Na temelju članka 41. stavka 4., članka 51. stavka 2. i članka 68. Zakona o bankama ("Narodne novine" broj 161/98), članka 4. Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka ("Narodne novine" broj 44/94) i članka 67. stavka 1. točke 23. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" broj 35/95 - pročišćeni tekst), Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj 26. ožujka 1999. godine, donio je

ODLUKU

O RASPOREIVANjU PLASMANA I IZVANBILANČNIH RIZIČNIH STAVKI I UTVRIVANjU IZLOŽENOSTI BANKE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 32 od 02 travnja 1999)

OPĆE ODREDBE

I.
Ukupna aktiva banke i izvanbilančne rizične stavke, dijele se na:
1) rizične bilančne i izvanbilančne rizične stavke (u daljnjem tekstu: plasmani ), koje se raspoređuju u rizične skupine prema ovoj Odluci,
2) vrijednosne papire koji se ne raspoređuju u rizične skupine nego se vrednuju prema kriterijima iz Zakona o računovodstvu odnosno Međunarodnih računovodstvenih standarda i ove Odluke,
3) ostalu aktivu banke koja se ne raspoređuje u rizične skupine, jer po svojoj kakvoći nema kreditni rizik.
Plasmani banke raspoređuju se u rizične skupine prema njihovoj kakvoći (procjeni mogućnosti redovite odnosno prisilne naplate) i to u pet rizičnih skupina A, B, C, D i E.
II.
Plasmani banke dijele se u dvije skupine:
1) plasmani koji ostvaruju prihode - plasmani raspoređeni u rizične skupine A i B, i
2) plasmani koji ne ostvaruju prihode - plasmani raspoređeni u rizične skupine C, D i E.
Novčanice i kovanice, nekretnine i oprema banke predstavljaju aktivu koja se ne raspoređuje u rizične skupine.
III.
Plasmani banke koji se raspoređuju u rizične skupine predstavljaju sve rizične bilančne i izvanbilančne rizične stavke, koje se po pojedinim instrumentima definiraju ovom Odlukom i Uputom za jedinstvenu primjenu ove Odluke.
IV.
Ulaganja banke u vrijednosne papire i poslovne udjele (u daljnjem tekstu: vrijednosni papiri) dijele se na:
1) dužničke vrijednosne papire koji se vode u trgovačkom i investicijskom portfelju;
2) vlasničke vrijednosne papire koji se vode u trgovačkom i investicijskom porfelju;
3) ulaganja u podružnice (trgovačka društva kćeri) i povezana trgovačka društva.
Dužnički vrijednosni papiri raspoređeni u investicijski portfelj uključuju se u plasmane i raspoređuju u rizične skupine prema kriterijima propisanim u ovoj Odluci.
Kriteriji za evidentiranje i vrednovanje vrijednosnih papira koji se ne raspoređuju u rizične skupine dani su u Uputi za jedinstvenu primjenu ove Odluke i Uputi za primjenu kontnog plana za banke.

KRITERIJI I ODGOVORNOSTI ZA RASPOREIVANjE PLASMANA U RIZIČNE SKUPINE

V.
Uprava banke dužna je osigurati adekvatne politike i procedure procjene kreditne sposobnosti potencijalnog korisnika plasmana, odobravanja plasmana, instrumenata osiguranja naplate plasmana, stalnog nadzora nad odobrenim plasmanima (u daljnjem tekstu: kreditne politike ), te raspoređivati plasmane u odgovarajuće rizične skupine sukladno ovoj Odluci.
Uprava banke dužna je formirati unutarnju službu za procjenu i mjerenje rizika koje banka trpi u svom poslovanju, a posebno kreditnog rizika, koja joj je izravno podređena i koja je odvojena od drugih organizacijskih dijelova banke. Jedan član uprave banke dužan je kontinuirano pratiti i mjeriti rizičnost poslovanja banke sukladno članku 66. Zakona o bankama.
Raspoređivanje plasmana prema stupnjevima rizika unutar rizičnih skupina banke obavljaju prema internom sustavu raspoređivanja plasmana, koji je uprava banke dužna donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.
Da bi ispunila zahtjeve ove točke uprava banke dužna je:
1) donijeti računovodstvene politike, a u okviru godišnjeg izvješća objaviti najznačajnije računovodstvene politike;
2) donijeti kreditne politike;
3) najmanje jednom u tijeku godine razmotriti i uskladiti kreditne politike s gospodarskim i tržišnim promjenama u okruženju;
4) donijeti interni sustav raspoređivanja plasmana;
5) osigurati uspostavu, održavanje i razvoj učinkovitog sustava internih kontrola banke te usvojiti adekvatan program i plan obavljanja unutarnje kontrole i unutarnje revizije i planirati poslove revizije u suradnji s ovlaštenom revizorskom tvrtkom;
6) omogućiti da unutarnja kontrola, unutarnja i eksterna revizija neometano provode svoje poslove i zadatke;
7) u cilju tekućeg praćenja kreditnog rizika banka je dužna osigurati uspostavljanje i razvoj odgovarajućih sustava izvješćivanja vezanih za plasmane banke i kreditni rizik, koji osiguravaju podatke i analize potrebne za oprezno i razumno upravljanje i kontrolu postojećih i potencijalnih izlaganja banke kreditnom riziku.
VI.
Raspoređivanje plasmana u rizične skupine obavlja se prema izloženosti banke svim oblicima rizika neplaćanja od strane dužnika odnosno rizika mogućeg gubitka po plasmanima (u daljnjem tekstu: kreditni rizik ) sukladno odredbama ove Odluke.
Raspoređivanje plasmana u rizične skupine obavlja se po pojedinačnim dužnicima, tako da se svi plasmani jednom dužniku raspoređuju u jednu rizičnu skupinu i to u onu rizičnu skupinu kojoj pripada plasman s najvećim kreditnim rizikom. Rizična skupina u koju se raspoređuje određeni plasman utvrđuje se, sukladno kriterijima iz ove Odluke, prema najlošijem od kriterija navedenih za raspoređivanje u rizične skupine od "A" do "E".
Potraživanja banke od Hrvatske narodne banke i Republike Hrvatske raspoređuju se u rizičnu skupinu A.
Iznimno, banka može u rizičnu skupinu A rasporediti pojedinačni plasman koji je osiguran prvorazrednim instrumentom osiguranja naplate prema točkiXIX. ove Odluke ili pojedinačni plasman koji je osiguran primjerenim osiguranjem prema točkiXX. ove Odluke.
Dužnici banke koji su u sanaciji i preustroju raspoređuju se u rizičnu skupinu D, s tim da se mogu rasporediti i u bolju rizičnu skupinu (skupina s manjim stupnjem rizika), pod uvjetom da se poboljšala kvaliteta njihovog poslovanja i da podmiruju obveze u rokovima sukladno rizičnoj skupini u koju su raspoređeni.
Pod jednim dužnikom smatra se sam dužnik i sve povezane osobe s njim, prema odredbama članka 26. Zakona o bankama.
VII.
Raspoređivanje plasmana odnosno dužnika banke u rizične skupine od A do E, obavlja se prema:
1. dužnikovoj kreditnoj sposobnosti (subjektivni kriteriji),
2. urednosti podmirivanja obveza odnosno prema zakašnjenju s kojim dužnik podmiruje svoje obveze za primljene plasmane (objektivni kriteriji) i
3. kvaliteti instrumenata osiguranja.
Kreditna sposobnost dužnika procjenjuje se najmanje po sljedećim osnovama:
1) karakteru dužnika tj. statusnim, osobnim i ekonomskim značajkama te kvaliteti i stručnosti menadžmenta;
2) kapitalu dužnika;
3) imovinskoj snazi dužnika, uključujući njegovu mogućnost stvaranja budućih novčanih priljeva za otplatu duga;
4) likvidnosti i