Na temelju članka 12. stavaka 1, 2. i 3. i članka 17. stavka 3. Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine" br. 41/07) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINjA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NjIHOVOM FINANCIRANjU U 2011. GODINI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 1 od 03 siječnja 2011, 72/11, 107/11)

I. OPĆE ODREDBE

Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom Naredbom su:
1. Arteritis konja
2. Afrička svinjska kuga
1) Na svim pčelinjacima, na kojima se tijekom tretiranja protiv varooze posumnja na tropilelozu, posjednik mora sumnju prijaviti ovlaštenom veterinaru koji mora pregledati podloške na uzročnika tropileloze.
2) Troškovi provođenja mjera iz ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
4. Bedrenica
5. Bjesnoća
6. Bolest Aujeszkoga
7. Bolest plavog jezika
1) Na svim pčelinjacima, na kojima se tijekom tretiranja protiv varooze posumnja na tropilelozu, posjednik mora sumnju prijaviti ovlaštenom veterinaru koji mora pregledati podloške na uzročnika tropileloze.
2) Troškovi provođenja mjera iz ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
9. Bolesti riba i školjkaša
10. Bolest virusnog proljeva goveda/bolest sluznice goveda
11. Bruceloza
12. Encefalitis zapadnog Nila
13. Genitalna kampilobakterioza
14. Goveđa spongiformna encefalopatija
15. Grebež ovaca (scrapie)
16. Ehinokokoza
17. Enzootska leukoza goveda
18. Infekciozna anemija kopitara
19. Influenca ptica
20. Kampilobakterioza peradi
21. Klamidioza ptica
22. Klasična svinjska kuga
23. Listerioza
24. Leptospiroza
25. Nenjcastleska bolest
26. Paratuberkuloza
27. Rinopneumonitis konja
28.Q-groznica
29. Salmoneloze peradi
30. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u tovnih pilića
31. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u konzumnih nesilica
32. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u tovnih purana
1) Bikovi se mogu koristiti za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ako je serološkom i virološkom pretragom utvrđen negativan rezultat na ZRG/ZPV.
2) Laboratorijska pretraga iz stavka 1. ovoga članka obavlja se jednom godišnje, a obavezno prije prvog korištenja.
3) Sve rasplodne krave i junice starije od 9 mjeseci, prije stavljanja u promet, moraju biti serološki pretražene na ZRG/ZPV.
4) U promet se mogu stavljati samo rasplodne krave i junice koje su serološki negativne na ZRG/ZPV, osim ako se može dokazati da su cijepljene protiv virusa ZRG/ZPV. Nalaz službenog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.
5) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.
34. Trihomonijaza
35. Trihineloza
36. Tuberkuloza
37. Vezikularna bolest svinja
38. Zarazni goveđi rinotraheitis/zarazni pustularni vulvovaginitis.

II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Bedrenica

1) Goveda, ovce, koze i konji u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju biti cijepljeni protiv bedrenice, sukladno uputi proizvođača cjepiva.
2) Životinje iz stavka 1. ove točke smiju se izgoniti na ispašu i stavljati u promet tek nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta.
3) Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo.
4) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.

2. Bjesnoća

1) Psi stariji od tri mjeseca moraju, jednom godišnje, biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci.
2) Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca, mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen, u roku od 14 dana od dana njegove nabave.
3) Preporuča se cijepljenje mačaka i pitomih vretica protiv bjesnoće.
4) Za cijepljenje pasa, mačaka i pitomih vretica može se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.
5) Svi psi moraju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa ("Narodne novine", br. 72/10).
6) Nakon 13. lipnja 2011. godine dozvoljeno je cijepiti protiv bjesnoće samo pse koji su označeni u skladu Pravilnikom o označavanju pasa ("Narodne novine", br. 72/10).
7) Posjednik životinja koje se drže na paši mora onemogućiti kontakt divljih i domaćih životinja.
8) U slučaju kad ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja naredi cijepljenje i drugih vrsta životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima, mora se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.
9) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1, 2. i 5. ove točke snosi posjednik životinje, osim na području Sisačko-moslavačke županije u općinama: Glina, Dvor, Donji Kukuruzari, Majur, Hrvatska Dubica i Hrvatska Kostajnica, gdje se navedeni troškovi podmiruju iz državnog proračuna ukoliko su ih provele nadležne ovlaštene veterinarske organizacije. Troškovi provođenja mjera iz stavka 8. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

3. Nenjcastleska bolest

1) Sva perad u ekstenzivnim uzgojima, te nojevi, golubovi iz uzgoja i pernata divljač, osim divlje patke iz uzgoja, mora biti cijepljena protiv Nenjcastleske bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota, jednim od sljedećih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem.
2) Cijepljenje iz stavka 1. ove točke mora biti provedeno u razmaku od najmanje 4 mjeseca.
3) Perad u intenzivnom uzgoju (perad na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje), te nojevi, golubovi i pernata divljač, osim divlje patke, mora biti cijepljena protiv ove bolesti tako da stalno bude imuna.
4) Ukoliko se netom izležena perad cijepi protiv Nenjcastleske bolesti u valionici, cijepljenje mora biti provedeno primjenom sojeva La Sota ili B1. Cijepljenje može biti provedeno postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspršivača.
5) Učinkovitost cijepljenja peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
6) Kontrolu imunosti u intenzivnim uzgojima peradi i ekstenzivnim uzgojima peradi, golubova iz uzgoja, nojeva i pernate divljači osim divljih pataka, provode ovlaštene veterinarske organizacije na području svoje nadležnosti ukoliko je cijepljenje provodila veterinarska služba ili odabrana veterinarska organizacija. U uzgojima gdje su cijepljenje provodile nadležne ovlaštene veterinarske organizacije, kontrolu imunosti provode kontrolna tijela i ovlaštene veterinarske organizacije prema rasporedu kojeg određuje Uprava za veterinarstvo.
7) Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji plan cijepljenja protiv Nenjcastleske bolesti.
8) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. i 3 ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 6. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANjA BOLESTI

1. Arteritis konja

1) Krv necijepljenih pastuha koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i/ili za prirodni pripust mora, jednom godišnje, prije početka korištenja rasplodnjaka, biti pretražena na arteritis konja.
2) Radi otkrivanja arteritisa konja, svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od kobile koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na arteritis konja.
3) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 2. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

2. Afrička svinjska kuga

1) Radi ranog otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja, sve uzorke podrijetlom od domaćih svinja koji su dostavljeni na laboratorijsku pretragu zbog sumnje, odnosno u svrhu isključivanja KSK u skladu Programom nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/145, urbroj: 525-06-1-0547/10-1), Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, mora pretražiti i na ASK.
2) Radi otkrivanja ASK u domaćih svinja određuje se serološko pretraživanje 3% uzoraka podrijetlom od domaćih svinja dostavljenih u laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta, prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/145, urbroj: 525-06-1-0547/10-1). Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta određuje koji od dostavljenih uzoraka će biti pretraženi na ASK.
3) Radi ranog otkrivanja ASK u divljih svinja svaki uzorak podrijetlom od uginule ili oboljele divlje svinje koji je dostavljen na laboratorijsku pretragu u svrhu isključivanja KSK, službeni laboratorij mora pretražiti i na ASK.
4) Radi otkrivanja ASK u divljih svinja određuje se serološko pretraživanje 3% uzoraka podrijetlom od divljih svinja dostavljenih u laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2011/2012. godini (klasa: 322-02/10-01/146, urbroj: 525-06-1-0547/10-1) Odjel za virologiju