična pretjerana uporaba lijeka koja je praćena štetnim fizičkim ili psihičkim učinkom.

Članak 3.

Nuspojava iz članka 2. točke 73. Zakona o lijekovima (u daljnjem tekstu: Zakon) može biti posljedica pretjeranog farmakološkog učinka lijeka, odnosno može se razviti neovisno o osnovnom farmakološkom učinku lijeka (preosjetljivost, idiosinkrazija, intolerancija). Terapijski neuspjeh također se ubraja u nuspojave lijeka.
Uzročno-posljedična povezanost između nuspojave i primijenjenog/ih lijeka/lijekova ocjenjuje se sukladno članku 23. ovoga Pravilnika.
Težina simptoma nuspojave dijeli se na blagu, umjerenu i tešku, što nema regulatorno već stručno medicinsko značenje.
Nuspojave mogu biti ozbiljne i ne-ozbiljne. Nuspojava iz članka 2. točke 76. Zakona smatra se ozbiljnom ako zadovoljava sljedeće kriterije:
- da je dovela do smrti osobe,
- da je dovela do po život opasnog stanja,
- da je dovela do potrebe bolničkog liječenja ili produljenja već