Na temelju članka 31. stavka 3. te članka 32.,2, 33. i 68. Zakona o bankama ("Narodne novine" broj 161/98) i članka 67. stavka 1. točke 23. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" broj 35/95 - pročišćeni tekst) Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj 26. ožujka 1999. godine, donio je

ODLUKU

O NAČINU IZRAČUNAVANjA KAPITALA BANKE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 32 od 02 travnja 1999)

OPĆE ODREDBE

I.
Ovom Odlukom propisuje se način izračunavanja jamstvenog, temeljnog i dopunskog kapitala. Temeljni kapital u smislu ove Odluke predstavlja sastavni dio jamstvenog kapitala sukladno čl. 31. Zakona o bankama ("Narodne novine" 161/98) i utvrđuje se na način kako je definirano u nastavku Odluke.

NAČIN IZRAČUNAVANjA JAMSTVENOG KAPITALA BANKE

II.
Jamstveni kapital banke je bruto jamstveni kapital umanjen za odbitne stavke iz točkeVIII. ove Odluke. Bruto jamstveni kapital sastoji se od zbroja temeljnog i dopunskog kapitala, izračunatih na način određen točkamaIII. doVII. ove Odluke. Temeljni i dopunski kapital ne smiju podlijegati uvjetima ili ograničenjima suprotnim sigurnom i stabilnom poslovanju banke.

SASTAVNI DIJELOVI I NAČIN IZRAČUNAVANjA TEMELjNOG KAPITALA

III.
Temeljni kapital, odnosno njegovi pojedinačni elementi koji se uključuju u izračunavanje jamstvenog kapitala, mora ispunjavati sljedeće uvjete:
(a) Bezuvjetno je nepovratan;
(b) Za vrijeme poslovanja banke stoji u cijelosti na raspolaganju za pokriće gubitaka banke;
(c) U slučaju stečaja odnosno likvidacije banke, u cijelosti i bez ograničenja stoji na raspolaganju za podmirenje gubitaka banke nakon što su podmirene obveze prema svim drugim vjerovnicima banke.
Temeljni kapital sastoji se od stavaka pod 1. do 6. ove točke umanjenih za odbitne stavke pod 7. do 12. ove točke.
Sastavni dijelovi temeljnog kapitala:
1. uplaćeni kapital ostvaren prodajom vlastitih običnih i povlaštenih dionica;
2. sve vrste rezervi banke formirane na teret dobiti nakon njezina oporezivanja;
3. zadržana dobit proteklih godina neopterećena bilo kojim budućim obvezama i potvrđena od strane glavne skupštine banke te iskazana u bilanci;
4. dobit tekuće godine kad banka kapital izračunava u tijeku godine. Hrvatska narodna banka može, u skladu sa člankom 32. stavkom 1. Zakona o bankama, tekuću dobit prihvatiti kao dio temeljnoga kapitala ako je ona izračunata na osnovi privremenih izvještaja napravljenih u tijeku godine i ako je glavna skupština banke odlučila da će se ona rasporediti u rezerve ili u stavku zadržana dobit odnosno kapital;
5. kapitalna dobit (gubitak) ostvarena na osnovi kupnje i prodaje vlastitih dionica banke;
6. rezerve formirane za otkupljene vlastite dionice prema članku 233. Zakona o trgovačkim društvima.
Odbitne stavke temeljnog kapitala:
7. gubici proteklih godina;
8. gubitak tekuće godine kad se kapital izračunava u tijeku godine;
9. nematerijalna imovina u obliku goodnjill-a, licenci, patenata i zaštitnih znakova;
10. otkupljene vlastite obične i povlaštene dionice;
11. potraživanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim običnim i povlaštenim dionicama banke;
12. kredit kojim su kupljene dionice banke.

SASTAVNI DIJELOVI I NAČIN IZRAČUNAVANjA DOPUNSKOG KAPITALA

IV.
Dopunski kapital koji se uključuje u izračun jamstvenog kapitala sastoji se od stavaka 1. do 3. ove točke umanjenih za odbitne stavke 4., 5. i 6. ove točke.
Sastavni dijelovi dopunskog kapitala:
1. posebne rezerve za neidentificirane gubitke;
2. sredstva stečena hibridnim instrumentima prema točkiV. ove Odluke umanjena za iznos hibridnih instrumenata iz točkeVII. ove Odluke;
3. sredstva stečena podređenim instrumentima prema točkiVI. ove Odluke umanjena za iznos podređenih instrumenata iz točkeVII. ove Odluke.
Odbitne stavke dopunskog kapitala:
4. iznos posebnih rezervi za neidentificirane gubitke koji prelazi 1,50 posto ponderirane aktive;
5. iznos podređenih instrumenata prema točkiVI. iVII. ove Odluke koji prelazi 50 posto temeljnog kapitala;
6. potraživanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili podređenim instrumentima banke do iznosa do kojeg se ti instrumenti uključuju u dopunski kapital.
Dopunski kapital uključuje se u jamstveni kapital najviše do 100 posto iznosa temeljnog kapitala. Banka može, usprkos tome što Hrvatska narodna banka višak dopunskog kapitala neće priznavati u jamstveni kapital, radi sigurnog i stabilnog poslovanja prikupiti dopunski kapital koji prelazi 100 posto iznosa temeljnog kapitala.
V.
Hibridni instrumenti koji se uključuju u dopunski kapital, jesu financijski instrumenti koji imaju određene značajke kapitala i određene značajke obveze banke. Oni, neovisno o svom obliku odnosno nazivu, služe prikupljanju sredstava i moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
1. neosigurani su (banka ih nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način), u cjelini su uplaćeni, a u stečaju odnosno likvidaciji banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima);
2. stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako i pri stečaju odnosno likvidaciji;
3. isplata vjerovnicima ili otkup od same banke prije dospijeća nisu mogući;
4. rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina računajući od dana uplate;
5. ako adekvatnost kapitala banke padne ispod zakonom određene visine, a viša je od 70 posto te visine, banka ne može isplatiti kamate, naknade i druge prinose s naslova tih instrumenata;
6. banka mora pretvoriti te instrumente u obične ili povlaštene dionice prema unaprijed određenim uvjetima ako adekvatnost kapitala banke ne doseže 70 posto zakonom određene visine adekvatnosti kapitala i ako vlasnici običnih dionica ne provedu uplatu dodatnog temeljnog kapitala u roku od 90 dana nakon što se utvrdilo da je adekvatnost kapitala niža od 70 posto zakonom određene visine.
Pravni akt koji uređuje odnose između davaoca kapitala i banke mora sadržavati sve gore navedene odredbe koje se ne mogu naknadno mijenjati.
VI.
Podređeni instrumenti koji se uključuju u dopunski kapital, jesu financijski instrumenti koji, neovisno o njihovu obliku odnosno nazivu,