Na temelju članka 161. stavka 1. pod 3. Zakona o kreditnim institucijama ("Narodne novine" br. 117/2008) te članka 43. stavka 2. pod 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" br. 75/2008.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O UPRAVLjANjU RIZICIMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 1 od 02 siječnja 2009, 41/09, 75/09, 2/10, 160/13)

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Odluke

Članak 1.

Ovom se Odlukom pobliže propisuju minimalni zahtjevi o upravljanju rizicima i to:
1) opća pravila o upravljanju rizicima,
2) pravila o upravljanju kreditnim rizikom,
3) pravila o upravljanju tržišnim rizicima i
4) pravila o upravljanju operativnim rizikom.

Obveznici primjene

Članak 2.

(1) Odredbe ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.
(2) Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice kreditnih institucija iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga.
(3) Odredbe ove Odluke kreditna institucija dužna je primjenjivati na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.

Pojmovi

Članak 3.

Pojedini pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:
1. Sustav upravljanja rizicima jest sveobuhvatnost organizacijske strukture, pravila, procesa, postupaka, sustava i resursa za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o izloženosti rizicima odnosno upravljanju rizikom u cjelini te podrazumijeva uspostavu odgovarajućeg korporativnog upravljanja i kulture rizika.
2. Kultura rizika minimalno obuhvaća opću svjesnost o rizicima na svim razinama kreditne institucije, odnos i ponašanje radnika prema i u svezi rizika i upravljanja rizikom, uzimajući u obzir sklonost preuzimanju rizika.
3. Sklonost preuzimanju rizika jest iznos odnosno razina rizika kojeg kreditna institucija smatra prihvatljivim preuzeti u ostvarenju svoje poslovne strategije i ciljeva u postojećem poslovnom okruženju. Sklonost preuzimanju rizika obuhvaća određivanje namjere za preuzimanje rizika kao i određivanje tolerancije prema riziku u smislu određivanja razine rizika koji kreditna institucija smatra prihvatljivim.
4. Ovladavanje rizikom jest sveukupnost strateških odrednica, metoda, kriterija i postupaka radi prihvaćanja, izbjegavanja, smanjenja ili prijenosa utvrđenog rizika.
5. Profil rizičnosti jest mjera odnosno procjena svih rizika kojima je ili kojima bi mogla biti izložena kreditna institucija u svojem poslovanju.
6. Više rukovodstvo jesu fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije odgovorne za svakodnevno vođenje njezina poslovanja i za to odgovaraju upravi ili nadzornom odboru.
7. Testiranje otpornosti na stres jest tehnika upravljanja rizicima koja se rabi za procjenu potencijalnih učinaka specifičnih događaja i/ili promjene više faktora rizika na financijsko stanje kreditne institucije. Testiranje otpornosti na stres može se podijeliti na analizu scenarija i analizu osjetljivosti. Analiza scenarija je procjena utjecaja istodobne promjene više faktora rizika na financijsko stanje kreditne institucije u jasno definiranim stresnim okolnostima. Analiza osjetljivosti je procjena utjecaja jednog određenog faktora rizika na financijsko stanje kreditne institucije pri čemu uzrok stresa nije identificiran.
8. Funkcija podrške poslovanju jesu aktivnosti kreditne institucije koje obavljaju osobe ovlaštene za vođenje knjigovodstvenih evidencija i ostalih pozadinskih poslova.
9. Funkcija ugovaranja transakcija (eng. front office) jesu aktivnosti kreditne institucije koje obavljaju osobe ovlaštene za ugovaranje transakcija iz kojih proizlaze rizici.
10.. Funkcija pozadinskih poslova riznice (eng. back office) su aktivnosti kreditne institucije koje obavljaju osobe ovlaštene za provođenje pozadinskih poslova riznice i vođenje knjigovodstvene evidencije ugovorenih transakcija.
11. Knjiga trgovanja na način kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL,L176, 27. 6. 2013.; u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013).
12. Knjiga pozicija kojima se ne trguje obuhvaća sve bilančne i izvanbilančne stavke kreditne institucije koje se ne smatraju pozicijama iz knjige trgovanja u smislu članka 4. stavka 1. točke 86. Uredbe (EU) br. 575/2013.
13. Vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika ili "VIPKR" na način kako je to uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 98. Uredbe (EU) br. 575/2013.
14. Plasmani na način kako je to uređeno Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.
15. Sekuritizacija i pojmovi povezani sa sekuritizacijom na način kako je to uređeno člankom 4. stavkom 1. točkama 13. i 14. te točkama od 61. do 67. Uredbe (EU) br. 575/2013.
16. Značajna kreditna institucija jest svaka kreditna institucija kojoj prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od sedam milijardi kuna.

Definicije rizika

Članak 3.a

Za potrebe upravljanja rizicima u skladu s ovom Odlukom kreditna institucija dužna je primjenjivati sljedeće definicije rizika:
1. Kreditni rizik jest rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji.
2. Tržišni rizici jesu pozicijski, valutni i robni rizik.
1) Pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvedenoga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na opći i specifični rizik.
2) Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.
3) Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.
3. Operativni rizik jest rizik na način kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 52. Uredbe (EU) br. 575/2013.
4. Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
5. Likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da podmiri svoje novčane obveze o dospijeću.
6. Rizik financiranja likvidnosti (engl. funding liljuidity risk) jest rizik da kreditna institucija neće biti u stanju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.
7. Rizik tržišne likvidnosti (engl. market liljuidity risk) jest rizik koji proizlazi iz nemogućnosti kreditne institucije da jednostavno napravi prijeboj pozicija (engl. offset) ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni, zbog tržišnog poremećaja ili zbog nedovoljne dubine tržišta.
8. Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno