Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine", broj 41/07) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
PRAVILNIK
O DIJAGNOSTIČKOM PRIRUČNIKU ZA AFRIČKU SVINjSKU KUGU
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 116 od 11 listopada 2008)
Članak 1.
1) Ovim se Pravilnikom propisuje Dijagnostički priručnik za afričku svinjsku kugu (u daljnjem tekstu: priručnik).
2) Priručnik iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Dodatku ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 2.
1) Potvrđivanje afričke svinjske kuge mora se provesti u skladu s postupcima, metodama uzorkovanja i kriterijima za procjenu rezultata laboratorijskih testova koji su utvrđeni u priručniku i na temelju:
(a) otkrivanja kliničkih znakova i postmortem oštećenja uzrokovanih bolešću;
(b) otkrivanja virusa, antigena ili genoma u uzorcima tkiva, organa, krvi ili izlučevina svinje;
(c) dokazivanja specifičnih protutijela u uzorcima krvi.
2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka nacionalni dijagnostički laboratoriji navedeni u DodatkuIV. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge ("Narodne novine", broj 112/07) mogu unositi promjene u laboratorijske testove navedene u priručniku2, ili mogu upotrebljavati drugačije testove, uz uvjet da se može dokazati njihova jednaka osjetljivost i specifičnost.
3) Ukoliko se koriste modificirani ili drugačiji testovi, njihova se osjetljivost i specifičnost mora ocijeniti u okviru periodičnih usporednih testova koje organizira Referentni laboratorij Zajednice za afričku svinjsku kugu.
Članak 3.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 011-02/08-01/27
Urbroj: 525-6-08-1
Zagreb, 3. listopada 2008.
Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.
DODATAK
DIJAGNOSTIČKI PRIRUČNIK ZA AFRIČKU SVINjSKU KUGU
PoglavljeI.
UVOD, CILjEVI I POJMOVI
1. U svrhu osiguravanja ujednačenih postupaka dijagnosticiranja afričke svinjske kuge (u daljnjem tekstu: ASK) ovaj priručnik:
(a) propisuje smjernice i minimalne uvjete za dijagnostičke postupke, metode uzorkovanja te kriterije za procjenu rezultata kliničkih i postmortem pretraga te laboratorijskih testova za ispravnu dijagnozu ASK3;
(b) određuje minimalne bio-sigurnosne uvjete i standarde kakvoće kojih se mora pridržavati u laboratorijima za dijagnosticiranje ASK te prilikom prijevoza uzoraka;
(c) određuje laboratorijske testove koji se koriste za dijagnosticiranje ASK i laboratorijske postupke koje se koriste za genetsku tipizaciju izolata virusa ASK.
2. Ovaj je priručnik namijenjen prvenstveno nadležnim tijelima odgovornim za nadzor ASK. Stoga je naglasak na načelima i primjenama laboratorijskih testova te procijeni njihovih rezultata, a ne na detaljnim laboratorijskim postupcima.
3. Za potrebe ovoga priručnika, osim pojmova navedenih u članku 2. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge4, primjenjuju se i sljedeći pojmovi:
(a) "sumnjivo gospodarstvo" znači svako gospodarstvo na kojem se nalazi jedna ili više svinja sumnjivih da su zaražene virusom ASK ili kontaktno gospodarstvo u skladu s člankom 2. točom (k) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge5;
(b) "epidemiološka podjedinica" ili "podjedinica" je zgrada, mjesto ili zemlja unutar gospodarstva blizu smještena, na kojima se skupine svinja drže tako da su često u izravnom ili neizravnom međusobnom kontaktu, ali se istovremeno drže odvojeno od drugih svinja s istog gospodarstva;
(c) "svinje u kontaktu" su svinje koje su tijekom posljednjih 21 dan na gospodarstvu bile u izravnom dodiru s jednom ili više svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom ASK.
PoglavljeII.
OPIS ASK S NAGLASKOM NA DIFERENCIJALNO DIJAGNOSTICIRANjE
A. UVOD
1. Uzročnik ASK je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Sojevi virusa ASK razlikuju se po virulenciji, iako nisu ustanovljeni različiti serotipovi.
2. Virus ASK je vrlo postojan u izlučevinama zaraženih svinja, u trupovima i svježem mesu svinja, te u nekim proizvodima od mesa svinja. Kako bi se osiguralo njegovo inaktiviranje u okolišu, moraju se koristiti odgovarajući dezinficijensi.
3. Glavni prirodni put zaraze svinja u Europi je oro-nazalni, izravnim ili neizravnim kontaktom sa zaraženim svinjama ili hranjenjem hranom koja je kontaminirana virusom. U onim područjima u kojima postoje vektori6, prijenos putem tih vektora ima vrlo važnu ulogu u postojanosti i širenju virusa. ASK se također može širiti neizravnim dodirom s kontaminiranim materijalima i ubodom insekata koji mehanički prenose virus ASK. Bolest se može prenijeti i sjemenom zaraženih nerasta.
4. Razdoblje inkubacije je oko pet do 15 dana, ali u uvjetima na terenu klinički simptomi na gospodarstvu mogu postati vidljivi tek nekoliko tjedna nakon unošenja virusa, pa i duže ako se radi o slabim sojevima virusa.
5. ASK se može javiti u akutnom, subakutnom i kroničnom obliku, ovisno o virulenciji virusa.
6. Kod svinja koje se nakon zaraze klinički oporave viremija traje 40 do 60 dana, i te svinje postaju kliconoše. Virus ASK se kod svinja kliconoša se može izolirati i do šest mjeseci po infekciji.
B. AKUTNI OBLIK
1. Prvi klinički znak bolesti je obično visoka tjelesna temperatura (više od 40oC), koja je praćena depresijom, gubitkom apetita, brzim i teškim disanjem, te iscjedkom iz nosa i očiju. Svinje su nekoordinirane u kretanju i nakupljaju se u skupine. Krmače mogu pobaciti u svim stadijima gravidnosti. Kod nekih svinja može doći do povraćanja i opstipacije, dok se kod nekih može razviti krvavi proljev. Dolazi do vidljivih potkožnih krvarenja, posebno na ekstremitetima i ušima. Prije smrti može doći do kome, koja se javlja jedan do sedam dana nakon razvoja kliničkih znakova. Stopa pobola i pomor unutar gospodarstva može biti 100%.
Postmortem nalazi pokazuju tipičan hemoragijski sindrom s općom kongestijom trupa, nakupljanjem krvi u prsnoj i trbušnoj šupljini, povećanom tamnom slezenom, hemoragičnim limfnim čvorovima koji nalikuju ugrušcima krvi, posebno bubrežni i gastrohepatični limfni čvorovi, petehijama u bubrezima (kortikalnim i medularnim piramidama i bubrežnoj nakapnici), serozi abdomena, sluznici želuca i crijeva i srcu (epikard i endokard), hidrotoraksom i petehijama po pleuri.
2. Akutni oblik klasične svinjske kuge obično dovodi do kliničke i patološke slike koja je vrlo slična kao kod afričke svinjske kuge. Krvarenja po koži i ušima upućuju na sumnju za akutnu klasičnu ili afričku svinjsku kugu.
Na akutni oblik ASK treba također posumnjati i kod sumnje na: vrbanac, reprodukcijski i respiratorni sindrom svinja, trovanje kumarinom, hemoragijsku purpuru, sindrom kržljavosti odbite prasadi, sindrom dermatitisa i nefropatije svinja, infekcije salmonelom ili Pasteuerellom, te bilo koje probavne ili respiratorne sindrome praćene povišenom tjelesnom temperaturom kod kojih svinje ne reagiraju na liječenje antibioticima.
C. SUBAKITNI OBLICI
Subakutni oblici su učestaliji u endemskim područjima. Za subakutnu infekciju je karakteristična promjenjiva povišena temperatura, depresija i pneumonija. Smrt može uslijediti radi zatajenja srca. Oštećenja kod subakutnih oblika su slična onima kod akutnog oblika, ali su blaža. Svojstvena oštećenja su velika krvarenja u limfnim čvorovima, bubrezima i slezeni, kongestija i edem pluća, te u nekim slučajevima intersticijska pneumonija.
D. KRONIČNI OBLICI
Kronični oblici ove bolesti su rijetki. Kod kroničnih se oblika može uočiti sekundarna bakterijska infekcija. Budući da su klinički znaci kroničnog ASK prilično nespecifični, za diferencijalno dijagnosticiranje potrebno je uzeti u obzir druge bolesti. U zaraženom gospodarstvu povišenje tjelesne temperature moguće je ustanoviti u određenog broja svinja, ali ne nužno kod svake životinje.
: