Na temelju članka 161. Zakona o kreditnim institucijama ("Narodne novine" broj 117/2008, 74/2009 i 153/2009) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" broj 75/2008) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O UPRAVLjANjU LIKVIDNOSNIM RIZIKOM

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 2 od 04 siječnja 2010, 73/11)

1. OPĆE ODREDBE

Opće odredbe

Članak 1.

(1) Ovom se Odlukom propisuju minimalni kvalitativni zahtjevi za upravljanje likvidnosnim rizikom kreditne institucije i kvantitativni zahtjevi za potrebe izvješćivanja Hrvatske narodne banke.
(2) Odredbe ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.
(3) Odredbe ove Odluke na odgovarajući se način primjenjuju:
- na podružnice kreditnih institucija iz država članica koje pružaju uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske i
- na podružnice kreditnih institucija iz trećih država koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga.

Pojmovi

Članak 2.

Pojedini pojmovi, u smislu ove Odluke, imaju sljedeće značenje:
1) Testiranje otpornosti na stres jest tehnika upravljanja rizicima koja se upotrebljava za procjenu potencijalnih učinaka specifičnih događaja i/ili promjene više financijskih faktora na financijsko stanje kreditne institucije. Testiranje otpornosti na stres može se podijeliti na analizu scenarija i analizu osjetljivosti.
2) Analiza scenarija je procjena utjecaja istodobne promjene više faktora rizika na financijsko stanje kreditne institucije u jasno definiranim stresnim okolnostima.
3) Analiza osjetljivosti je procjena utjecaja jednoga određenog faktora rizika na financijsko stanje kreditne institucije pri čemu uzrok stresa nije identificiran.
4) Izvještajnim datumom smatra se posljednji kalendarski dan izvještajnog mjeseca za koji kreditna institucija dostavlja izvješća.
5) Radnim danima smatraju se dani od ponedjeljka do petka osim ako koji od tih dana nije državni praznik ili blagdan.
6) Tjedan dana odnosi se na prvih sedam kalendarskih dana koji slijede nakon dana za koji se računa minimalni koeficijent likvidnosti.
7) Mjesec dana odnosi se na razdoblje od osmoga do tridesetoga kalendarskog dana koje slijedi nakon dana za koji se računa minimalni koeficijent likvidnosti.
8) Profesionalni sudionik na novčanom tržištu je financijska institucija, mirovinski fond, investicijski fond, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje. Profesionalni sudionik na novčanom tržištu je i druga pravna osoba, osim kreditnih institucija, koja za potrebe upravljanja vlastitim sredstvima sudjeluje na novčanom tržištu na način i s učestalošću usporedivom s aktivnostima kreditnih institucija. To je ona pravna osoba koja svakodnevno ili često nudi obvezujuće kotacije odnosno ponude za novčana sredstva u iznosima koji su značajni u odnosu na ukupno ostvarene volumene na novčanom tržištu ili ona pravna osoba koja utječe na konačno formiranje cijene (primljenih/danih) sredstava i time mijenja cijenu slične transakcije koju kreditna institucija postiže u poslovanju s ostalim klijentima.
9) Korigirani iznos je iznos imovine (uključujući i trenutačno utrživu imovinu) i obveza korigiran odgovarajućim korektivnim faktorom.
10) Konvertibilne valute su valute država članica G10 (Belgije, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Švedske i Švicarske), Europskoga gospodarskog prostora (EEA, koji osim država članica EU obuhvaća Island, Lihtenštajn i Norvešku), Australije i Novog Zelanda.
11) Rizik financiranja likvidnosti (engl. funding liljuidity risk) jest rizik da kreditna institucija neće biti u stanju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.
12) Rizik tržišne likvidnosti (engl. market liljuidity risk) jest rizik koji proizlazi iz nemogućnosti kreditne institucije da jednostavno napravi prijeboj pozicija (engl. offset) ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni bilo zbog tržišnog poremećaja bilo zbog nedovoljne dubine tržišta.
13) Profil rizičnosti je mjera odnosno procjena svih rizika kojima je ili kojima bi mogla biti izložena kreditna institucija u svom poslovanju.
(2) Za potrebe ove Odluke:
1) za pojmove "središnja država", "multilateralna razvojna banka", "međunarodna organizacija", "lokalna i područna (regionalna) samouprava" i "javno državno tijelo" upotrebljavaju se definicije tih pojmova iz Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija,
2) za pojam "sustav unutarnjih kontrola" upotrebljava se definicija iz Odluke o sustavu unutarnjih kontrola,
3) za pojam reputacijski rizik" upotrebljava se definicija iz Odluke o postupku procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije.

2. MINIMALNI KVALITATIVNI ZAHTJEVI ZA UPRAVLjANjE LIKVIDNOSNIM RIZIKOM

Članak 3.

(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti sustav upravljanja likvidnosnim rizikom koji će biti primjeren vrsti, opsegu i složenosti poslovanja te profilu rizičnosti kreditne institucije.
(2) Sustav upravljanja likvidnosnim rizikom kreditne institucije mora osigurati održavanje dovoljno likvidnih sredstava u obliku rezervne, visokokvalitetne, nezaložene likvidne imovine za osiguranje u slučajevima različitih stresnih događaja (različitog intenziteta i trajanja), uključujući gubitak ili smanjenje neosiguranih i inače dostupnih izvora sredstava. Za korištenje navedenih sredstava ne smije biti nikakvih pravnih ili operativnih zapreka.
(3) Kreditna institucija dužna je imati jasno definiranu toleranciju izloženosti likvidnosnom riziku, a koja je određena u skladu s poslovnim planovima, donesenom strategijom, cjelokupnom sklonošću preuzimanju rizika i ulogom kreditne institucije u financijskom sustavu. Tolerancija izloženosti likvidnosnom riziku jest razina izloženosti likvidnosnom riziku koju je kreditna institucija spremna preuzeti i koja mora omogućiti da kreditna institucija upravlja svojom likvidnošću u normalnim okolnostima tako da je u stanju izdržati dulja stresna razdoblja.
(4) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti strategiju, politike i ostale interne akte za upravljanje likvidnosnim rizikom koji će biti u skladu s profilom rizičnosti kreditne institucije i njezinom tolerancijom izloženosti likvidnosnom riziku. Strategija upravljanja likvidnosnim rizikom minimalno obuhvaća ciljeve i osnovna načela preuzimanja likvidnosnog rizika i upravljanja njime.
(5) Politike i drugi interni akti kreditne institucije za upravljanje likvidnosnim rizikom moraju minimalno obuhvatiti sljedeće:
1) korporativno upravljanje,
2) politike i postupke kojima se uređuje uspostava primjerenog i djelotvornog sustava unutarnjih kontrola,
3) strukturu imovine i obveza kao i pretpostavke o likvidnosti i utrživosti imovine,
4) sustav izvještavanja o likvidnosnom riziku,
5) politike i postupke sa stranim valutama,
6) mjerenje i praćenje neto novčanih tokova uključujući i unutardnevno upravljanje likvidnošću,
7) prekogranično upravljanje likvidnošću, kao i upravljanje likvidnošću u različitim poslovnim linijama, podružnicama i podređenim društvima,
8) diversificiranost, stabilnost izvora financiranja i dostupnost tržišta,
9) testiranja otpornosti na stres i analizu različitih scenarija i
10) planove postupanja i financiranja kreditne institucije u kriznim situacijama.
(6) Kreditna institucija dužna je aktivno upravljati izloženošću likvidnosnom riziku i potrebama za financiranjem u okviru i između različitih valuta, poslovnih linija ili pravnih osoba s obzirom na pravna i operativna ograničenja transfera sredstava.
(7) Kreditna institucija koja posluje sa stranim valutama dužna je provoditi analizu likvidnosti u stranim valutama uključujući analizu međusobne konvertibilnosti stranih valuta.
(8) Kreditna institucija dužna je za sve značajne poslovne aktivnosti (bilančne i izvanbilančne) pri određivanju cijena novog proizvoda uzeti u obzir komponentu likvidnosti, odnosno trošak likvidnosti.
(9) Kreditna institucija dužna je identificirati i pratiti profesionalne sudionike na novčanom tržištu pri upravljanju likvidnosnim rizikom te ih na odgovarajući način uključivati u izvješća. Kreditna institucija dužna je detaljno internim aktima propisati kriterije na osnovi kojih će identificirati druge pravne osobe koji su profesionalni sudionici.

Korporativno upravljanje

Članak 4.

(1) Uprava kreditne institucije dužna je uspostaviti organizacijski ustroj i utvrditi poslove i opseg odgovornosti tijela i/ili višeg rukovodstva zaduženog za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o likvidnosnom riziku te je odgovorna za njihov rad. Politikom za upravljanje likvidnosnim rizikom mora se, gdje je primjenjivo, obuhvatiti i upravljanje likvidnošću unutar grupe kreditnih institucija u RH te osigurati, ako postoje bilo kakva ograničenja u međunarodnom transferu viškova likvidnih sredstava, da su takva ograničenja navedena u politici i uzeta u obzir pri upravljanju likvidnosnim rizikom.
(2) Uprava kreditne institucije dužna je osigurati:
1) adekvatnost strategije, politika, internih akata i praksa za upravljanje likvidnošću, koje se trebaju donijeti i revidirati najmanje jednom godišnje odnosno češće ako to ocijeni potrebnim,
2) ispunjavanje dnevnih obveza kreditne institucije i izdržavanje