Na temelju članka 161. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama ("Narodne novine" br. 117/2008., 74/2009. i 153/2009.) te članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" br. 75/2008.) guverner Hrvatske narodne banke donosi
ODLUKU
O OGRANIČAVANjU IZLOŽENOSTI KREDITNIH INSTITUCIJA VALUTNOM RIZIKU
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 38 od 31 ožujka 2010, 62/11, 128/13)
Članak 1.
(1) Ovom Odlukom određuje se način izračuna ukupne otvorene devizne pozicije kreditnih institucija, najveća dopuštena izloženost kreditnih institucija valutnom riziku te rokovi i način izvješćivanja Hrvatske narodne banke o izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku.
(2) Ova Odluka primjenjuje se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad i podružnice kreditnih institucija iz trećih država koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga (u nastavku teksta: kreditne institucije).
Članak 2.
Pojedini pojmovi u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:
1) Valutni rizik je rizik kojem je kreditna institucija izložena kada ima otvorenu deviznu poziciju u svakoj stranoj valuti i zlatu koja može dovesti do ostvarenja gubitaka zbog promjene međuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti kune prema drugoj stranoj valuti i promjene vrijednosti zlata.
2) Jamstveni kapital je jamstveni kapital u skladu s člankom 2. stavkom 2. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija ("Narodne novine" br. 1/2009, 41/2009, 75/2009. i 02/2010.) koji je kreditna institucija iskazala Hrvatskoj narodnoj banci u posljednjem dostavljenom izvješću. Kada dođe do promjene u jamstvenom kapitalu tijekom izvještajnog razdoblja, a koja može bitno promijeniti izloženost kreditne institucije valutnom riziku (npr. dokapitalizacija, iskazani gubitak), potrebno je napraviti novi izračun jamstvenoga kapitala te ga bez odgode dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci. Ako je Hrvatska narodna banka na temelju provedenog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije rješenjem naložila novi izračun jamstvenoga kapitala, kreditna institucija dužna je odmah započeti s korištenjem tako izračunatoga jamstvenog kapitala za izračun otvorenosti devizne pozicije valutnom riziku.
3) Imovina u kunama čija se vrijednost izračunava na temelju tečaja kune prema određenoj stranoj valuti samo u slučaju deprecijacije kune prema toj stranoj valuti smatra se kupljenom opcijom kupnje te strane valute, a obveze u kunama čija se vrijednost izračunava na temelju tečaja kune prema određenoj stranoj valuti samo u slučaju deprecijacije kune prema toj stranoj valuti smatraju se prodanom opcijom kupnje te strane valute.
4) Opcija kupnje na određenu stranu valutu jest opcija koja predstavlja mogućnost kupnje te strane valute, a opcija prodaje na određenu stranu valutu jest opcija koja predstavlja mogućnost prodaje te strane valute.
5) Radnim danom smatra se svaki kalendarski dan osim subote, nedjelje i blagdana.
Članak 3.
Kreditna institucija dužna je u otvorenu deviznu poziciju u pojedinoj stranoj valuti (i u otvorenu poziciju u zlatu) uključiti sljedeće elemente:
1) neto promptnu (engl. spot) poziciju u valuti (razlika između imovine i obveza u toj valuti, uključujući i nedospjele kamate i promptnu poziciju valutnih ugovora o razmjeni i promptne transakcije koje su ugovorene, ali nisu bilančno uknjižene) odnosno neto promptnu poziciju u zlatu,
2) neto terminsku (engl. fornjard) poziciju (razlika između svih iznosa koji će biti primljeni i svih iznosa koji će biti plaćeni na temelju valutnih forvarda ili forvarda na zlato, uključujući i valutne ročnice ili ročnice na zlato te nominalni iznos valutnih ugovora o razmjeni koji nije uključen u promptnu poziciju),
3) neopozive garancije/jamstva, nepokrivene akreditive i slične instrumente na temelju kojih će kreditna institucija zasigurno morati izvršiti plaćanje, a postoji vjerojatnost da ta sredstva kreditna institucija neće moći namiriti,
4) buduće neto prihode/rashode koji još nisu obračunati, ali su zaštićeni na način da odnos zaštite udovoljava zahtjevima računovodstva zaštite u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 39 pod uvjetom da se dosljedno uključuju,
5) neto delta-ekvivalent ukupne knjige valutnih opcija i opcija na zlato, izračunat u skladu s dijelom 6.3. GlaveIII. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija ("Narodne novine" br. 1/2009., 75/2009. i 2/2010.) i
6) tržišnu vrijednost bilo koje druge opcije (koja se ne odnosi na zamjenu valuta ili zlato) čiji je odnosni financijski instrument iskazan u stranoj valuti.
Članak 4.
(1) Kreditna institucija dužna je u izračun promptne pozicije za pojedinu valutu uključiti:
1) svu deviznu imovinu i obveze,
2) imovinu i obveze uz valutnu klauzulu,
3) promptne transakcije kupnje i prodaje deviza koje su ugovorene, ali nisu knjigovodstveno provedene u glavnoj knjizi kreditne institucije i
4) promptnu poziciju valutnih ugovora o razmjeni.
(2) Neto promptna pozicija u pojedinoj valuti jest duga ako su sve navedene obveze u skladu s prvim stavkom ovoga članka manje od ukupne imovine određene istim stavkom. Neto promptna pozicija u pojedinoj valuti jest kratka ako su sve navedene obveze u skladu s prvim stavkom ovoga članka veće od ukupne imovine određene istim stavkom.
(3) U deviznu imovinu i devizne obveze uključuju se sva devizna imovina i obveze te imovina i obveze u kunama čija se vrijednost u kunama izračunava na temelju tečaja kune u odnosu prema stranoj valuti (u daljnjem tekstu imovina i obveze uz valutnu klauzulu).
(4) U neto promptnu poziciju ne uključuju se rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim obvezama kao ni bilo koja druga bilančna stavka koja ne čini imovinu ili obveze kreditne institucije.
Članak 5.
(1) Kreditna institucija dužna je u izračun terminske pozicije i pozicije neopozivih garancija i drugih sličnih instrumenata uključiti:
1) forvard transakcije kupnje i prodaje deviza (ili zlata) uključujući i valutne ročnice ili ročnice na zlato te glavnicu valutnih ugovora o razmjeni koja nije uključena u promptnu poziciju
2) neopozive garancije/jamstva, nepokrivene akreditive i slične instrumente na temelju kojih će kreditna institucija zasigurno morati izvršiti plaćanje, a postoji vjerojatnost da ta sredstva kreditna institucija neće moći nadoknaditi (iskazani u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu).
(2) Neopozive garancije/jamstva, nepokriveni akreditivi ili slični instrumenti uključuju se u dugu terminsku poziciju, i to u neto iznosu (nominalni iznos umanjen za formirana rezerviranja za identificirane rizike).
Članak 6.
(1) Kreditna institucija dužna je izračunati vrijednost knjige valutnih opcija za svaku valutu. Pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija opcije se uključuju u delta ekvivalentu nominalne vrijednosti opcije. Iznimno, kreditne institucije koje sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenoga kapitala primjenjuju jednostavnu metodu, pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija opcije uključuju u iznosu definiranom dijelom 6.2. GlaveIII. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.
(2) Delta ekvivalent svake opcije jednak je umnošku njezina delta koeficijenta i nominalne vrijednosti te opcije. Delta ekvivalent (odnosno iznos utvrđen primjenom jednostavne metode) individualnih opcija po svakoj valuti pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija na tu valutu nosi sljedeće predznake:
KUPLjENA PRODANA
OPCIJA KUPNjE + -
OPCIJA PRODAJE - +
(3) Na valutne opcije kojima se trguje na burzama, kreditna institucija primjenjuje delta koeficijente koje su odredile te burze. Delta ekvivalente opcija kreditna institucija može izračunavati i na temelju internog modela za vrednovanje opcija koji je odobrila Hrvatska narodna banka.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako kreditna institucija ima malu poziciju u kupljenim valutnim opcijama ili opcijama na zlato te kapitalni zahtjev izračunava u skladu s dijelom 6.2. GlaveIII. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, iznos izračunat u skladu s dijelom 6.2. GlaveIII. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija dodaje se otvorenoj deviznoj poziciji.
(5) Imovina i obveze s ugrađenom opcijom kupnje zbrajaju se u njihovom nominalnom iznosu vodeći računa o predznaku koji nose. Vrijednost pozicije imovine i obveza s ugrađenom opcijom kupnje pojedine strane valute pribraja se prethodno izračunatoj otvorenoj deviznoj poziciji kreditne institucije u pojedinoj valuti vodeći računa o predznaku.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka kreditna institucija može