Na temelju članka 149. stavak 3. Zakona o zračnom prometu ("Narodne novine" broj 69/09) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O AERODROMIMA NA VODI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 35 od 25 marta 2011)

DIO PRVI

TEMELjNE ODREDBE

Odjeljak 1.

OPĆENITO

Područje primjene

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se:
a) minimalni tehnički i drugi standardi koji se primjenjuju tijekom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i označavanja aerodroma na vodi, gradnje i postavljanja prepreka na području aerodroma na vodi, te
b) posebni uvjeti građenja u području prilaznih i odletnih površina.
(2) Agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) donosi odluke i poduzima radnje i mjere na način propisan Zakonom o zračnom prometu i ovim Pravilnikom, te osigurava njegovu primjenu.
(3) U skladu s člankom 15. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944., odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sve aerodrome na vodi otvorene za javnu uporabu u civilnom zračnom prometu.
(4) Na aerodromima na vodi i pojedinim objektima koji su izgrađeni prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, Agencija može dozvoliti odstupanje od propisanih standarda na temelju odgovarajuće dokumentacije (aeronautičke studije, projekti, elaborati i dr.), ukoliko takvo odstupanje neće utjecati na sigurnost izvođenja operacija na tom aerodromu na vodi.

Pojmovi, kratice i simboli

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1) aerodrom na vodi (njater aerodrome): određeno područje na vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak hidroaviona,
2) aerodromski svjetlosni far (aerodrome beacon): svjetlosni far namijenjen uočavanju lokacije aerodroma iz zraka,
3) bljeskalica (capacitor discharge light): žarulja punjena plinom u kojoj se putem električnog pražnjenja visokog napona proizvodi vrlo kratak bljesak visokog intenziteta,
4) certificirani aerodrom (certified aerodrome): aerodrom čijem operatoru je izdana svjedodžba aerodroma,
5) čistina (clearnjay): određena pravokutna površina na kopnu ili vodenoj površini pod nadležnošću Agencije, definirana i pripremljena kao prikladna površina iznad koje hidroavion može obaviti dio svog početnog uspona do određene visine,
6) deklinacija postaje (station declination): razlika između nultog radiala VOR-a i geografskog sjevera, određenog u trenutku kalibriranja postaje VOR-a,
7) efektivni intenzitet svjetla bljeskalice (effective intensity): efektivni intenzitet svjetla bljeskalice, koji je adekvatan intenzitetu stalnog izvora svjetla iste boje promatranog s iste udaljenosti u istim uvjetima,
8) elipsoidna visina (geodetska visina) (ellipsoid height (geodetic height)): visina s obzirom na referentni elipsoid, a predstavlja duljinu normale elipsoida od točke na fizičkoj površini Zemlje do njenog probodišta kroz plohu elipsoida,
9) geodetski referentni sustav (geodetic datum): najmanji broj parametara potrebnih za utvrđivanje lokacije i orijentacije lokalnog referentnog sustava u odnosu na globalni referentni sustav/okvir,
10) geoid (geoid) ekvipotencijalna površina z gravitacijskom polju Zemlje koja se poklapa sa srednjom razinom mora (MSL) koja se kontinuirano pruža ispod kontinenata,
11) geoidna undulacija (geoid undulation): pozitivna (iznad) ili negativna (ispod) udaljenost geoida od matematičkog referentnog elipsoida. Prema definiciji elipsoida u Svjetskom geodetskom sustavu - 1984 (NjGS-84), razlika između elipsoidne visine i ortometrijske visine predstavlja geoidnu undulaciju,
12) gregorijanski kalendar (Gregorian calendar): kalendar u općoj upotrebi, prvi put uveden 1582. radi utvrđivanja kalendarske godine koja u odnosu na Julijanski kalendar preciznije aproksimira tropsku godinu. Po Gregorijanskom kalendaru uvedeno je takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. obične po Gregorijanskom kalendaru,
13) gustoća prometa na aerodromu (aerodrome traffic density):
a) mala, u slučaju da broj kretanja u srednje prometnom satu nije veći od 15,
b) srednja, u slučaju da je broj kretanja u srednje prometnom satu od 16 do 25,
c) velika, u slučaju da je broj kretanja u srednje prometnom satu unutar raspona od 26 ili više.
Broj kretanja u srednje prometnom satu je aritmetička sredina broja kretanja tijekom godine dnevnog najprometnijeg sata. Jedno kretanje kao pojam sadrži jedno slijetanje i jedno uzlijetanje,
14) hidroavion (Seaplane) vrsta zrakoplova s ugrađenim aerodinamički oblikovanim plovcima umjesto podvozja s kotačima,
15) identifikacijski znak aerodroma (aerodrome identification sign): oznaka na aerodromu postavljena kao pomoć u identifikaciji aerodroma iz zraka,
16) integritet (zrakoplovni podatak) (integrity (aeronautical data)): stupanj cjelovitosti zrakoplovnog podatka koja jamči da zrakoplovni podatak i njegova vrijednost nisu izgubljeni ili izmijenjeni od trenutka njegovog nastanka ili ovlaštene nadopune,
17) kalendar (calendar): diskretni vremenski referentni sustav koji služi kao osnova za definiranje vremenskog položaja s vremenskom jedinicom jednog dana (ISO 19108),
18) kvaliteta podataka (data ljuality): stupanj ili razina pouzdanosti da dobiveni podaci ispunjavaju zahtjeve korisnika glede točnosti, rezolucije i cjelovitosti,
19) lomljivi objekt (frangible object): objekt male mase oblikovan tako da se pod pritiskom lomi, izvije ili popusti pod naletom hidroaviona kako bi predstavljao najmanju opasnost za hidroavion,
20) manevarska površina (manoeuvring area): dio aerodroma na vodi (osim površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona) određen za uzlijetanje, slijetanje ili kretanje hidroaviona,
21) načela ljudskih čimbenika (human factors principles): načela koja se primjenjuju u zrakoplovnom dizajnu, certificiranju, obuci, operacijama i održavanju u cilju postizanja sigurnog međuodnosa između čovjeka i drugih dijelova sustava, uzimajući u obzir aspekt ljudske izvedbe,
22) nadmorska visina aerodroma (aerodrome elevation): nadmorska visina najviše točke površine za slijetanje,
23) neinstrumentalna površina za slijetanje i uzlijetanje - plovni kanal (non-instrument njaternjay): površina za slijetanje i uzlijetanje - plovni kanal, namijenjena za operacije hidroaviona utemeljene na postupcima vizualnog prilaženja (VFR),
24) neovisni paralelni prilazi (independent parallel approaches): istovremeni prilazi po virtualnim produljenim osima na paralelne ili približno paralelne instrumentalne površine za slijetanje-plovne kanale, gdje nisu propisani radarski uvjeti razdvajanja između hidroaviona,
25) neovisna paralelna uzlijetanja (independent parallel departures): istovremena uzlijetanja s paralelnih ili približno paralelnih instrumentalnih površina za uzlijetanje-plovnih kanala,
26) normalno područje letenja (normal flight zone (NFZ)): područje izvan zaštićenog područja od laserskog zračenja (LFFZ, LCFZ ili LSFZ), ali koje je zaštićeno od jakog laserskog zračenja kako bi se spriječilo biološko oštećenje oka,
27) objavljene duljine (declared distances):
a) raspoloživa duljina za zalet (take-off run available (TORA)): duljina staze objavljena kao raspoloživa i prikladna za zalet hidroaviona kod uzlijetanja,
b) raspoloživa duljina za uzlijetanje (take-off distance available (TODA)): rapoloživa duljina za zalet hidroaviona s dodatkom predpolja, ako isto postoji,
c) raspoloživa duljina za ubrzavanje i zaustavljanje (accelerate stop distance available (ASDA)): raspoloživa duljina za zalet zajedno s duljinom staze za zaustavljanje, ako ista postoji,
d) raspoloživa duljina za slijetanje (landing distance available (LDA)): duljina površine za slijetanje koja je