Na temelju članka 11. i članka 67. stavka 1. točke 7. i 16. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" br. 35/95 – pročišćeni tekst), Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj 20. rujna 2000. godine donio je

ODLUKU

O OBVEZNOJ REZERVI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 94 od 26 rujna 2000)

OPĆE ODREDBE

I.
Ovom Odlukom određuje se visina, način i rokovi obračuna, održavanja i izdvajanja obvezne rezerve.
II.
Obveznu rezervu obračunavaju, održavaju i izdvajaju sljedeće financijske institucije:
– banke osnovane u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o bankama;
– štedionice do trenutka usklađenja sa Zakonom o bankama;
– podružnice stranih banaka u Republici Hrvatskoj osnovane sukladno Zakonu o bankama.
Obveznu rezervu ne obračunavaju, ne održavaju i ne izdvajaju:
– banke ili štedionice specijalne namjene kada je to posebnim zakonom propisano;
– banke koje koriste svoje depozite isključivo u svrhu regionalnog razvitka.

OSNOVICA ZA OBRAČUN OBVEZNE REZERVE

III.
Osnovica za obračun obvezne rezerve je dvojaka i sastoji se od kunskog i deviznog dijela.
IV.
Kunski dio osnovice za obračun obvezne rezerve sastoji se od kunskih izvora sredstava i to:
– primljenih depozita i kredita u kunama (sa i bez valutne klauzule);
– obveza po osnovi financijskog najma;
– izdanih vrijednosnih papira (osim vlasničkih vrijednosnih papira banke).
Kunski izvori sredstava koji ne ulaze u osnovicu za obračun obvezne rezerve jesu:
1) sredstva dobivena od Hrvatske narodne banke;
2) krediti i depoziti dobiveni od financijskih institucija koje obračunavaju obveznu rezervu u smislu ove Odluke;
3) krediti i depoziti dobiveni od Hrvatske banke za obnovu i razvitak;
4) sredstva depozita koja su primljena na ime pomoći područjima nastradalim od elementarnih nepogoda, uključujući i sredstva solidarnosti za otklanjanje posljedica ratnih razaranja i
5) hibridni i podređeni instrumenti koji imaju status dopunskog kapitala.
V.
Devizni dio osnovice za obračun obvezne rezerve sastoji se od deviznih izvora sredstava, i to:
– redovnih deviznih računa;
– posebnih deviznih računa, deviznih računa i štednih uloga po viđenju;
– primljenih deviznih depozita;
– obveza po izdanim vrijednosnim papirima u stranoj valuti (osim vlasničkih vrijednosnih papira banke).
Devizni izvori sredstava koji ne ulaze u osnovicu za obračun obvezne rezerve jesu:
1) krediti i depoziti u stranoj valuti primljeni od financijskih institucija koje obračunavaju obveznu rezervu u smislu ove Odluke;
2) blokirana devizna štednja stanovništva pretvorena u javni dug Republike Hrvatske;
3) primljeni devizni krediti;
4) refinancirani devizni krediti;
5) sredstva depozita koja su primljena na ime pomoći područjima nastradalim od elementarnih nepogoda, uključujući i sredstva solidarnosti za otklanjanje posljedica ratnih razaranja;
6) devizni računi i depoziti dobiveni od Hrvatske banke za obnovu i razvitak i
7) hibridni i podređeni instrumenti koji imaju status dopunskog kapitala.
VI.
Osnovica za obračun obvezne rezerve, kako kunskog tako i deviznog dijela, izračunava se za obračunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca.
Obračun obvezne rezerve dostavlja se 8. kalendarskog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
VII.
Kunski i devizni dio osnovice za obračun obvezne rezerve izračunavaju se zasebno, a predstavljaju prosječno dnevno stanje kunskih i deviznih izvora sredstava u smislu točkeIV. iV. ove Odluke u jednom obračunskom razdoblju.
Prosječno dnevno stanje kunskih i deviznih izvora sredstava za jedno obračunsko razdoblje izračunava se u kunama tako da se zbroje dnevna stanja obračunske osnovice, preračunata u kune, svakog radnog dana (radnim danom ne smatra se subota) i dobiveni zbroj podijeli brojem radnih dana tog obračunskog razdoblja. Prilikom izračuna kunske protuvrijednosti deviznog dijela obračunske osnovice primjenjuju se srednji tečajevi Hrvatske narodne banke koji vrijede za taj radni dan.

STOPA OBVEZNE REZERVE

VIII.
Stopa obvezne rezerve je jedinstvena i iznosi 23,5%.

IZRAČUN OBVEZNE REZERVE

IX.
Primjenom stope iz točkeVIII. ove Odluke na propisanu osnovicu u smislu ove Odluke izračunava se iznos obračunatog kunskog i deviznog dijela obvezne rezerve.

ODRŽAVANjE I IZDVAJANjE OBVEZNE REZERVE

X.
Od obvezne rezerve, obračunate u smislu ove Odluke, financijske institucije iz stavka 1. točkeII. ove Odluke mogu određeni postotak, a najviše 50%, održavati prosječnim dnevnim stanjem na računima likvidnih potraživanja u razdoblju održavanja.
Postotak obračunate obvezne rezerve koji se održava u smislu stavka 1. ove točke određuje financijska institucija, a jednom određeni postotak financijska institucija može promijeniti (u granicama postavljenim stavkom 1. ove točke, odnosno stavkom 2. točkeXIV. ove Odluke) najkasnije na dan sastavljanja obračuna obvezne rezerve za sljedeće razdoblje održavanja.
Iznimno od stavka 2. ove točke, financijska institucija koja na dan obračuna obvezne rezerve ima dospjelih, a neizmirenih obveza prema Hrvatskoj narodnoj banci ne može povećavati postotak održavanja obvezne rezerve utvrđen u prethodnom razdoblju održavanja.
Kunski dio obvezne rezerve održava se prosječnim dnevnim stanjem na računu za namirenje (Rn 1000) te na računu blagajne (Rn 101) i to za razdoblje održavanja.
Devizni dio obvezne rezerve održava se prosječnim dnevnim stanjem likvidnih deviznih potraživanja na računima kod prvoklasnih banaka u zemljama OECD-a čiji najniži rejting prema međunarodnoj standardizaciji agencija Standard Poors i Fitch IBCA glasi: AA-; odnosno prema agenciji Moodyžs: Aa3 i to za razdoblje održavanja.
Devizni dio obvezne rezerve može se održavati i prosječnim dnevnim stanjem deviznih potraživanja od Hrvatske narodne banke po osnovi blagajničkih zapisa nominiranih u stranoj valuti te prosječnim dnevnim stanjem efektivnog stranog novca (Rn 300) i čekova u stranoj valuti (Rn 301).
Prosječno dnevno stanje računa iz stavka 1. ove točke izračunava se analogno stavku 2. točke