Na temelju članka 21. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98.) i članka 19. točke 1. i članka 20. točke 1. Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ("Narodne novine", broj 163/98.), Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na sjednici održanoj 28. ožujka 2000., donosi

ODLUKU

O UVJETIMA POD KOJIMA SE SMATRA DA JE OSIGURANIK UZDRŽAVAO ČLANA OBITELjI I UVJETIMA PRESTANKA PRAVA NA OBITELjSKU MIROVINU ZBOG NASTALE PROMJENE U IMOVNOM STANjU, ODNOSNO PRIHODIMA U 2000. GODINI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 35 od 31 ožujka 2000)

Članak 1.

1) Kada je stjecanje prava na obiteljsku mirovinu uvjetovano uzdržavanjem, smatrat će se da član obitelji nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje ako mu osnovica iz plaće od poljoprivredne djelatnosti (katastarski prihod) ne prelazi svotu od 1.137,75 kn godišnje ili ako mu drugi stalni prihod ne prelazi svotu od 401,67 kn mjesečno.
2) Ako član obitelji osiguranika iz stavka 1. ovog članka, osim katastarskog prihoda, ima i druge prihode, katastarski prihod dijeli se s 11,37, a mjesečna svota svih ostalih prihoda s 4,01 pa ako zbroj količnika ne prelazi 100, smatra se da član obitelji nema vlastitog prihoda dovoljnog za uzdržavanje.

Članak 2.

1) Dio katastarskog prihoda od vlastitog poljoprivrednog imanja koji pripada članu obitelji za kojeg se utvrđuje pravo na obiteljsku mirovinu izračunava se tako da se dijeli na sve članove poljoprivrednog kućanstva - srodnika koji žive na tom poljoprivrednom imanju.
2) Ako član obitelji osiguranika za kojega se utvrđuje pravo na obiteljsku mirovinu živi i ostvaruje prihod na poljoprivrednom imanju srodnika, u vlastiti prihod toga člana obitelji od poljoprivredne djelatnosti uračunat će se razmjerni dio katastarskog prihoda od toga poljoprivrednog imanja.
3) Dio katastarskog prihoda, koji prema stavku 2. ovog članka pripada članu obitelji za kojega se utvrđuje pravo na obi-teljsku mirovinu, izračunava se tako da se katastarski prihod dijeli na sve članove poljoprivrednog kućanstva srodnika koji žive na tom poljoprivrednom imanju i koji sudjeluju u privređivanju i trošenju ostvarenih prihoda, bez obzira na stupanj srodstva.

Članak 3.

Navedeni cenzusi ne primjenjuju se pri ostvarivanju prava roditelja na obiteljsku mirovinu nakon smrti hrvatskog branitelja.

Članak 4.

1) Smatrat će se da je osiguranik osigurao sredstva za uzdržavanje člana obitelji koji je živio izvan njegova kućanstva ako mu je redovito davao materijalna sredstva u prosječnoj vrijednosti od najmanje 481,88 kn mjesečno, a drugi prihodi toga člana obitelji ne prelaze visinu prihoda iz članka 1. ove odluke.
2) Smatrat će se da uzdržavanje nije prekinuto za vrijeme za koje je osiguranik, od kojega član obitelji izvodi svoje pravo na obiteljsku mirovinu, bio zbog objektivnih okolnosti, bez svoje krivnje, privremeno spriječen da stvarno uzdržava člana obitelji.

Članak 5.

1) Ako kod korisnika obiteljske mirovine, kojemu je priznato pravo na obiteljsku mirovinu na temelju utvrđenog uzdržavanja, prema odluci, naknadno nastanu promjene u imovnom stanju zbog kojih vlastiti prihodi prelaze svote određene ovom odlukom, donijet će se rješenje o prestanku prava.
2) U primjeni stavka 1. ovog članka, u prihode korisnika obiteljske mirovine ne uračunava se obiteljska mirovina, odnosno dio obiteljske mirovine koji bi mu pripadao u slučaju odvojenog života, kao ni doplatak za djecu koji mu pripada kao korisniku obiteljske mirovine.

Članak 6.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 2000.
Klasa: 140-13/00-01/2212
Urbroj: 341-00-01/00-10
Zagreb, 28. ožujka 2000.
Predsjednik
Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda
za mirovinsko osiguranje
prof. dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.