Na temelju članka 62., stavka 2., članka 63., članka 66. stavka 2. i članka 68. stavka 3. Zakona o bankama ("Narodne novine", broj 84/2002.) i članka 25. i 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", broj 36/2001.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O ADEKVATNOSTI KAPITALA BANAKA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 17 od 04 siječnja 2003; 120/03, 149/05, 130/06, 130/07, 31/08)

1.
OPĆE ODREDBE
1.1. Stopa adekvatnosti kapitala
Ovom se odlukom utvrđuje način izračunavanja stope adekvatnosti kapitala i svih njezinih komponenata.
Stopa adekvatnosti kapitala jednaka je odnosu jamstvenoga kapitala (definiranog poglavljem 2. ove odluke) i kreditnim rizikom ponderirane aktive izračunate u skladu s poglavljem 4. ove odluke, uvećane za ukupnu izloženost devizne pozicije valutnom riziku (izračunatu u skladu s poglavljem 5. ili poglavljem 8. ove odluke), za kapitalni zahtjev za pozicijske rizike (izračunat u skladu s poglavljem 6. ili poglavljem 8. ove odluke) pomnožen sa 10, za kapitalni zahtjev za rizik namire/druge ugovorne strane (izračunat u skladu s poglavljem 7.) pomnožen sa 10 i za kapitalni zahtjev za prekoračenje dopuštene izloženosti (izračunate u skladu s poglavljem 9. ove odluke) pomnožen sa 10.
Banka je dužna održavati stopu adekvatnosti kapitala na razini koja nije niža od 10%.
Banka čija stopa rasta plasmana iz poglavlja 11. točke 11.2. ove Odluke (bilančnog ili izvanbilančnog dijela) u obračunskom razdoblju prelazi maksimalnu dopuštenu stopu rasta plasmana utvrđenu prema poglavlju 11. točka 11.4. ove Odluke smatrat će se bankom koja rizično posluje te je dužna održavati minimalnu stopu adekvatnosti kapitala utvrđenu na sljedeći način:
AK(min) = 12 + 1,5ŠSRP(god)*(USI/73,4) - 12Ć
gdje je:
- SRP(god) godišnja stopa rasta plasmana (%);
- USI udio sekundarnih izvora (%), i
- AK(min) minimalna stopa adekvatnosti kapitala (%) ovisno o vrijednostima USI i SRP.
Obuhvat plasmana, stopa rasta plasmana, maksimalna dopuštena stopa rasta plasmana i udio sekundarnih izvora izračunavaju se sukladno poglavlju 11. ove Odluke.
Stavci 4. i 5. ove točke ne primjenjuju se:
- na štedionice specijalne namjene (stambene štedionice) i banke kada je to posebnim zakonom propisano,
- na banke i štedne banke u roku od 12 mjeseci od posljednjeg dana tromjesečja u kojem se banka ili štedna banka nakon dobivenog odobrenja za rad upisala u sudski registar.
Ni jedan dio jamstvenoga kapitala ne može istodobno biti korišten za pokriće različitih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s ovom odlukom.
Banka je dužna izračunavati stopu adekvatnosti kapitala u skladu s ovom odlukom. Banke koje ispunjavanju kriterije iz odluke kojom je propisan nadzor banaka na konsolidiranoj osnovi moraju izračunavati stopu adekvatnosti kapitala i na konsolidiranoj osnovi na način propisan poglavljem 10. ove odluke.
1.2. Ukupni kapitalni zahtjev
Ponder rizika 100% dodjeljuje se:
1. deviznim kreditima i kreditima uz valutnu klauzulu koji su potpuno i u cijelosti osigurani hipotekama nad stambenim objektima koji su ili koji će biti nastanjeni ili dani u najam od strane zajmoprimca, i to kreditima odobrenima dužnicima koji imaju neusklađenu deviznu poziciju prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka,
2. kunskim potraživanjima (uključujući i dužničke vrijednosne papire) koja nisu pokrivena depozitima banke ili odgovarajućom založenom imovinom,
3. deviznim potraživanjima i potraživanjima uz valutnu klauzulu (uključujući i dužničke vrijednosne papire) koja nisu pokrivena depozitima banke ili odgovarajućom založenom imovinom, ali isključivo potraživanjima od klijenata koji imaju usklađenu deviznu poziciju prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka,
4. materijalnoj imovini,
5. ulaganjima u vrijednosne papire drugih banaka koji su uključeni u njihov jamstveni kapital,
6. potraživanjima za predujmove i ostale stavke, koja su već oprihodovana kad banka ne može odrediti drugu ugovornu stranu, i
7. svoj ostaloj bilančnoj aktivi koja nema karakter potraživanja u vezi s kojima je banka izložena riziku gubitka zbog neispunjenja obveze dužnika prema banci (npr. sredstva u obračunu, potraživanja iz internih odnosa, plaćeni troškovi budućeg razdoblja, osnivački izdaci, aplikativni softver, ulaganja u višegodišnji poslovni najam nekretnina i opreme, ulaganja u poboljšanje funkcionalnosti tuđih nekretnina i opreme i slično).
Ponder rizika 150% dodjeljuje se:
Ponder rizika 150% dodjeljuje se:
1. deviznim potraživanjima i potraživanjima uz valutnu klauzulu (uključujući i dužničke vrijednosne papire) koja nisu pokrivena depozitima banke ili odgovarajućom založenom imovinom, i to potraživanjima od klijenata koji imaju neusklađenu deviznu poziciju prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka.
1.3. Banka je dužna usvojiti pisane interne politike kojima će pobliže definirati način sustavnog provođenja ove odluke.
Pisanim politikama banka je dužna najmanje propisati kriterije raspoređivanja financijskih instrumenata u knjigu trgovanja, izabrane metode za izračunavanje izloženosti banke pojedinim vrstama rizika, te interne modele koje će koristiti za izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske i/ili valutni rizik.
Pisane politike iz stavaka 1. i 2. ove točke banka je dužna usvojiti i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci prije početka primjene ove odluke.
2.
NAČIN IZRAČUNAVANjA JAMSTVENOGA KAPITALA
Jamstveni kapital banke zbroj je osnovnoga kapitala, dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitalaII(u skladu s ograničenjima navedenim u točki 2.3. ove odluke) umanjen za odbitne stavke definirane točkom 2.4. ove odluke.
Osnovni kapital i dopunski kapital I iIIne podliježu nikakvim uvjetima ili ograničenjima koja nisu dosljedna načelima sigurne i zdrave bankovne prakse.
2.1. Sastavni dijelovi i način izračunavanja osnovnoga kapitala
2.1.1. Osnovni kapital, tj. njegovi sastavni dijelovi koji se uključuju u izračun jamstvenoga kapitala, mora zadovoljavati sljedeće kriterije:
(a) bezuvjetno je nepovratan;
(b) za vrijeme poslovanja banke stoji u cijelosti na raspolaganju za pokriće gubitaka banke;
(c) u slučaju stečaja odnosno likvidacije banke u cijelosti i bez ograničenja stoji na raspolaganju za podmirenje gubitaka banke nakon što su podmirene obveze prema svim drugim vjerovnicima banke.
Osnovni se kapital sastoji od stavki koje su definirane u točki 2.1.2. ove odluke i umanjen je za odbitne stavke definirane u točki 2.1.3. ove odluke.
2.1.2. Sljedeće stavke čine sastavne dijelove osnovnoga kapitala:
1. uplaćeni kapital ostvaren prodajom dionica banke osim kumulativnih povlaštenih dionica
2. sve vrste rezervi banke formiranih na teret dobiti nakon njezina oporezivanja
3. zadržana dobit proteklih godina neopterećena bilo kojim budućim obvezama i potvrđena od glavne skupštine banke te iskazana u bilanci
4. dobit tekuće godine kad banka kapital izračunava u tijeku odnosno na kraju godine na temelju privremenih izvještaja; takva dobit može se uključiti u osnovni kapital samo ako je glavna skupština banke odlučila da će se ona rasporediti u rezerve, zadržanu dobit odnosno kapital banke i ako je prihvaćena od Hrvatske narodne banke;
5. kapitalna dobit ostvarena na osnovi kupnje i prodaje vlastitih dionica banke
6. rezerve za vlastite dionice (članak 233. Zakona o trgovačkim društvima) kao i za dionice koje se smatraju vlastitima (članak 237. i 238. Zakona o trgovačkim društvima).
2.1.3. Od osnovnoga kapitala odbijaju se sljedeće stavke:
7. gubici proteklih godina
8. gubitak tekuće godine
9. kapitalni gubitak ostvaren na osnovi kupnje i prodaje vlastitih dionica banke
10. nematerijalna imovina u obliku goodnjilla, licencija, patenata i zaštitnih znakova
11. stečene vlastite dionice, isključujući kumulativne povlaštene dionice (članak 233. Zakona o trgovačkim društvima), kao i dionice koje se smatraju vlastitim dionicama (članak 237. i 238. Zakona o trgovačkim društvima);
12. neotplaćeni iznos kredita koji je banka, neposredno ili posredno, odobrila za kupnju dionica banke osim za kumulativne povlaštene dionice, odnosno iznos izdanih jamstava za takve kredite. Pod kreditom se podrazumijevaju i drugi pravni poslovi koji su po svojoj gospodarskoj namjeni jednaki kreditu.
2.2. Sastavni dijelovi i način izračunavanja dopunskoga kapitala I iII
2.2.1. Dopunski kapital I izračunava se kao zbroj stavki definiranih u točki 2.2.1.1. umanjen za odbitne stavke definirane u točki 2.2.1.2. ove odluke.
2.2.1.1. Sastavni su dijelovi dopunskoga kapitala I:
1. uplaćeni kapital ostvaren prodajom kumulativnih povlaštenih dionica banke
2. posebne rezerve za neidentificirane gubitke
3. sredstva stečena hibridnim instrumentima u skladu s točkom 2.2.1.3. ove odluke
4. sredstva stečena